Zašto posjetiti Olimpijski muzej: Od skija u kojim je ispisana historija do prethodnice boba
Olimpijski muzej u Sarajevu otvoren je istovremeno kada i Igre u našem glavnom gradu, 8. februara, ali je zgrada muzeja zapaljena tokom rata i uništeni su mnogi vrijedni eksponati.
Ponovo je otvoren 2004. godine u kompleksu Zetre, a onda je zvanično otvorenje u sadašnjoj zgradi upriličeno 8. oktobra 2020. godine kada su eksponatima dodani i predmeti EYOF-a (Evropski zimski olimpijski festival mladih) koji je održan u februaru 2019. godine u Sarajevu i Istočnom Sarajevu.
Olimpijski muzej u Sarajevu i ove godine nizom sadržaja će obilježiti ovu vrlo značajnu godišnjicu održavanja Olimpijskih igara pa će tako prostorije biti besplatne za posjetitelje koji do 19. februara žele vidjeti sve ono što se tu krije.
Ekipa portala Klix.ba obišla je Olimpijski muzej, snimila najzanimljivije kadrove i eksponate te obavila nekoliko razgovora s ljudima koji su odigrali ključnu ulogu u cjelokupnom procesu organizacije najvažnijeg sportskog događaja u historiji Bosne i Hercegovine.
Jedan od ljudi koji je pokrenuo ideju organizacije Olimpijskih igara u Sarajevu je 92-godišnji Ahmed Karabegović, koji nam je pobliže objasnio vrijednost nekih izloženih predmeta.
Karabegović nam je prije svega pokazao jedan od najvažnijih eksponata koji se tu "krije", a to su skije kojima je Jure Franko osvojio srebrenu medalju u veleslalomu. Ostat će upisan u historiju kao osvajač prve olimpijske medalje za Jugoslaviju.
U Olimpijskom muzeju izložene su prve sanke, mantil koji je stigao kao poklon Juana Antonija Samarancha, ali i vrijedni pokloni koji su stigli iz Japana. Radi se o odijelima u kojima su nošene baklje na otvaranju igara.
Kako se sport mijenjao iz godine u godinu, tako je i tehnološki razvoj utjecao na takmičenje u bobu. U Olimpijskom muzeju nalazi se prethodnica boba kakvog danas znamo, a kakva se koristila tokom Igara u Sarajevu.
Muzej krije i važne fotografije i dokumente koji iz dana u dan vrijede sve više, a svjedoče o veličini događaja koji je 1984. godine organizovan u našoj zemlji. Sve ih možete pogledati u našoj galeriji, kao i u videoprilogu.
Osim fotografija s XIV Zimskih olimpijskih igara, izložene su i umjetničke slike poznatih svjetskih umjetnika koji su željeli doprinijeti tome da Sarajevo zauvijek ostane upisano u historiju svjetskog sporta. Uz fotografije, pristizale su stotine pisama i čestitki, a one koje su preživjele rat, izložene su u sarajevskom muzeju.
Sjajnoj organizaciji Olimpijskih igara u Sarajevu svjedoči i posebna zahvalnica koja je na adresu organizatora stigla od Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) i ona se nalazi u muzeju, zajedno s pozivnicama koje su se slale učesnicima prije početka igara.
Naš vrijedni domaćin i sagovornik Ahmed Karabegović, koji čuva uspomenu na najljepša vremena u historiji sporta naše države, otkrio nam je i zanimljivu priču o vezi tadašnjeg predsjednika MOK-a Juana Antonija Samarancha sa Sarajevom.
"Naš slikar Mersad Berber je imao izuzetnu naklonost Juana Antonija Samarancha u smislu da je on od njega poručio pet umjetničkih slika vezanih za sport, a one su bile izložene u njegovoj kancelariji u Lozani", otkrio nam je Karabegović.
Inače, Mersad Berber je bio predsjednik Odbora za izbor simbola i maskote Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine i kao takav dao je važan doprinos.
Kako vam ne bi otkrili sve i tako "spriječili" eventualni odlazak i obilazak ustanove koja predstavlja bastion bogate historije sporta u Bosni i Hercegovini, preporučit ćemo vam da pogledate našu galeriju i videosnimak, a onda i iskoristite trenutak slobodnog vremena i posjetite Olimpijski muzej u Sarajevu na adresi Petrakijina 7 te na trenutak doživite duh koji je 1984. godine vladao našom zemljom.
