Dželaludin Muharemović: U Premijer ligi je mnogo prosječnih stranaca, a malo mladih bh. igrača
Muharemović je u dresu Željezničara postigao 123 gola i po tome je prvi na vječnoj listi najboljih strijelaca kluba sa Grbavice. Nakon okončanja igračke karijere 2005. godine počeo je raditi najprije kao sportski direktor, a onda kao direktor kluba. U januaru 2014. godine odlučio je posvetiti se trenerskom poslu.
Sa takvim pedigreom spada u uzak krug ljudi koji su jako dobro osjetili kako "diše" bh fudbal. A u tome mu je dodatno pomogla i saradnja sa jednom menadžerskom agencijom iz Holandije kojoj pomaže kao skaut. Stoga, na početku razgovora za Klix.ba lako je bilo odabrati pitanje za popularnog Dželu.
Zašto jedva prodajemo igrače?
Prema podacima uglednog Transfermarkta ova zemlja je uspjela prodati samo pet igrača za minimalno 500 hiljada eura. Gojko Cimirot je iz Sarajeva za 1,3 miliona eura prešao u grčki PAOK, Said Husejinović iz Slobode u Werder Bremen za 900 hiljada eura, Semir Štilić iz Željezničara u Lech Poznan za 600 hiljada eura, dok su za iznos od po 500 hiljada eura iz Željezničara u Konyaspor otišli Riad Bajić i Amir Hadžiahmetović. Tanko, zar ne?
"Rejting naše lige u Evropi je nizak. Voljeli bismo praviti velike transfere, ali to je teško. Potrebno je da reprezentacija pravi uspjeh i da klubovi naprave iskorak u Evropi kako bismo podigli cijenu naših igrača. Plasman BiH na Svjetsko prvenstvo 2014. godine je mnogo pomogao, ali to nije dovoljno, jer i sada dolazi do 'zahlađenja' kada se u pregovorima sa inostranim klubovima spomene cijena koja se traži za naše igrače. Mislim da je bolje da klubovi u ovakvom stanju stvari pristaju na manje obeštećenje te da traže procenat od idućeg transfera", kazao je Muharemović.
Predsjednici žele znati kako se kosi trava i kako se vodi trening
Rad na pozicijama sportskog direktora i direktora Željezničara donio je veliko iskustvo Muharemoviću. U vrijeme njegovog boravka u taboru Plavih ekipa je pravila kontinurane uspjehe, ali iskoraka u Evropi nije bilo. Slično se sada dešava sa ekipom Zrinjskog. U bh. fudbalu su "broj jedan", ali naredna stepenica izgleda nedostižna. U čemu je problem?
"Potreban je sistem. Klub ne smije zavisiti od jednog čovjeka. Ne smije se desiti da neko napusti određenu funkciju i da klub nakon toga padne. Sve strukture u klubu moraju raditi svoj posao, a ne miješati se u tuđi posao. Svi moraju imati isti cilj. Kod nas se sistem teško uspostavi, jer mnogi gledaju kako neko drugi radi. Ljudi iz upravljačkih organa bi željeli da znaju trenirati ekipu, da znaju koji je igrač bolji, a koji ne. A to nije njihov posao. Kod nas je problem što predsjednici misle da znaju sve, od toga kako se kosi trava do toga kako se trenira sa ekipom. Karikiram, ali ima takvih ljudi u našim klubovima. To je suludo", pojašnjava Muharemović.
U takvim okolnostima ne postoji ni vizija.
"Ne bih da prejudiciram, ali zaista nisam vidio neku skupštinu u nekom klubu koja je napravila plan za četiri ili pet godina. Sve se svodi na to šta smo uradili prošle godine i šta ćemo uraditi ove godine. Nema vizije u kojem pravcu klub treba da ide", govori on.
Muharemović je prošle sezone vodio Velež. Nakon pet kola i učinka od tri remija i dva poraza dobio je otkaz. Klub je nakon pet utakmica, dakle, imao tri boda na kontu, a onda je u narednih 25 dodao još samo šest bodova i ispao iz lige. Posao trenera u BiH se nerijetko čini kao posao vatrogasca koji volontira. I koji vatru gasi - nogama. Otprilike su takvi uslovi.
"U Bosni i Hercegovini morate imati 'ludu sreću' da pokažete ono što znate kao trener. Morate imati sreću da dođete u koliko, toliko uređeni klub, da zateknete osnovne, zaista osnovne uslove za rad i imate podršku upravljačkih struktura na duži vremenski period. Kod nas su svi opterećeni nekim rezultatom i ako trener nakon pet kola ne napravi rezultate, trener se mijenja", govori Muharemović.
Trenerima nedostaje samopoštovanja
Samo prošle sezone 44 trenerske promjene viđene su u Premijer ligi. Dakle, nakon svakog 1,43. kola jedna promjena, odnosno svaki klub je vodilo po 2,68 trenera u sezoni. No, krivica spada i na trenere. Dopustili su to.
"Treneri u BiH sebe ne cijene. Ne cijene sav onaj trud koji ih je doveo da budu treneri. Sami sebi vežu omču oko vrata pristajući na raznorazne kompromise i ultimatume pri vođenju ekipe, pristaju na utjecaje sa strane, pa čak i na to da moraju koristiti određene igrače. Pada pod pritiskom i prihvata raditi stvar koje ni u snu ne bi smio raditi. Na taj način ne cijene ni sebe ni svoj posao. Radite za sitan novac, sebe degradirate. Kada ljudi koji vode klubove vide trenere da tako postupaju onda se treneri vrte kao na traci i gube svoju svrhu, jer može li predsjednik kluba uraditi nešto za mjesec dana, dva ili pola godine? A trener bi kao trebao. E ne može", smatra Muharemović.
Posebno je naglasio da su čudne odluke čelnika klubova koji treneru daju kratak period. Odabrati pa smijeniti, zar to nije greška u procjeni? Ko za to odgovara, pita se Muharemović.
"Ako sam donio odluku da je neko dobar i zbog toga ga doveo, kako ga nakon mjesec dana mogu otjerati? Ako to uradim, onda sam ja pogriješio. Slabe su finansijske sankcije za klubove kada tjeraju trenere, a za to su krivi treneri", kazao je.
Previše je prosječnih stranaca, trebamo stvarati reprezentativce
Boljitku bh. fudbala doprinijela je odluka da se Premijer liga sa 16 klubova smanji na 12 klubova smatra Muharemović, ali dodaje da se treba poraditi na broju stranaca i mlađih bh. igrača.
"Mislim da se liga i ranije trebala skratiti. Ovo je super, ali je ovo zapravo jedno malo dijete koje treba sačekati. Ipak, dvije stvari su negativne, ali mislim da se mogu lako riješiti. Radi se o prevelikom broju stranaca i premalom broju naših mladih igrača, a smatram da to vuče jedno za drugim. Jer, stranci zauzimaju mjesta mlađima. Mnogo je prosječnih stranih igrača koji uzimaju mjesta onima koji bi sutra mogli postati reprezentativci. U tom pravcu bi se u budućnosti trebalo ići", govori Muharemović.
Govoreći o budućim planovima kazao je da trenutno pregovara sa jednim klubom.
"Trenutno sam u razgovoru sa jednim klubom. Vidjet ćemo šta će biti. Razumijem da ljudi koji vode klubove nemaju mnogo toga za ponuditi, ali se nadam da ću naći zajednički jezik", kazao je Muharemović za kraj razgovora za Klix.ba.