Prostirat će se na minimalno 120.000 kvadratnih metara, što je jednako površini 18 fudbalskih terena. Postoji mogućnost da bude tri puta veći od navedene kvadrature. Izgradnja otoka je jedan od najznačajnijih projekata u historiji Danske, a pretpostavlja se da će njegova gradnja koštati 28 milijardi eura.
Djelimično će biti u državnom, a djelimično u privatnom vlasništvu. Na njemu se neće proizvoditi samo struja za Dance, već i za stanovnike susjednih zemalja. Profesor danskog Tehničkog univerziteta Jacob Ostergaard je ukazao na to da bi korist od otoka mogle imati i Velika Britanija, Njemačka i Nizozemska.
Zeleni vodik s otoka bi se mogao koristiti i u brodarstvu, zrakoplovstvu, industriji i transportu.
Danska se obavezala da će od 1990. do 2030. godine smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 70 posto, a do 2050. da će postati karbonski neutralna država.
Profesor Ostergaard je izjavio da ovim projektom zemlja ostaje pionir u energetskim projektima. Za kompaniju Dansk Energi je ovo pokazatelj da snovi postaju stvarnost. Većina političara je podržala gradnju otoka.
Također je planirana gradnja još jednog, ali manjeg otoka na Baltičkom moru. Već je potpisan ugovor da se struja s tog otoka distribuira Njemačkoj, Belgiji i Nizozemskoj.
U Evropskoj uniji namjeravaju znatno povećati korištenje vjetroenergije, a trećina potreba za strujom se trenutno zadovoljava korištenjem obnovljivih izvora energije, prenosi BBC.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
