O sportu nekad i sad
64

Bibija Kerla 35 godina nakon Olimpijade u Sarajevu: Država ne brine o svojim sportistima

Piše: K. H.
Bibija Kerla
Bibija Kerla
Bibija Kerla imala je zadovoljstvo da prije tačno 35 godina predstavlja tadašnju SFR Jugoslaviju na Zimskim olimpijskim igrama u Sarajevu, a ova svestrana sportistkinja u razgovoru za Klix.ba osvrnula se na predstojeće 14. izdanje omladinskog olimpijskog festivala EYOF 2019 kao i na općenitu situaciju u bh. sportu.

Kerla se istovremeno aktivno bavila s četiri različita sporta - atletikom, brzim klizanjem, kuglanjem i nogometom. Na Olimpijskim igrama u Sarajevu nastupila je u četiri discipline u brzom klizanju i imala je zadovoljstvo da osjeti šta znači nastupiti na najvećem sportskom događaju pred domaćim navijačima.

Nakon 35 godina, Sarajevo i Istočno Sarajevo će biti domaćini jednog olimpijskog takmičenja, ali ovaj put nije riječ o najvećoj sportskoj smotri, već o omladinskom olimpijskom festivalu. Kerla kaže da je sretna što će se u našem gradu nakon 35 godina opet održati jedno olimpijsko takmičenje i da svi zajedno trebamo poslati poruku mira i zajedništva.

"Meni je drago da se nakon 35 godina od kada su održane do tada najbolje Olimpijske igre ikada održava nešto u našem gradu. Nadam se da ćemo barem ovih pet dana koliko traje EYOF poslati poruku mira i zajedništva, kao i svega onoga što krasi jedno ovakvo takmičenje, bez obzira što je to olimpijada mladih. Nadam se da će građani Sarajeva, Istočnog Sarajeva i čitave BiH pronaći vremena da dođu na olimpijska borilišta i podrže kako naše tako i strane takmičare", rekla je Kerla na početku razgovora za Klix.ba.

Što se tiče atmosfere koja je vladala u Sarajevu tada i danas, Kerla kaže da je razlika ogromna i da treba biti realan po tom pitanju. Također, iskoristila je priliku da pozove sve građane BiH da u nedjelju dođu na otvorenje 14. EYOF-a.

"Treba biti realan, velika je razlika. Na putu prema Sarajevu stoje plakati EYOF-a, ali najobičniji građani ne znaju kakvo je to takmičenje, što smo mogli vidjeti i u pojedinim anketama koje su rađene po gradu. Najobičniji ljudi, a to su oni koji su pretežno stanovnici Kantona Sarajevo, trebaju precizno znati o čemu se radi, trebaju imati dostupne informacije na našem jeziku kako bi bili upoznati s ovako velikim događajem koji će se održati u našem gradu. Iskoristit ću ovu priliku da pozovem i zamolim sve građane Sarajeva, Istočnog Sarajeva i čitave BiH da u nedjelju dođu na Olimpijski stadion Koševo gdje će biti zvanično otvorenje EYOF-a kako bi poslali poruku da smo u stanju organizovati jedno ovakvo takmičenje", istakla je Kerla.

BiH bez predstavnika u umjetničkom klizanju

Bivša svestrana sportistkinja nije zadovoljna što BiH neće imati predstavnika u umjetničkom klizanju bez obzira na to što smo svake godine imali ledenu plohu u glavnom gradu.

"Kada uporedimo situaciju u zimskim sportovima u vrijeme Olimpijade od prije 35 godina i danas, onda vidimo da nemamo predstavnika u umjetničkom klizanju. U periodu od tada smo imali led barem dva ili tri mjeseca, a danas nemamo predstavnika u tom sportu i na ledu imamo jednu predstavnicu u shot traeku. Klizački savez BiH dobija puno novca od Međunarodne klizačke federacije, ali on očigledno ne ide na pravu stranu i ne ulaže se u takmičare. Meni je strašno žao što nećemo imati predstavnika u tom sportu", istakla je Kerla.

Na pitanje koji je najveći problem zbog kojeg sport u BiH nije ni blizu onog evropskog, Kerla je navela nedostatak novca koji se ulaže u osnovne stvari koje mladi sportisti moraju imati.

