Nermin Bašić, trener Gorice: Kad prođeš pakao bh. nogometa osjetiš neprocjenjivo iskustvo
Trenutno u evropskom nogometu na jačem nivou bh. trenere predstavljaju Vahid Halilhodžić (Nantes, Ligue 1), Mehmed Baždarević (Ligue 2), Faruk Hadžibegić (Ligue 2), Adnan Čustović (belgijska Jupiler liga) i Vladimir Petković (reprezentacija Švicarske). Ako želite, bez obzira što su i igračku karijeru gradili van ove države, na listu možete dodati Zlatka Dalića (reprezentacija Hrvatske) i Mladena Krstajića (reprezentacija Srbije). Malo, zaista malo.
Kad u obzir uzmete činjenicu da su svi pobrojani izgradili ime kao nogometaši, reprezentativci, odnosno da su najveću reputaciju gradili van granica ove države, onda shvatite da BiH još uvijek nije proizvela trenera spremnog za iole jače evropsko tržište.
Zbog toga, dolazak Nermina Bašića na klupu Gorice uspjeh je za svaku pohvalu. Radi se o treneru koji je igračku karijeru prekinuo s 22 godine, koji je s 27 godina bio glavni trener Travnika u Premijer ligi i koji je Metalleghe 2016. godine uveo u Premijer ligu nakon što ga je preuzeo u trećem razredu bh. nogometa. Dakle, radi se o čovjeku koji je krenuo od nule. I koji s 35 godina na ramenima ima veliku šansu da otvori put drugim trenerima iz bh. nogometa. Zato, njegov uspjeh je i uspjeh bh. trenerske škole, što Bašić i sam kaže.
Veliki uspjeh za mladog trenera, kao i za bh. trenersku školu
"Dvanaest godina se bavim ovim poslom i uvijek sam htio biti drugačiji. Tokom svih tih godina išao sam okolo da bih došao tu gdje jesam. Ovo je sigurno uspjeh za mene, ali i za trenersku organizaciju u Bosni i Hercegovini koju moram spomenuti, jer tu sam radio svoje licence i tu sam se edukovao. Za godinu i po dana rada u Sloveniji ljudi su to prepoznali, u BiH to nisu za 12 godina. Izgleda da moraš otići negdje da bi dobio neku priliku. Tako je i sa mnom", kazao je odmah na početku razgovora Bašić.
Biti prvi trener koji je "probio" taj put do lige koja godinama daje učesnika u grupnim fazama evropskih takmičenja (Maribor) i čijeg prvaka (Olimpija) s predsjedničke funckije vodi Milan Mandarić, bivši predsjednik Portsmoutha i Leicestera, zaista je veliki uspjeh. Da nije, u proteklih 20 godina imali bismo još neke primjere... Bašić najbolje zna koliko je bilo teško proći sve prepreke.
"Kad pogledam na sve iz ovog položaja, da sam znao da će ovako biti vjerovatno se nikada ne bih bavio trenerskim poslom. Mnogo toga sam prošao u ovom poslu. Krenuo sam od U7 selekcije i stigao do prve ekipe. S 27 godina vodio sam Travnik u Premijer ligi i napravio sam fenomenalan rezultat pri čemu sam imao najmlađu ekipu u prvenstvu. Tad sam bio najmlađi trener u Evropi, ali to niko nije ni spomenuo. Potom sam otišao u treći rang trenirati Metalleghe za koji niko nije znao. Uveo sam klub u Premijer ligu i nedugo nakon ulaska napustio klub pa sam onda preuzeo Slogu Simin Han gdje smo se trebali boriti za opstanak, a borili smo se za titulu do zadnja tri kola", govori Bašić.
Bojao sam se da ne "izgubim" porodicu
Bašić je trenersku karijeru počeo u Travniku i tu epizodu posebno će pamtiti po domaćoj pobjedi nad Sarajevom 2012. godine. Interesantno, nakon Travnika preuzeo je trećeligaša Metalleghea i u kratkom periodu uveo ga u Premijer ligu gdje je onda i na Koševu srušio Sarajevo. Potom je vodio Slogu Simin Han, odnosno današnji Tuzla City nakon čega je dobio priliku da vodi Radomlje u drugoj slovenskoj ligi. Tu je u minuloj polusezoni napravio ogroman uspjeh osvajanjem titule jesenjeg prvaka i promovisanjem mladih igrača. To ga je i dovelo na klupu Gorice.
"Mnogo sam radio i zapostavio sam porodicu i bojao sam se da je ne izgubim, a onda dođu ljudi i krenu pričati da se meni sve kupilo tako da sam razmišljao o tome da se prestanem baviti ovim poslom u BiH. Stalno vam žele podmetati i minimizirati ono što radite. Onda je srećom došao poziv iz Slovenije gdje sam preuzeo mali klub u kojem nisam bio samo trener prvog tima, nego sam stvarao sistem u cijelom timu. Pratio sam sve selekcije, pazio na sve od odnosa sa medijima do posla ekonoma. I vjerovatno te onda Bog nagradi za sav taj trud", opisuje naš sagovornik.
