Nogomet
43

Historija Eura: Van Bastenov spektakularni volej 1988. godine se prepričava i danas

Piše: E. B.
Evropsko prvenstvo u Zapadnoj Njemačkoj 1988. godine će ostati zapamćeno po dvije stvari. Jednoj statističkoj i drugoj, koju zna svaki stanovnik Starog kontinenta.

Na turniru od 10. do 25. juna 1988. godine je učestvovalo osam reprezentacija - Zapadna Njemačka, Italija, Španija, Danska, SSSR, Holandija, Engleska i Irska.

Ukupno je odigrano 15 utakmica, a postignuta su tri rekorda, koja do danas nisu oborena.

Euro 1988. je jedini veliki međunarodni turnir na kojem nije isključen nijedan igrač, nije bilo utakmice koja je završena 0:0, te nijedan meč u eliminacijskoj fazi nije otišao u produžetke.

Ipak, malo ljudi zna za ove statističke podatke.

Ono što se desilo u 54. minute finalne utakmice na Olimpijskom stadionu u Minhenu se prepričava i danas. Postalo je, na neki način, urbana legenda.

Svi su, od tog popodneva 25. juna 1988. godine pokušavali izvesti potez koji je izveo legendarni Marco Van Basten. Tačnije, do tog dana bio je smatran za veoma dobrog napadača, ali nakon što je Rinat Dasajev nemoćno gledao kako lopta odlazi preko njega u "malu mrežu", postao je legenda.

U dresu Ajaxa je, igrajući od 1981. do 1987. godine na 133 ligaška nastupa postigao 128 golova i Silvio Berlusconi ga je doveo u Milan. Ipak, u sezoni 1987/88 je za Rossonere odigrao samo 11 utakmica zbog čestih povreda, prvenstveno skočnog zgloba.

Iako je Milan osvojio titulu prvaka Italije, bilo je onih koji su počeli sumnjati u njegove kvalitete. No, nakon ljeta 1988. godine sve se promijenilo. Van Basten je u narednih pet godina u dresu Milana postigao 87 golova na 136 utamica.

Van Basten je bio centralna figura Eura 1988. godine. U grupnoj fazi takmičenja Holandija je završila druga, iza SSSR-a, koji ih je savladao sa 1:0 golom Vasila Raca.

Engleska je pala sa 3:1, a hat-trick je postigao Van Basten, dok je Bryan Robson pogodio za Gordi albion. Wim Kieft je postigao jedini gol u pobjedi nad Irskom.

U polufinalu domaćin i prvi favorit turnira, reprezentacija Zapadne Njemačke, je u Hamburgu dočekala Holanđane.

Ipak, četa Rinusa Michelsa je šokirala ekipu koju je sa klupe predvodio Franz Beckenbauer. Legendarni Kaiser je imao razloga za slavlje u 55. minuti, kada je Lotthar Matthäus realizovao jedanaesterac za vodstvo njegove selekcije. Hans Van Breukelen je pročitao Matthäusovu namjeru, no odbio je loptu tek do stative i ona je završila nekako u mreži.

Ipak, 19 minuta kasnije dosuđen je penal za Holandiju. Naravno, pogađate, nad Van Bastenom. Sa bijele tačke siguran je Ronald Koeman. Eike Immel je otišao u jednu, a lopta u drugu stranu.

I kada se činilo da će susret otići u produžetak, ukazao se 24-godišnjak iz Utrechta. U padu je šutirao i lopta je pored nemoćnog Immela završila u mreži.

U drugom polufinalu sastali su se SSSR i Italija, koja je u svojoj grupi završila kao drugoplasirana iza Njemačke. Sovjeti su rutinski slavili pobjedu rezultatom 2:0. Strijelci su bili Litovčenko i Protasov i zakazali duel sa Holanđanima.

I u finalu u Minhenu je Holandija bila blagi autsajder, s obzirom na poraz od SSSR-a u grupnoj fazi.

Holanđani su igrali u sastavu (4-4-2): Van Breukelen - Van Aerle, Rijkaard, R. Koeman, Van Tiggelen - Venenbourg, Wouters, Mühren, E. Koeman - Gullit, Van Basten, dok se sovjetski selektor Valerij Lobanovski odlučio za ove igrače (4-4-2): Dasajev - Demjanenko, Alejinikov, Hidijatulin, Rac - Litovčenko, Zavarov, Mihailičenko, Gocmanov - Protasov, Bjelanov.

Kapiten Holandije Ruud Gullit je nakon uigrane akcije nakon kornera glavom pogodio Dasajevovu mrežu u 32. minuti susreta, no Sovjeti se nisu predavali.

A onda, u 16 sati i 34 minute tog subotnjeg popodneva 72.308 gledalaca u Mihnenu je uživo svjedočilo nečem nevjerovatnom. U 54. minuti meča Adri van Tiggelen je povukao kontranapad, dodao na lijevu stranu Arnoldu Mührenu, koji je poslao dugu loptu skroz na drugi kraj šesnaesterca.

Sovjetska odbrana je odlučila dopustiti Van Bastenu da uštopa loptu koncentrisavši se na Gullita koji je došao na rub peterca. A onda - Van Basten je odlučio šutirati iz prve iz veoma teške pozicije. Nakon njegovog voleja lopta je preko nemoćnog Rinata Dasajeva, jednog od najboljih golmana svijeta u tom trenutku, završila u suprotnom uglu, pogodivši "malu mrežu".

I sam Rinus Michels, tvorac "totalnog nogometa". se uhvatio za glavu. Nije mogao vjerovati šta je upravo vidio.

"Bilo je to u drugom poluvremenu. Dobro se sjećam da sam bio umoran. Mühren je centrirao, a dok je lopta išla prema meni razmišljao sam: 'OK, mogu je zaustaviti i potom pokušati driblati, ili ću riskirati i šutirati odmah?'. Znate, za takav udarac vam je potrebno mnogo sreće. Srećom, sve je prošlo kako sam zamislio. To je jedna od onih stvari kada vam sve ide što zamislite. Osjećao sam se nevjerovatno. Iskreno, nisam ni sam bio svjestan šta sam uradio. Možete to vidjeti i po mom slavlju nakon gola. Kada se gledam sada na snimku, upitam se: 'Šta se dešava, šta ja ovo radim?'", prisjetio se Van Basten tog momenta.

U 70. minuti meča Sovjeti su imali priliku da smanje prednost. Hans Van Breukelen je napravio glupost, izašao sa svog gola i srušio Sergeja Gocmanova. Ipak, iskupio se za svoju grešku odbranivši šut sa bijele tačke Igoru Bjelovu i slavlje je moglo početi.

Foto: AFP
Foto: AFP

Van Basten je, naravno, proglašen za najboljeg igrača turnira, a bio je i najbolji strijelac sa pet golova. Donio je Holandiji prvu i jedinu titulu u historiji.

Karijeru je završio praktično u 28. godini, iako je još dvije godine pokušavao da se oporavi od povrede skočnog zgloba koja je postala hronična.

Stoga, od njegova "samo" 24 gola u 58 nastupa za Holandiju ovaj u finalu Eura 1988. godine će ostati upamćen kao jedan od najljepših golova u historiji.