Stvaranje boljih uslova za treniranje i igranje bi svakako utjecalo i na razvoj budućih bh. asova, ali bi se i gledaocima pružila prilika da uživaju u atraktivnijem nogometu.
Nihad Hodžić, sekretar IO i v.d. stručni saradnik za stadione i bezbjednost, već godinama je uključen u realizaciju svih infrastrukturnih projekata i sasvim sigurno može dati adekvatne odgovore na neka pitanja. NSBiH je u proteklom periodu uložio znatna sredstva u infrastrukturu klubova koji se takmiče u Premijer ligi BiH.
"Ovaj projekat pokrenut je tokom sezone 2014/2015 kada je NSBiH sačinio program pomoći klubovima Premijer lige BiH na unapređenju infrastrukture. Dobili smo i podršku UEFA-e, te pristup fondovima iz kojih su povučena sredstva za realizaciju.
U kompletan projekat je bio uključen 21 klub zajedno sa lokalnom zajednicom. Jedan od uslova da dobijemo sredstva bio je i taj da u njemu učestvuju i lokalne zajednice iz kojih dolaze klubovi. Uspostavili smo određenu proceduru, klubovi su aplicirali kako bi dobili dio sredstava koje su imali obavezu da ulože u poboljšanje infrastrukture na osnovu individualnih prioriteta. Dakle, nakon što je NSBiH odobrio klubovima određeni iznos i lokalne zajednice iz kojih dolaze premijerligaški klubovi su trebale uložiti najmanje jednu trećinu od tih sredstava u realizaciju projekta. Ukupno učešće NSBiH kroz UEFA-ine fondove je iznosilo 1.326.000 eura. Lokalne zajednice su uložile i više od jedne pomenutog iznosa, tako da je prema realnim procjenama u kompletan projekat uloženo oko 4.000.000 KM.
Istakao bih da su želje klubova i lokalnih zajednica maksimalno ispoštovane te su između ostalog tokom realizacije projekta urađena dva velika terena od vještačke trave (FK Borac i FK Velež) te jedan mali teren od vještačke trave (FK Sloboda). Na osam stadiona su ugrađeni automatski sistemi za zalijevanje terena, na dva terena su urađene kompletne rekonstrukcije, a na osam terena cjelokupan servis. Uređenje tribina ili prostora ispod njih (svlačionice, toaleti za publiku, VIP prostori i drugo) je urađeno na pet stadiona. Možemo biti ponosni na saradnju sa klubovima i lokalnim zajednicama, jer bez njih ne bi bilo moguće sve ovo uraditi. Projekt je realizovan u cjelosti, a ono što nam predstoji u narednom periodu jeste novi projekat u okviru kojeg će Savez uložiti sredstva kako bi stadioni na kojima se igraju utakmice Premijer lige dobili reflektore.
Projekt je osmišljen i odobren od Izvršnog odbora NSBiH. Savez će obezbijediti fotometrijski proračun, nabavku i montažu reflektora i izdavanje certifikata o jačini rasvjete. Klubovi i njihove lokalne zajednice su obavezni da naprave odgovarajuću trafo stanicu, zatim tu je i nabavka te razvod kablova i razvodnih ormara te nabavka i montaža stubova na prethodno izgrađene temelje. Vrijednost učešća NSBiH je oko 230.000 KM po stadionu, a učešće kluba i lokalne zajednice je oko 450.000 KM po stadionu. Planira se uraditi četiri do pet stadiona Premijer lige, po jedan perspektivni stadion iz entitetskih liga, te rekonstrukcija instalacija i rasvjete na dva do tri stadiona sa postojećim reflektorima, za koje je putem urađenog elaborata utvrđeno loše stanje instalacija i dotrajalost rasvjetnih tijela", kazao je Hodžić.
Troškovi održavanja terena na godišnjem nivou iznose oko 150.000 KM
Kao stručnjak za stadione, opisao je kako bi trebao izgledati jedan moderan stadion.
"Moderan fudbalski teren sadrži kvalitetnu drenažu, drenažni sloj, pjeskoviti sloj (100% riječni ili kvarcni pijesak), razvod sistema grijanja postavljen u dnu pjeskovitog sloja (cijevni sistem ili električni grijači), uzgajani busen trave. Na vrhu ljestvice kvaliteta su svakako hibridni travnjaci, tj. travnjaci sastavljeni od kombinacije prirodne i vještačke trave. Tu postoje dva osnovna tipa hibrida, ali o njima ćemo reći više detalja u nekom od narednih razgovora. Hibridni travnjaci su na većini važnih stadiona u Evropi.
Za kvalitetan teren, pored izuzetne gradnje potrebno je dobro i stručno održavanje koje uključuje adekvatnu mehanizaciju, opremu i alat, te obučene radnike. Cijena nabavke kvalitetne mehanizacije (traktor sa priključnom opremom, bušač terena, aerifikator, vertikut, razni alati) iznosi 150.000 do 200.000 KM. Troškovi održavanja terena na godišnjem nivou iznose oko 150.000 KM i odnose se na troškove amortizacije mehanizacije, njenog servisiranja, troškovi radnog osoblja, nabavke materijala (pijeska đubriva, sjemena, herbicida, itd.).Ovo je sve rečeno sa stručnog aspekta, ali da bi imali sliku kako izgleda savršen travnjak, pogledajte stadion Park prinčeva u Parizu, koji je prema ocjenama nogometaša, bio najbolji na proteklom Evropskom prvenstvu u Francuskoj. Naravno, još smo daleko od toga da imamo takve terene u BiH, ali stadion Bilino Polje ima dosta dobar teren te zato A reprezentacija igra na njemu svoje utakmice", ističe Hodžić.