Postoji legenda, a one ne moraju biti istinite, da je Luka Modrić jedne prilike kazao:"Ko prođe pakao bh. nogometa, mora postati veliki igrač". Modrić je prije 15 godina igrao u Zrinjskom, danas je najbolji igrač svijeta. Ima li istine u toj izjavi pa taman i ne bila Modrićeva, pitali smo Bašića. Sasvim je nebitno što u ovom slučaju pričamo s trenerom, a ne igračem.
"Iz ove pozicije, kad se izvučeš iz tog 'pakla', to je stvarno tako. Ja sam u Radomlju u tih godinu i po dana proveo najbolji dio mog života. Ne da sam osvojio Ligu šampiona, nego nikad takvu disciplinu, rad i osjećaj nisam imao. Tu sam prvi put u životu pronašao sebe, posvetio se sebi i svom tijelu, zdravijoj ishrani. Imao sam vremena za sebe zato što mi je tako lijepo bilo raditi u tim uslovima bez pritiska. Razlika je kao nebo i zemlja. Ali, i ovo što mi u BiH imamo, ako se uspiješ izvući iz toga, to je jedno bogatstvo koje ti niko ne može oduzeti. Zaista postaneš psihički prejak i možeš se s nekim drugim stvarima susretati da ti ne padaju teško", slikovito opsiuje.
Razlike između uslova u BiH i Sloveniji su velike. Dovoljna je razlika u infrastrukturi o kojoj se u BiH konstantno priča, ali napredak je vrlo spor.
"Bez infrastrukture nema ništa. Nema dobrih igrača, dobrih trenera i dobrih klubova kad nemamo osnovne uslove za rad. Ako vi u imate 36 kola tokom kojih 10-15 kola igrate po blatu i pet kola po grbavom terenu, kakav vi tu kontinuitet možete napraviti u tempu, u igri, u taktičkim zamislima ili bilo čemu drugom? Ovdje imate kontinutet utakmica na dobrim terenima, imate dobre uslove za trening, igra se čist i pošten nogomet, suđenje je na velikom nivou... Nemate neki pritisak odmah od prvog kola. U BiH se sve gleda kao crno ili bijelo, ovdje postoji i nešto što je sivo. Tako ti daju mogućnost da razviješ igru, igrače i sebe kao trenera. U BiH mnogo toga nedostaje, pitanje je kad će doći", upoređuje mladi stručnjak.
Za četiri godine od treće lige u BiH do gostovanja Mariboru
Nogomet koji Bašić preferira je napadački, voli kontrolirati stanje stvari na terenu. To je radio i u bh. nogometu po lošim terenima. Zanimalo nas koliko je olakšanje osjetio kad je došao na bolje terene.
"Meni su moji prijatelji pa čak i saradnici često govorili da nisam normalan, da gajim neku igru po nekim nenormalnim terenima i da tako 'sebi skačem u stomak'. Ja sam uvijek imao tu hrabrost i nisam se bojao kako ću primiti gol i po tim nemogućim uslovima tražio sam ideje za posjed lopte. Sve te ideje koje sam crpio dobro su mi došle kada sam došao ovdje u mnogo bolje uslove. Ali, isto tako morao sam se na neke stvari prilagoditi. Naprimjer, u Prvoj ligi FBiH sam radio visoki presing i nikad niko nije mogao iznijeti loptu, a to je bilo lakše raditi, jer su tereni lošiji, dok je ovdje visoki presing teže raditi zato što su tereni bolji i lopta brže ide. A naravno da vam pomogne to što naučite praviti nešto iz ništa - kao što je bilo u BiH - da vam kasnije bude mnogo lakše kada dođete u bolje uslove", kazao je Bašić.
Bašić je na klupi Gorice zamijenio legendu kluba Mirana Srebrniča. I u utrci za trenera pobijedio je Paola Montera, čovjeka koji je devet godina igrao za Juventus i koji je skupio više od 60 nastupa za Urugvaj. Uz to, Bašić je stigao u klub u kojem su vrhunsku uslovi, u klub gdje ima sve potrebne ljude u stručnom štabu; od onih koji se brinu za ishranu, oporavak, analize do onih koji su uz njega na terenu. U stručnom štabu je i Renzo Casellato, bivši kondicioni trener Parme, Fiorentine i reprezentacije Italije.
U klubu su mu valjda rekli da je cilj borba za Evropu. Bašića nije strah. Prije četiri godine na zimskoj pauzi pod velikim minusima i ko zna kakvim sve (ne)uslovima s Metallegheom se spremao za mart i gostovanja u Banovićima protiv Budućnosti i Čapljini protiv Čapljine. U ovom martu čeka ga gostovanje Mariboru. Kakav strah?
Aleksandar Kolarov imenovan za novog selektora mlade reprezentacije Srbije