"Najveći je problem što država uopšte ne brine o sportistima. Uzmite samo da je kompletan državni budžet iz kojeg dolazi novac u saveze otprilike 960.000 KM, a kompletan teret pada na Kanton Sarajevo koji daje 5,5 miliona za sve saveze. Ukoliko se desi da određeni savez pošalje reprezentaciju na svjetsko prvenstvo, onda ne ostaje novac za podmladak i takmičare koji će u budućnosti predstavljati BiH, a to je najveći problem. Ukoliko porodica nekog takmičara nema dovoljno novca da finansira njegove treninge i takmičenja, onda je teško i očekivati da možemo imati sportiste kakvi su danas Edin Džeko ili Damir Džumhur. Majka i otac mogu jednu ili dvije godine snositi troškove djece koja se bave sportom, ali kada treću godinu dođete u situaciju da dijete morate poslati u inostranstvo tri ili četiri puta, a da to sve morate sami plaćati, onda se zapitate ima li to sve smisla", kategorična je Kerla.

Ona je uzela vlastiti primjer iz bivše Jugoslavije te je navela da je svake godine dobijala šest pari patika.

"Ja sam bila reprezentativac u četiri sporta - u atletici, brzom klizanju, nogometu i kuglanju, a u to vrijeme sam od bivše države svake godine dobijala šest pari patika. Zamislite da današnja djeca imaju od države sve ono što im je potrebno da bi se bavili sportom, kakav bi oni sportski elan i želju za uspjehom imali. S druge strane, oni moraju platiti trenerku 50 KM, patike 100 KM, da ne pričam o troškovima u skupim sportovima kao što su tenis ili skijanje gdje moraju imati svu potrebnu opremu. U takvoj situaciji, teško je da možemo dobiti sportiste koji su vrijedni evropskih ili svjetskih rezultata. Srećom, sada imamo Larisu Cerić koja ima veliku podršku prije svega svog trenera, nakon toga i sportskih struktura u radu, pa održavamo barem to. Imamo Edina Džeku i ostale nogometaše koji igraju u svjetskim klubovima, dva tenisera i to je otprilike to što možemo da kažemo da je iz BiH kada je sport u pitanju", istakla je Kerla.

Možemo i moramo bolje

Ona kaže da je prvi korak ka rješavanju tog problema zaposlenje bivših sportskih radnika u sportske saveze i da je nedopustivo da u sportskim savezima rade ljudi koji nemaju veze sa sportom.

"Prvi korak u svemu bi bio da Olimpijski komitet BiH shvati da ipak postoje ljudi koji su se i prije 1996. godine bavili sportom. Ti ljudi koji su prije radili u sportu imaju puno iskustva i sigurno bi puno pomogli što se tiče same strukture saveza u BiH. Za Olimpijski komitet sport postoji tek od 1996. godine i to je najveća greška. Kod nas u savezima rade ljudi koji nemaju nikakav dodir sa sportom, a onda u toj situaciji ne možemo ni očekivati bilo kakav uspjeh. Sportista se sportom mora baviti 24 sata dnevno i 12 mjeseci u godini, a ne samo dva mjeseca, što je zaista premalo ukoliko želimo imati i bilo kakvu ambiciju za uspjeh", istakla je Kerla.

Organizacija EYOF-a ipak je pokazala da ljudi u BiH zajedno mogu dobro i pozitivno djelovati, a Kerla smatra da bi zajedno mogli uraditi puno više dobrih stvari.

"Naravno da se može bolje, a mogli bi uraditi i puno više boljih stvari da se ne gledaju nakaradna politička previranja. Svi zajedno moramo poslati poruku da u BiH ipak žive ljudi, a ne 'životinje' koje se samo međusobno svađaju. Mislim da bi i političari više trebali obratiti pažnju na sport u BiH, a meni je nepojmljivo da nedavno čujem kako jedan političar neće biti na otvaranju EYOF-a. Takve stvari me strašno pogađaju i bez obzira na to, ja ću još jednom pozvati sve one kojima sport u BiH znači da u nedjelju dođu na otvaranje 14. izdanja EYOF-a i da svi zajedno pošaljemo snažnu poruku evropskoj i svjetskoj sportskoj javnosti", istakla je Kerla.

EYOF 2019, najveći multi-sportski događaj za mlade Evrope, za BiH predstavlja najznačajniji sportski događaj još od XIV Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu. Pored fantastične prilike koju nudi mladima u vidu sticanja obuke i iskustva, ovaj događaj predstavlja i veliku šansu za promociju bh. turizma, posebno zimskog, te svih planina koje se nalaze oko Sarajeva i Istočnog Sarajeva.

Festival se održava od 9. do 16. februara u Sarajevu i Istočnom Sarajevu, a svečano otvaranje će biti upriličeno na stadionu "Asim Ferhatović Hase" u Sarajevu.