Međutim, iza senzacionalnih i ekslukuzivnih naslova, piše SportSport.ba, rijetko se kada krije nešto više od glasine, a u većini slučajeva ni toliko. Atmosfera među Zmajevima uzdrmana je prilikom gotovo svakog okupljanja i šteta je sve očiglednija, a zašto se to dešava i ko to radi ostaje tajna. Iza svega stoji neka neprijateljska sila, zli protivnik reprezentacije, mračni anti-Bosanac kontrafudbaler… Ili je situacija mnogo jednostavnija?
Kako i zašto nastaje dezinformacija?
“Vijest” obično ima izvor u “glasini koju je načuo od tetkovog brata kolega s posla”, ona obično kreće sa foruma ili iz kafića, ali svoj pravi život počinje tek kada se plasira kroz Facebook. Upravo je Facebook marketing koji većina bh. portala koristi kao primarni kanal za privlačenje posjetilaca osnovni krivac za pravu poplavu netačnih ili poluprovjerenih informacija. Neodgovorni pojedinci, u želji da na svoj “medij” dovedu što više čitalaca plasiraće senzacionalnu priču bez obzira na to da li je ona tačna ili ne, a onda je kroz (većinom lažne) Facebook profile plasirati u javnost.
Borba za čitaoca je bespoštedna i nijedan portal ne želi kaskati za drugim, pa se vijest poput virusa širi virtuelnom mahalom i vrlo brzo se ne zna ni kada ni odakle je krenula. U borbi na dinamičnom tržištu, portali će kopirati vijesti jedni od drugih, neostavljajući sebi vrijeme za provjeru tačnosti, a vrlo često će i zaboraviti navesti izvor u želji da prevareni čitaoc ostane u uvjerenju da je baš to medij koji donosi ekskluzivnu vijest. Par sati kasnije, objaviće i kontrapriču, demantovati sami sebe i ponoviti krug pri čemu će još jednom profitirati.
Ovoj rastućoj pojavi kumuju metodološki upitna istraživanja prema kojima se portali rangiraju po čitanosti, a samim tim i prodaju svoj reklamni prostor. Trenutno, cilj svakog medija na online tržištu je da ima što veći broj različitih korisnika unutar jednog mjeseca, bez obzira na broj vijesti koje će ti čitaoci pročitati ili vrijeme koje će provesti čitajući određeni portal.
“Činjenica je da senzacije plasirane na Facebook dovlače posjetioce na web portale, a u posljednje vrijeme sve je više pojedinaca koji neće prezati od toga da senzacije izmisle ukoliko ih u stvarnosti nema“, kaže Emir Haračić, direktor portala SportSport.ba. “Gledamo li deset najčitanijih portala u državi, samo dva su imali novinara ili fotografa (samo SportSport.ba i novinara i fotografa, op.a) na gostujućim utakmicama reprezentacije, a svi su imali ekskluzivne hit priče.”
“Upravo zbog ovoga, sve češće čitamo o tučama reprezentativaca, bojkotu ili senzacionalnim transferima. Tržišna utakmica među medijima i onima koji bi to željeli biti sve je prljavija i zaista je postalo teško nositi se sa konkurencijom koja će iz garsonjere u Lukavcu izmisliti snijeg na Bjelašnici u julu ili sa kauča na Bjelavama pisati o tuči reprezentativaca na treningu u Brazilu. Stvarnost jednostavno nema dovoljno zanimljlivu priču koja bi se sa time poredila, a oni ni trunku moralne odgovornosti ili plana za budućnost.”, dodao je on.
“U čitavoj priči, oglašivači ili oni koji ih zastupaju nisu nam od pomoći. U razgovorima sa njima, jasno nam je poručeno da nikoga ne interesuje odakle dolaze čitaoci i šta oni u stvari čitaju. Bitno je da ih je što više različitih, te da uz bilo kakvu priču vide i što jefitniju reklamu.”
“Da stvar bude gora”, dodaje Haračić, “čitaoci, ali ni fudbaleri o kojima se pišu ovakve neukusne priče, nisu previše zainteresovani da razdvoje one koji plasiraju laži od medija koji investraju u profesionalno izvještavanje. Za njih smo svi ’internet novinarčići’ i čitava industrija je u ozbiljnoj krizi.”
Neregulisano tržište je plodno tlo za manipulacije
U Zakonima Bosne i Hercegovine internet mediji ni na koji način nisu regulisani, pa je borba protiv lažnog i zlonamjernog izvještavanja i spama kroz socijalne mreže prepuštena pojedincima.
“Upravo zbog ovakvih situacija kakvu smo imali danas sa Hajrovićevim odlaskom iz reprezentacije, odlučili smo se aktivno uključiti u rad Udrženja internet medija i servisa. Jedan od prvih zadataka ovog udruženja morala bi biti, ne zaštita autora i kompanija koje plasiraju vijesti, već zaštita čitalaca od laži i neželjenih informacija - onoga što je Zapad odavno grupisao pod nazivom Spam i zakonom zabranio”, kazao je Haračić.
“Digitalni izdavači moraju se udružiti i zaustaviti ovu pošast, ali najveću odgovornost nose i sami čitaoci. Spameri šire laži zato što čitaoci upravo na njih klikaju. Pa sljedeći put kada kliknete na šokantnu i ekskluzivnu priču, nemojte se pitati zašto to neko piše. Upravo zato što vi to čitate.”
