FK Sarajevo posljednje dvije godine poslovao u minusu 8,6 miliona KM, izvještaj podnio i Željo
Na temelju objavljenih javno dostupnih informacija napravili smo analizu finansijskog poslovanja najvećih bh. klubova - Sarajevo i Željezničar.
FK Sarajevo
Fudbalski klub Sarajevo je u protekle dvije godine (2017. i 2018.) poslovao s agregiranim viškom rashoda nad prihodima, odnosno deficitom od 8,6 miliona KM, stoji u izvještaju o reviziji konsolidovanih finansijskih izvještaja, koji je Bordo klub objavio na svojoj zvaničnoj stranici. U 2017. godini klub s Koševa je imao prihod od 2,2, a rashod 6,9 miliona KM pa je klub poslovao u minusu od 4,6 miliona KM. Najveći prihod ostvaren je od vlastitih aktivnosti (1,9 miliona KM), koji tipično uključuje stavke kao što su sponzorstva, prodaja ulaznica, dresova i slično.
Najveće stavke rashoda, očekivano, uključuju plate i ostala primanja zaposlenih od 3 miliona KM. Dodatno, 2,5 miliona KM uključeno je u stavku navedenu kao "ostali rashodi", što se čini iznimno visokim iznosom, ali bez detaljne daljnje razrade na pojedine stavke nije moguće utvrditi na šta se tačno odnosi. Za razliku od 2017., prošla godina je bila nešto bolja pa je klub poslovao u minusu od 3,9 miliona KM. Značajno je porastao prihod od vlastitih aktivnosti (3,6 miliona KM), rast koji je vjerovatno rezultat učestvovanja u evropskim takmičenjima pa su ukupni prihodi prošle godine bili 4,1 miliona KM.
Međutim, i rashodi su se u velikoj mjeri povećali, a to se posebno odnosi na plate i ostala primanja zaposlenih koje su klub koštale 3,9 miliona KM, odnosno došlo je do povećanja od 30 posto. Također, ostali rashodi iznose 2,6 miliona KM, neznatno više od 2017. godine.
Prema objavljenom bilansu stanja na dan 31. decembra 2018. godine, FK Sarajevo je imao negativnu neto imovinu, odnosno višak obaveza nad sredstvima od 18,9 miliona KM. Najveći dio obaveza na isti dan odnosi se na dugoročne obaveze od 22,8 miliona, koje se vjerovatno odnose na kontribucije vlasnika, ali bez dodatnih objava to se ne može potvrditi, kao ni ročnost ovih obaveza, niti uslove pod kojima su ti iznosi plativi nazad investitorima ili vlasnicima.
Osim ovih obaveza, čini se kako su ostale obaveze u nivou redovnog poslovanja. Bilo bi interesantno vidjeti i srednjoročne finansijske planove i kako klub namjerava sanirati ove gubitke i napraviti održiv poslovni model, kao naprimjer kroz dokapitalizaciju, neku vrstu konverzije, otpisa obaveza i slično.
Finansijsko poslovanje FK Sarajevo u ovom trenutku još uvijek nije samoodrživo, što je slučaj za dosta klubova u regionu, dok kontinuirana stalnost poslovanja zavisi od bezuslovne finansijske i operativne podrške investitora ili vlasnika. U nedostatku ove podrške, Bordo klub bi evidentno imao značajne probleme.
FK Željezničar
Izvještaj je objavio i FK Željezničar, koji je u prošloj godini poslovao s plusom od 27.000 KM. Prihodi su bili 6 miliona KM, gdje je polovina novca otišla na plate i ostala primanja zaposlenih. Nejasno je zašto nema uporednih podataka za 2017. godinu, jer nedostatak uporednih podataka sugeriše da klub nije ni postojao te godine. Ukoliko se radi o tome da su ovo samo konsolidovani izvještaji koji se prvi put prave u 2018. godini, primjećuje se da su oba kluba, i Sarajevo i Željezničar, imala konsolidaciju u 2018. godini prvi put.
Konsolidacija je računovodstvena operacija koja dvije ili više različitih pravnih osoba prikazuje kao jedno ekonomsko društvo. Čini se da su oba kluba u 2018. godini osnovala nove pravne subjekte, što isto nije neuobičajeno s obzirom na zakonske restrikcije u pogledu nekih djelatnosti koje udruženja mogu obavljati. Za razliku od komšija s Koševa, bilans stanja Plavih izgleda iznimno zdravo. Stanje neto imovine, odnosno viška imovine nad obavezama na dan 31. decembra prošle godine iznosi 17 miliona KM, najvećim dijelom zbog stadiona Grbavica, koji vjerovatno čini najveći dio nekretnina, postrojenja i opreme od 23,1 milion KM.
Poznato je da su Plavi u proteklih nekoliko godina uložili blizu 6 miliona KM u stadion. Ova ulaganja pratila su ujedno i kontinuirani rast prihoda od posjeta, sponzora i najma tako da se može reći da su se ova ulaganja pokazala kao opravdana, pogotovo u kontekstu činjenice da su samo manji dio ovih ulaganja finansirale finansijske institucije i treće osobe, a većim dijelom su finansirane od vlastitih izvora, navijača, saveza, različitih nivoa vlasti i sponzora.
Ukupan dug Plavih iznosi 7,8 miliona KM na dan 31. decembar prošle godine, a od ranije je poznato da se najveći dio (oko 73 posto) ovih obaveza odnosi na ukalkulisani i stvarno utvrđeni dug prema poreskoj upravi koji klub redovno servisira.
Iako u proteklih nekoliko godina Plavi nisu osvajali titule, strategija kluba da pokuša generirati značajne prihode od aktivnosti baziranih na unapređenjima oko stadiona s finansijske strane strane pokazala se kao uspješna. Plavi imaju respektabilnu finansijsku poziciju, vjerovatno i jednu od najboljih u regionu.
Međutim, konstantna boljka kluba je likvidnost, jer osim što kontinuirano mora osiguravati nove prihode od sponzora i animirati navijače na posjete, klub u velikoj mjeri zavisi od evropskih takmičenja i kontinuirane prodaje igrača.
Propust FK Radnik
Vrijedi istaći da, iako pravilnik o licenciranju za evropska takmičenja obavezuje klubove da javno objave predefinisani set finansijskih informacija, FK Radnik isto nije uradio do današnjeg dana. Barem ne na vidljivom mjestu na svom zvaničnom portalu. Nejasno je da li će nepridržavanje ovih pravila imati posljedice za izdatu licencu ovom klubu te da li se ovaj propust može smatrati jednakim kao i propust od nekoliko dana kašnjenja plaćanja u slučaju FK Željezničar. Zrinjski i Široki Brijeg su objavili svoje izvještaje.
