Vedran Šolaja, član Microsoft CEE tima iz BiH: Piraterije je manje, a pametnih uređaja sve više
U razgovoru za Klix.ba Šolaja se dotakao presjeka protekle decenije u kontekstu razvoja IT sektora, komunikacije s korisnicima i potreba korisnika, nezaobilaznog vala promjena koje su iza, ali i ispred nas te položaja bh. društva u odnosu na istočnu i centralnu Evropu.
Njegov put u IT sektoru označen je dugim, respektabilnim vremenskim periodom. Zanimalo nas je prvenstveno kako izgleda percepcija korisnika danas u odnosu na onu prije 10 godina i je li pristup kompanije Microsoft drugačiji zbog smjene generacija.
"Promjena je očigledna. Mislim da je prije svega prouzrokovana razvojem ICT infrastrukture i tu, prije svega, mislim na dostupnost brzog interneta i razvoj mobilnih mreža. Ovim napretkom korisnik je dobio mogućnost da za relativno nisku cijenu ima odličan izbor kako hardvera, tako i IT usluga. Konkurencija je iz dana u dan veća i kvalitetnija, inovacija je konstantna, a na kraju je korisnik taj koji bira. Ovim unapređenjima su se znatno promijenile i korisničke navike i potrebe. Prije deset godina su tehnologije kao što su pametni telefoni, socijalne mreže ili Cloud Computing bile na samom početku ili čak nisu ni postojale. Ljudi su uglavnom imali jedan računar i koristili jednu platformu (Microsoft, Apple, Open Source) i to u ograničeno vrijeme tokom dana. Sada je sve drugačije, broj uređaja koji su neka vrsta računara (PC, telefon, sat, navigacija, pametni TV...), a koje koristi jedna osoba, je znatno povećan, njihovo korištenje je neprestano, komunikacija između uređaja je sve bolja, količine podataka su nepregledne, prostor za te podatke je svaki dan sve veći. S jedne platforme se prešlo na multi platformu i sve to da bi se odgovorilo na potrebe svih nas kao korisnika. Naravno, da sve navedeno itekako utječe i na Microsoft kada odlučuje kako da ponudi svoje proizvode i usluge tom korisniku. Kompanija je znatno promijenila svoj tržišni nastup i posljednjih nekoliko godina i sama prošla kroz najveću trasnformaciju do sada. Jedan od primjera je i odluka da se aplikacije iz Office paketa (Word, Powerpoint, Excel) učine dostupnim na Appleovom App Storeu, što se desilo prije četiri godine, a što je do tada bilo gotovo nezamislivo. Ili jedna relativno svježa vijest iz komercijalnog dijela biznisa je partnerstvo SAP-a i Microsofta, inače ozbiljnih konkurenata, vezano za dostupnost SAP biznis aplikacija na Microsoft Azure cloud platformi", objasnio je Šolaja.
"Bh. ostrvo" u moru evropskog IT-ja
Kada je riječ o trendu ukupnog poslovanja u BiH i regiji, politika Microsofta je takva da Šolaja nije bio u mogućnosti govoriti o rezultatima, ali, kako sam kaže, ako se pogledaju rezultati na svjetskom nivou, pogotovo rast cijene dionica Microsofta, koja je u posljednjih 4-5 godina porasla za tri puta, bit će vam jasno da su rezultati odlični i da Microsoft doživljava "drugu mladost". Šolaja je kazao kako se razlog velikim dijelom nalazi u promjeni u pristupu poslovanju, povećanoj otvorenosti, novim partnerstvima i svakako u novim Cloud uslugama od kojih i dolazi najveći rast.
On se složio sa zaključkom prosječnog korisnika da su razlike u iskustvu (dostupnost, rasprostranjenost proizvoda, raznovrsnost ponude i cijene) predstavljene u nijansama kada je riječ o BiH i Hrvatskoj ili Sloveniji te Srbiji.