Znajačan pomak stadiona Grbavica u posljednje dvije godine
Poznato je da naš najbolji tim nije mogao igrati kvalifikacije na Bilinom Polju ni na Grbavici dok nisu poboljšani odgovarajući infrastrukturni uslovi na tim stadionima.
"Stadion Bilino Polje se intenzivno unapređuje od 2004. godine kada su rekonstruisane svlačionice, sjeverna i južna tribina i nabavljene stolice za sve tribine. Od tada do danas je sve u rađeno po fazama, a to su rekonstrukcija krova iznad zapadne tribine, rekonstrukcija VIP-a i press tribine na istočnoj strani, dogradnja TV studija i kontrolne sobe, rekonstrukcija glavnog terena, rekonstrukcija i pojačanje reflektorske rasvjete, ugradnja ozvučenja, video nadzora i brojčanika na ulazima, semafor i drugo. Do sada je lokalna zajednica uložila oko 3.000.000 KM, a NSBiH oko 2.500.000 KM.
Stadion Grbavica još nije dostigao stepen opremljenosti koji ima Bilino Polje, ali je u posljednje dvije godine značajan pomak urađen zahvaljujući novoj upravi FK Željezničar. Konkretno, izvršena je rekonstrukcija postojeće zapadne tribine i dogradnja novih prostorija (tv studio, kontrolna soba, proširena prostorija za medijske aktivnosti), izgrađena nova istočna tribina i drugo. Podsjetit ću da je i NSBiH za utakmicu kvalifikacija za SP s reprezentacijom Belgije finansirao pojačanje reflektorske rasvjete u iznosu od 230.000 KM", nastavio je on.
Tokom izgradnje ali i danas često se komentarisalo o tome zašto se centar gradio u Zenici a ne u Sarajevu, a Hodžić je još jednom objasnio zbog čega je izbor pao na Zenicu.
"Moram se vratiti u 2002. godinu kada smo tražili lokaciju i partnera, lokalnu zajednicu. U tom periodu se mnogo govorilo o tome ali ukratko, uslov za dobijanje sredstava od UEFA i FIFA je bio da se obezbijedi besplatna lokacija i da se projekt oslobodi poreskih obaveza. Prva zanimljiva lokacija se nalazila u Brezi,ali nije bila potrebne veličine (minimalno 30.000 m²), niti smo je mogli dobiti besplatno. Zatim smo imali dvije lokacije u Sarajevu, na teritoriji Općine Centar i Općine Ilidža i moram ponoviti da i pored brojnih sastanaka i razgovora na svim nivoima, nismo naišli na spremnost lokalnih zajednica u Kantonu Sarajevo da se ovo pitanje riješi. Konačno, 2007. godine u pregovorima sa općinom Zenica dolazimo do sporazuma između općine Zenica i NSBiH o zajedničkoj realizaciji projekta izgradnje Trening centra.
Trebam naglasiti i jednu važnu činjenicu, a to je da su prosječne zimske temperature veće za nekoliko stepeni u Zenici nego u Sarajevu, da je broj maglovitih dana puno manji u Zenici nego u Sarajevu i da je nivo zagađenja na Crkvičkom brdu u Zenici na kojem se nalazi Trening centar (zbog konfiguracije) daleko manji nego u Sarajevu. Ako sagledamo i ove elemente, onda je sasvim sigurno da nismo pogriješili sa odabirom lokacije za izgradnju Trening centra NSBiH", nastavlja Hodžić.
Nova zgrada NSBiH će biti završena za šest mjeseci
NSBiH kupio je zgradu u aprilu mjesecu 2015. godine, a ona bi trebala biti završena za šest mjeseci.
"Jedan od uspješnih poslovnih poteza menadžmenta NSBiH bio je kupovina nove administrativne zgrade. Ovaj objekt koji je pripadao Geodetskom zavodu BiH, nalazi u sarajevskoj Općini Novi Grad, a kupljen je putem sudske prodaje na javnoj licitaciji u aprilu mjesecu 2015. godine.
Izrađen je Elaborat o postojećem stanju objekta a zatim i projektna dokumentacija, da bi se krajem 2016. godine krenulo u tendersku proceduru I faze rekonstrukcije i adaptacije objekta. Mada smo javne tendere za izvođače radova raspisivali nekoliko puta, tek smo početkom ove godine uspjeli završiti sve procedure i potpisati ugovore sa najpovoljnijim ponuđačima. Radovi na objektu će, nakon što okončamo određene administrativne poslove, početi tokom februara. Kao što je već rečeno radi se o I fazi radova koji obuhvataju osim nove fasade i radove na oko 40 posto unutrašnje površine objekta. Najveći dio prostora nove 'Kuće nogometa' koristiće naravno NSBiH, za svoj rad. Podsjećam da će se tu, između ostalog, nalaziti kongresni centar sa tri sale, muzej, trofejna sala, fan shop, podzemna garaža, zelene površine itd. U ovom trenutku radimo analize koje će nam pomoći da odlučimo za koju namjenu je najbolje iskoristiti ostali prostor. Rekonstrukcija objekta treba biti završena za šest mjeseci", završio je Hodžić.
