Sarajevo na 144. poziciji liste pametnih gradova svijeta: Šta koči napredak?
Uspješnost grada ocjenjuje se u devet kategorija, a to su ljudski kapital, socijalna kohezija, ekonomija, upravljanje, okolina, mobilnost i saobraćaj, urbano planiranje, međunarodna uspješnost i tehnologija.
London je, nakon što je tri godine zaredom bio drugoplasirani, u novom izvještaju stigao do prvog mjesta postigavši sjajan rezultat u skoro svim segmentima, a prvenstveno međunarodnoj uspješnosti i ljudskom kapitalu. Odmah iza Londona smjesti se New York, raniji prvoplasirani grad, a veliki skok napravio je Amsterdam, prošle godine 10-plasirani, a ove na trećem mjestu liste.
Sarajevo s lošim skorom
Najviše bodova Sarajevo je dobilo u oblasti urbanog planiranja i ljudskog kapitala, dok su najslabiji segmenti ekonomija, socijalna kohezija i međunarodni uspjeh. Među gradovima sa sličnim izrazito lošim ocjenama za ovaj segment su Tunis, Asuncion i Cordoba.
Ukupna ocjena okarakterisana je slovom L (low), što znači nizak procenat ispunjenosti kriterija sa 35,39 posto.
Sarajevo se nalazi u grupi gradova sa "ranjivom pozicijom" koji napreduju sporije od ostalih, a tu mu između ostalih društvo čine Mexico City i Cape Town. Smješteno je i u grupu gradova koji stagniraju, odnosno postižu loše rezultate u skoro svim analiziranim aspektima. Tu su u društvu LIme, Johannesburga, Napulja, Kaira...
U poređenju sa proteklim godinama, a ovu listu sastavljaju od 2014. godine, Sarajevo je bilo najbolje plasirano 2015., kada se nalazilo na 120. poziciji, a godinu poslije na 157. Prošle godine glavni grad BiH je zauzimao 132. poziciju, a tada je na listi bilo 165 gradova svijeta.
Gdje su prepreke?
Mladi ekonomista Tarik Jažić kao predstavnik Naše stranke u Odboru za informatiku i telematiku Grada Sarajeva prije dvije godine kreirao je set politika za razvoj pametnog grada Sarajeva. Komentarišući ovu listu za Klix.ba on je istakao da je najveća prepreka implementaciji projekata miješanje nadležnosti na relaciji Grad i Kanton Sarajevo (odnosno njegove općine).
"To je ogroman proces za koji su nam prvenstveno potrebna sistemska rješenja, a preduslov za to je i donošenje Zakona o lokalnoj samoupravi kojim će se jasno odrediti šta je čija nadležnost", objasnio je Jažić.
On je dodao da Grad pokušava "pozitivnim nametanjem" javnosti predstaviti sve korisne strane koncepta pametnog grada, moguće uštede i rješenja koja se otvaraju, a kao pozitivan primjer koji potiče diskusiju o ovoj temi u javnom prostoru naveo je inicijativu Smart Sarajevo i glasanje građana za najbolje projekte koje će finansirati UNDP i Grad Sarajevo.
"Ipak ima pomaka jer se takvim projektima građani podstiču da razmišljaju o ovim temama, ali se i budi privreda. Sada recimo imate inicijativu o Tehnološkom parku na Šipu i slično", istakao je Jažić.
Ugledati se na susjede
Podsjetimo, Skupština Kantona Sarajevo je na sjednici održanoj krajem jula utvrdila Nacrt zakona o lokalnoj samoupravi, kojim se uređuju pitanja organiziranja i ostvarivanja lokalne samouprave u Kantonu, nakon čega je određeno da će do kraja oktobra trajati javna rasprava o ovoj temi. U tom periodu Grad i devet gradskih općina trebaju usaglasiti stavove o nadležnostima da bi se pripremila raspodjela javnih sredstava.
Kada je riječ o gradovima na koje bi se Sarajevo trebalo ugledati, Jažić kaže da nema potrebe ići daleko, odnosno da nam prvi prioritet treba biti dostići i prestići gradove u susjedstvu, a da za implementaciju imamo kvalitetne domaće stručnjake i rješenja.
Od gradova u regiji na listi "Cities in Motion" najbolje je plasirana Ljubljana na 93. mjestu, Zagreb je na 97. poziciji, a Beograd na 120.