"Razlike u dostupnosti ili raznovrsnosti ponude su se znatno smanjile. Mislim da je glavni razlog onaj naveden u prvom odgovoru – zahvaljujući Cloud računarstvu i internetu, način ponude usluga se promijenio, otklonile su se mnoge prepreke za veću i bržu dostupnost proizvoda. Za mnoge kompanije u IT-ju, bez obzira na to odakle dolaze i kolike su, tržište je cijeli svijet, tako da velike razlike u dostupnosti ne bi trebalo biti, ne samo u odnosu na susjedne zemlje, nego i u odnosu na Evropu ili svijet", rekao je Microsoftov menadžer.
Kada je riječ o percepciji pojedinih korisnika u BiH da Microsoft nije prisutan koliko je potrebno za korisnike i za ljude koji se žele otisnuti u IT vode, Šolaja naglašava da to tako može izgledati, ali da je Microsoft jedna od rijetkih velikih IT korporacija koja je već dugo prisutna u našoj zemlji i da pored redovnih poslovnih zadataka radi na velikom broju projekata od koristi za širu zajednicu.
"Tako na primjer projekti koji se rade na području obrazovanja, kao što je Microsoft Skills Centar prisutan u tri grada i na pet fakulteta i koji nudi besplatnu IT edukaciju koju provode bh. IT stručnjaci, su nešto na što je Microsoft itekako ponosan. Potom, tu je kontinuirani rad s bh. Microsoft partnerima u smislu njihovog razvoja, ali i promocije na drugim tržištima. Na kraju, ali ne i manje bitno, moram spomenuti i MS NetWork konferenciju koja je izrasla u respektabilnu regionalnu poslovnu konferenciju i koja doprinosi razvoju lokalne IT industrije okupljajući i promovirajući domaće IT kompanije, fakultete i studente", kazao je Šolaja.
Naš sagovornik je s lokalnog nivoa napredovao na poziciju s koje se pruža pogled na gotovo polovinu Starog kontinenta. Pitali smo ga kako se očituje razlika u iskustvu komunikacije s korisnicima kada je riječ o BiH i zemljama istoka Evrope, od kojih su mnoge u EU.
"Radeći na teritoriji Centralno-istočne Evrope (CEE regija koja pokriva 35 zemalja od Rusije do Albanije) evidentno je da postoje značajne razlike u razvijenosti tržišta, njihovoj geografskoj veličini, kao i one jezičke i kulturološke razlike. Zanimljivo je recimo to da je CEE regija područje s najviše različitih jezika u odnosu na ostale Microsoft poslovne regije u svijetu. Sve to, donekle, usložnjava komunikaciju s korisnicima, ali i čini stvari zanimljivijim. Recimo, trenutno puno više radimo s korisnicima iz EU zemalja na GDPR regulativi, nego li s onima koji nisu u EU, jer jednostavno postoji veća potreba za tim. S druge strane, Cybersecurity je tema koja je jednako važna za sve i tu imamo prilično ujednačen pristup u komunikaciji s korisnicima bez obzira na konkretno tržište", rekao je jedan od prvih ljudi Microsofta u Evropi.
Piraterija i digitalizacija
Piraterija je konstantni problem IT kompanija, ali borba protiv nje nije ista kao prije 10 godina.
"Kada se mjeri stopa softverskog piratstva relevantni pokazatelj je BSA (Business Software Aliance) istraživanje koje se obavlja širom svijeta. Posljednji podaci koje imamo za BiH su iz 2016. godine i oni pokazuju pad korištenja piratskog softvera za tri procentna poena u odnosu na 2013. godinu. Dakle, korištenje licenciranog softvera jeste u blagom porastu, ali i ovdje se moram vratiti na prije spomenuto Cloud računarstvo. Naime, zahvaljujući Cloudu softver je postao dostupniji i jeftiniji, isto važi i za druge IT usluge. Posljednjih nekoliko godina se ubrzano prelazi na model pretplate na bazi korištenja, za razliku od standardne kupovine licenci. Dozvolite da to pojasnim kroz primjer iz muzičke industrije. Trend servisa za streaming muzike je u velikom porastu i industriju vode kompanije poput Spotifya ili Deezera, što je još jedna od onih usluga koje nisu postojale prije 10 godina. Upravo zbog ove usluge cijene muzičkih albuma su niže, a prodaja klasičnih nosača zvuka opada. U isto vrijeme se smanjuje i piratstvo, jer je sada muzika jednostavno dostupnija i jeftinija, za mjesečnu pretplatu od 8 do 10 eura imate pristup milionima pjesama, tako da se biti pirat jednostavno ne isplati. Sličan trend vidimo i u drugim sferama IT industrije", objasnio je Šolaja dodavši kako možda ne ide tako brzo, ali se sigurno ide u tom pravcu.
