Mijenjali, a malo dobili

Godina koju ćemo pamtiti po potpunom krahu Zmajeva: Ostaje nada da gore (valjda) ne može

(Foto: A. L. / Klix.ba) (Foto: AA)
(Foto: A. L. / Klix.ba) (Foto: AA)
...
Dino Pajo
01.01.2024. u 16:34

Godina 2023. u sportskom smislu za Bosnu i Hercegovinu, između ostalog, ostat će upamćena po potpunom krahu muške seniorske nogometne reprezentacije BiH, koja je uspjela da sruši skoro sve ono dobro što se gradilo ranije.

Iza popularnih Zmajeva je 10 utakmica u 2023. godini, isključivo u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo. Prijateljskih utakmica i svojevrsnih proba nije bilo pa su selektorima za računanje kombinacija za budućnost poslužile posljednje utakmice u kojima se već znalo da nemamo šansu izboriti direktan plasman na Evropsko prvenstvo.

BiH je u tih 10 utakmica uspjela ostvariti samo tri pobjede i katastrofalnih sedam poraza (gol razlika 9:20). Dvije od tri pobjede zabilježene su protiv Lihtenštajna, druge najslabije evropske reprezentacije i 203. ukupno na FIFA-inoj svjetskoj rang-listi.

Smjenjivali su se selektori, igrači i porazi. Na terenu se ništa nije mijenjalo, porazi su nam nažalost postali stvarnost. Dva puta Slovačka, dva puta Luksemburg, dva puta Portugal i jednom Island za kraj najgorih evropskih kvalifikacija u historiji BiH.

Teško je to bilo zamisliti u godinama kada reprezentacije napreduju, kada je jedan bh. klub konačno izborio plasman u grupnu fazu nekog evropskog takmičenja i u godinama kada se čini da nogometna infrastruktura u našoj zemlji korak po korak napreduje.

Godina, a vjerovatno i posrtaj bh. nogometa, počeli su smjenom Ivayla Peteva sa selektorske pozicije. Činilo se da bugarski stručnjak konačno stvara pozitivnu atmosferu i dobija naklonost igrača i publike, osigurao je plasman u baraž kroz Ligu nacija, ali je onda potpuno šokantno ostao bez novog ugovra s Nogometnim savezom BiH.

Početak kraha smjenom Peteva

Na njegovo mjesto stigao je Faruk Hadžibegić, prvi u nizu trenera koji se tu nisu dugo zadržali i koji nisu uspjeli napraviti bilo šta dobro.

Bljesak na prvom okupljanju bila je pobjeda protiv Islanda i to je bilo to ozbiljnog nogometa reprezentacije BiH za 2023. godinu. Skandinavci su "pali" u Zenici, a BiH je u velikom stilu najavila pohod na Evropsko prvenstvo.

Simultanka Radeta Krunića, jednog od rijetkih bh. nogometaša evropskog nivoa, atmosfera s tribina koja je nosila Zmajeve, golovi u pravom trenutku i smjena generacija reprezentacije Islanda kumovali su pobjedi koja nam je dala lažnu nadu.

Samo tri dana kasnije, 3. marta, doživjeli smo bolno prizemljenje u Bratislavi. Reprezentacija koju smo izvukli iz petog šešira, a koja tu objektivno ne pripada, pokazala je sve suprotno od onoga tri dana ranije iz Zenice. Slovaci su slavili rezultatom 2:0, ostavili BiH na samo jednom šutu u okvir gola i pokazali svu našu nemoć ostavivši Hadžibegića da se zamisli uoči drugog okupljanja koje je uslijedilo veoma brzo.

Raspored nam nije išao na ruku pa je tako početak narednog okupljanja donio i najtežu od 10 utakmica u grupi, gostovanje Portugalu. Početak je bio sasvim solidan, držali su se Zmajevi dobro, ali su u finišu prvog poluvremena kapitulirali i na kraju doživjeli poraz od tri gola razlike.

Poraz od Portugala vjerovatno smo upisali i prije početka kvalifikacija i tu ne treba tražiti razlog neprolaska grupe, no ono najbolnije doživjeli smo tri dana nakon toga na Bilinom Polju

Luksemburžani, za koje često volimo reći kako su dokaz da svi danas igraju nogomet te da on svugdje napreduje, nanijeli su možda i najbolniji poraz reprezentaciji BiH godinama i decenijama unazad.

Radikalan rez bio je neminovnost, a Faruka Hadžibegića nakon toga naslijedio je još jedan proslavljeni bh. nogometaš Meho Kodro. Na startu drugog mandata na klupi Zmajeva Kodro je zabilježio blijedu pobjedu protiv slabašnog Lihtenštajna (2:1). Objeručke smo uzeli tri boda, ali i naglasili da osim toga ništa dobro nismo vidjeli. Pozitivnog šoka nije bilo.

