Godine nisu problem
92

Specijal / Nesalomljivi Buffon: Najbolji čuvar Stare dame

Piše: Kenan Hadžić
Premijerna nagrada za najboljeg golmana prema izboru FIFA-e u rukama Buffona (Foto: EPA-EFA)
Premijerna nagrada za najboljeg golmana prema izboru FIFA-e u rukama Buffona (Foto: EPA-EFA)
Bila je to nagrada za životno djelo. Peter Schmeichel kao specijalni gost pobjednički je pogledao u Gianluigija Buffona, uručio mu premijerni pehar za najboljeg golmana u prošloj godini koji dodjeljuje FIFA i još jednom se uvjerio da taj čovjek stvarno, nekoliko mjeseci prije nego što će napuniti 40 godina, izgleda, trenira i brani impresivno. Zapravo, da brani najbolje na svijetu. On postoji i sasvim zasluženo je ponio taj epitet.

S druge strane, golman Juventusa s osmijehom na licu znao je da je zaslužio dobiti tako snažan aplauz podrške, zbog svega što je tokom svoje karijere napravio. Bio je ponosan u trenucima kada se njegov svijet rušio, na kraju nikad objašnjenog poraza u finalu Lige prvaka od Real Madrida, jer po treći put prolazio je pored jedinog pehara koji nikada nije osvojio. Zatvorio je oči i shvatio da zapravo ima sve, još jedna sezona u pohodu na "klempu" samo je finalni bonus.

Trofej Lige prvaka, popularni
Trofej Lige prvaka, popularni "klempo", jedini je trofej koji nedostaje Buffonu (Foto: EPA-EFE)

Kada se vratimo na početak, nezamislivo je i nabrojati sve što je Buffon tokom karijere osvojio. Bilo bi besmisleno nabrajati jednu po jednu nagradu, od svih tih toliko cijenjenih titula nijedna ne zaslužuje biti samo još jedna u nizu koju zarezi odvajaju i stavljaju je na hrpu, dajući argumente koji prave sliku i daju odgovor zašto je najbolji svih vremena. Buffon je svoju karijeru okitio apsolutno svim i svačim, postavio je nerelano visoke standarde za sve buduće generacije, a svakom sljedećom godinom njegova karijera bi zapravo trebala biti sve više i više cijenjena.

Turbulentan život obilježio Buffonovu mladost

Ko je prije 20 godina mogao i slutiti šta će danas predstavljati ime velikog Gianluigija Buffona. Naročito ako se pogleda njegov početak u Parmi i turbulentan život u kojem je dva puta bio na stubu srama zbog fašističkih poruka koje je slučajno plasirao u javnost. Prvi put kada je na majici imao natpis "ubica je onaj koji napusti borbu", što označava period nakon Drugog svjetskog rata u kojem se ovaj slogan koristio za krvave rezolucije u Calabriji i drugi put kada je zbog zabrane da na leđima ispod imena nosi dvije nule, izabrao broj 88 koji je momentalno protumačen kao pozdrav "Heil Hitler". Želio je zaboraviti to vrijeme, jer opasno ga je pratio grijeh da je ranije u svom životu pokušao upisati fakultet s lažnim svjedočanstvom, sanjajući život u kojem ima brze i skupe automobile.

Buffon je svoje snove još ranije zamislio, a mladić koji je želio proputovati svijet, imati luksuzne vile i lijepe žene zahvaljujući onom što je najviše volio raditi i u čemu je bio najbolji, omogućio je da se oni ispune Prije prelaska u Juventus i stvaranja priče filmskih dešavanja i situacija, Buffon je prošao kroz tihu patnju i prebolio jednu neostvarenu ljubav. Možda čak i onu prvu, zasnovanu na iskrenim emocijama i na bježanju od realistične borbe za prevlast u današnjem fudbalu. Aplauz navijača Lazija, tolike godine nakon tužnog popodneva u Rimu, rekao je i previše. Možda više govori njegov dolazak pred tribinu za gostujuće navijače, uprkos nezapamćenom porazu Juventusa na domaćem terenu prije dvije sedmice. Njihov odnos već godinama je kristalno jasan, međusobno iskazivanje poštovanja postalo je dio rutine, čak i danas.