Pored ličnih uređaja i svakodnevnog korištenja platformi za lakši i produktivniji život, digitalizacija je davno pokucala i na vrata malih i velikih kompanija. Kako kaže naš sagovornik, ukoliko želite da vaša kompanija nastavi postojati i opstane na sve konkurentnijem tržištu, bez obzira na to o kojoj grani industrije se radilo, onda morate ozbiljno razmišljati o digitalnoj transformaciji, kako onoj internoj, tako i onoj prema klijentima.
"Neki je zovu i 4. industrijskom revolucijom pa su u tom kontekstu stvari prilično jasne. Ako to ne uradite vi, neko drugi sigurno hoće. Mislim da se to upravo i dešava kako u Bosni i Hercegovini, tako i drugdje. Vidimo kompanije koje su giganti u svojoj branši, ali jednostavno ne znaju ili neće igrati prema novim pravilima. Pojavljuju se novi igrači koji rade iste stvari na način prilagođen današnjem vremenu i korisniku. To može biti ekonomija dijeljenja, online prodaja, digitalni mediji, fintech... Šta god da je u pitanju krajnji cilj je jednostavan – biti prisutan tamo gdje je vaš korisnik, a ne pokušavati insistirati da on/ona dođe vama. Dakle, smatram da "godište" kompanije nema nikakve veze s digitalnom transformacijom, bitna je vizija. Digitalne tehnologije su tu da vam pomognu na tom putu, ali vaša vizija će vas voditi do cilja", rekao je marketing i komunikacijski menadžer za istočnu i centralnu Evropu.
NetWork
Šolaja je svojevremeno učestvovao u razvoju NetWorka, danas vjerovatno najveće poslovne konferencije u Bosni i Hercegovini.
"Kada smo započinjali projekt NetWork konferencije prije osam godina, magična brojka je bila 300 učesnika i nismo bili sigurni hoćemo li je moći dostići. Uspjeli smo i dobili odlične povratne informacije od učesnika premašujući njihova očekivanja vezana za kvalitet sadržaja, ali i organizacije konferencije uopće. To je naravno dalo podstrek za naredne edicije konferencije, ali i uveliko pomoglo u promociji jer smo imali zadovoljne učesnike, sponzore i predavače. Tokom godina NetWork je postala ozbiljna i velika poslovna konferencija koja prije svega ima za cilj promociju domaće IT industrije i povezivanje te industrije s domaćim talentima. Budući da je tih kompanija sve više i da studenti imaju privilegovan pristup konferenciji, siguran sam da je 1.000 učesnika ove godine cilj koji će biti ispunjen", zaključio je Šolaja.
Pod sloganom "Make it cLoud", najveća poslovno-tehnološka konferencija u Bosni i Hercegovini Microsoft NetWork 8 održat će se od 18. do 20. aprila 2018. godine u Grand Hotelu Neum.
U aprilu prošle godine Microsoft NetWork 7 konferencija okupila je više od 900 učesnika iz različitih branši, među kojima su se našli stručnjaci iz svijeta biznisa i ICT-a te predstavnici akademske zajednice i javnog sektora.
Microsoft NetWork konferencija svake godine dobiva na značaju ne samo brojem učesnika koje privlači, već i utjecajem koji direktno ostvaruje na poslovne tokove te prepoznatljivošću u medijima i široj javnosti.