S tri boda protiv Lihtenštajna Zmajevi su otputovali na Island po nova tri, koji bi nas zadržali u igri za Euro, no tu nas je dodatno ohladio Aaron Finnbogason golom za pobjedu Islanda. Tu je bio kraj i za Mehu Kodru.

Odlazak proslavljenog bh. nogometaša s klupe Zmajeva nije protekao bez žestokih varnica. Otvorenim pismom za javnost pokušao je skrenuti pažnju na nelogičnosti i nemoral kod donošenja odluke o njegovoj smjeni.

Kasnije je čelnike Nogometnog saveza BiH u izjavi za strane medije optužio da su mu donosili spiskove igrača koje bi trebao pozvati, a dio navijača BiH zamjerio mu je zbog toga što to nije raskrinkao u trenucima dok je bio selektor. Ostalo je sve na pisanoj izjavi Špancima, a BiH u nezavidnoj situaciji s izgubljenim šansama za plasman na Euro.

Finalni čin privođenja kraju najgore godine u historiji reprezentacije BiH donijelo je imenovanje Save Miloševića za selektora Zmajeva. I Milošević je počeo mršavom pobjedom protiv Lihtenštajna, a onda vezao tri poraza od kojih se ne zna koji je bio teži.

40+ igrača prodefilovalo kroz reprezentaciju u 2023. godini

Milošević je probao možda i najviše nogometaša od svih u četiri utakmice koliko je dobio i to mu se ne može osporiti, ali će mu zauvijek mrlja u karijeri ostati to što je u njegovoj eri nastala historijska pobjeda Luksemburga nad nekom reprezentacijom. Iako igraju nogomet duže od 100 godina, Luksemburžani su posljednji put četiri pogotka u nekoj kvalifikacionoj utakmici postigli 1961. godine i tu neslavnu tradiciju prekinuli su protiv Zmajeva 2023. godine.

Ukupno je 41 različit nogometaš dobio pozive Hadžibegića, Kodre i Miloševića, a najviše se kombinovalo na defanzivnim pozicijama gdje su selektori pozvali ukupno 13 nogometaša.

U masi negativnih stvari koje su obilježile nogometnu godinu 2023. za fanove reprezentacije BiH je i nesporazum jedinog bh. igrača koji igra u najjačoj ligi svijeta (Anel Ahmedhodžić) s Nogometnim savezom BiH. Kapitena Sheffield Uniteda nema na posljednja tri okupljanja, a selektor Milošević je dao nagovještaj da će sve riješiti do baraža.

Jedna od rijetkih pozitivnih stvari koje su se desile u 2023. godini je nekoliko novih akvizicija koje tek treba da donesu rezultate Zmajevima poput Harisa Tabakovića, Ivana Bašića, Renata Gojkovića... S druge strane, ništa ili vrlo malo uradilo se da bi eventualno Armin Gigović, Denis Huseinbašić ili Emir Karić zaigrali za BiH.

Za Zmajeve situacija nije u potpunosti izgubljena. Iz ere Ivayla Peteva ostao nam je baraž ostvaren u Ligi nacija, ali nas žrijeb nikako nije mazio pa smo u polufinalu dobili za rivala reprezentaciju Ukrajine, 12. najjaču selekciju Evrope prema rang-listi.

Baraž stiže već u martu, a za bilo kakvo iznenađenje protiv Ukrajinaca, a potom i plasman na Euro, bit će potrebno jedinstvo svih u i oko reprezentacije, najjači tim izolovan od povreda i raznih nesuglasica, podrška navijača na domaćem terenu te dodatni faktor sreće protiv trostruko skuplje reprezentacije.

Iako na Evropsko prvenstvo danas prolazi skoro 50 posto evropskih reprezentacija (24 od 53), Bosne i Hercegovine tu nema od promjene formata, a ukoliko se neko čudo ne desi, proteći će i treća takva smotra bez Zmajeva.

Gledajući na sada već proteklu godinu, nade nema mnogo. Na čemu konkretno temeljiti nadu, osim na tome da valjda ne može gore, nije baš najjasnije. Ipak, drugu i bolju reprezentaciju nemamo i mnogo teža vremena nisu nas spriječila da makar potajno vjerujemo.

Rezultati u 2023. godini:

Faruk Hadžibegić:

BiH - Island 3:0

Slovačka - BiH 2:0

Porgual - BiH 3:0

BiH - Luksemburg 0:2

Meho Kodro:

BiH - Lihtenštajn 2:1

Island - BiH 1:0

Savo Milošević:

Lihtenštajn - BiH 0:2

BiH - Portugal 0:5

Luksemburg - BiH 4:1

BiH - Slovačka 1:2

73