Jednog majskog popodneva 1999. godine Laziju je za titulu prvaka na Olimpicu trebala pobjeda protiv Parme, čiji golmanski dres je nosio upravo Buffon, a da bi titula i zvanično završila u rukama Nebeskoplavih, slabašna Perugija trebala je spriječiti pobjedu Milana. Emocije između navijača rimskog kluba i golmana Parme rađale su se u toku utakmice, u trenucima kada je on i pored negativnog rezultata njegovog tima konstantno okretao glavu i gledao prema "Curvi Nord". Iako zvanično nikada u javnost nije izašao stavom da žali zbog Lazijeve izgubljene titule, razočarano mahanje rukama i tužni pogled prema semaforu koji pokazuje vodstvo Milana, završavali su sa spuštenom glavom okrenutom prema tribini prepunoj navijača Lazija i kristalno jasnim stavom koga je favorizovao u tom trenutku.

Jedna iskra pokrenula je sve, no nije bila dovoljna da materijalizuje ljubav koja je ostala visiti u zraku. Juventus je pokucao na vrata čelnika Parme, momentalno dogovorio njegov prelazak u Torino i umjesto odlaska u nepoznatu romansu s Lazijom, Buffon je završio na golu Stare dame. U svijetu burnih odnosa, brzih zbližavanja i još bržih udaljavanja, golman reprezentacije Italije sklopio je najbolji mogući brak i zakleo se na vječnu ljubav. Čvrsto, jako i sigurno, bez pomisli šta će se kroz sve naredne godine desiti i koji igrači će sve imati cilj da ga savladaju na golu Juventusa.

Uzvraćanje u službi odanosti

Pet godina nakon potpisivanja ugovora s Juventusom, Buffon je umjesto proslave četvrte titule prvaka u dresu Stare dame, između kojih je izgubio i jedno finale Lige prvaka baš od Milana, a osvojio dva Superkupa Italije, doživio totalni raskol svoje ekipe usljed afere Calciopoli, zbog čega su klubu iz Torina oduzeli dvije titule prvaka iz 2005. i 2006. godine.

Buffon protv Lazija u dresu Parme 1999. godine (Foto: EPA-EFE)
Buffon protv Lazija u dresu Parme 1999. godine (Foto: EPA-EFE)

Umjesto nove borbe za Scudetto, Buffon je branio boje posljednjeplasirane ekipe iz Serije B, a gledajući iz današnje perspektive, tu je i pokazao svoju veličinu. Odbio je slušati sve te silne ponude najvećih klubova na svijetu koji su ga željeli vidjeti na svom golu, sjetio se kada se vječno zakleo na ljubav Juventusu i započeo je novi put. Od dna do samog vrha, Buffon je sa Starom damom preživio sve i doživio ni manje ni više nego novih šest titula prvaka Serije A, jednu promociju iz Serije B, dva finala Lige prvaka, tri Kupa i Superkupa Italije i jedno Svjetsko prvenstvo.

Kraj je, nažalost, sve bliže. Između početka i poređenja s Oliverom Kahnom, ere dokazivanja u konkurenciji Ikera Casillasa i Petra Cecha, do potvrđivanja vanserijskog kvaliteta u poznim godinama pored Davida de Gee i Manuela Neuera prošlo je punih 20 godina. Buffon traje, brani, spašava, podiže pehare i nosi Juventus prema vrhu. Ostao je još jedan trofej i jedna prilika, prvi i posljednji bonus, zarad svega urađenog.

Njegov osmijeh kada je treći put kao poražen prošao pored pehara Lige prvaka zapravo je u svojoj suštini bio podsmijeh. Sve dosadašnje prepreke su u Buffonu budile još veću motivaciju i postajale razlog za bolji i još jači rad, a najveća nada svaki put rođena je iz beskrajne tuge. Naljepše snove rađa bol, tako je pobjednik postao Gigi Buffon. Ako pak u posljednjem pokušaju osvajanja Lige prvaka Juventus i pored svih pojačanja namijenjenih za osvajanje "klempe" ne uspije, Buffon će ostati vječan. Uostalom, jedini pehar koji mu nedostaje opet će biti jedan u nizu koje je zarez odvojio u nabrajanju svih ostalih. Zato će njim pokušati staviti tačku.