Šahovski sport u BiH je zanemaren i pored dokazanih benefita za mlade ljude
Neophodno je da društvo povede više računa o ovoj izuzetno korisnoj djelatnosti, rečeno je danas na tribini Foruma bošnjačkih intelektualaca u Sarajevu, na kojoj su gostovali bh. majstori, učesnici šahovske bh. ekipe koja je ratne 1994. godine osvojila srebrnu medalju na međunarodnoj Olimpijadi u Moskvi.
Oni su ukazali na ogromnu razliku između nekadašnjeg i današnjeg, nepravednog odnosa države, ali i medija, prema šahovskoj djelatnosti te naglasili da "snažan šah govori i o snažnoj državi", kao i da veliki poslovni sistemi u svijetu prate mlade šahiste i stipendiraju talente među njima.
Podsjetili su da je Evropski parlament u martu 2012. godine donio Deklaraciju, preporuku za uvođenje šaha u obrazovni proces zemalja članica. Mada Deklaracija nije obavezujuća, neke od zemalja su to već učinile, a Bosna i Hercegovina je, prema tvrdnjama na tribini, kao jedno od pretpristupnih, dobila pitanje - koliko djece pohađa šah u školama?
"Šah je univerzalna igra, umjetnost, nauka i sport. Zato je toliko cijenjen", izjavio je tokom tribine aktuelni doživotni počasni predsjednik Šahovskog kluba "Sarajevo“ Enver Raljević.
On je svojevremeno bio u konzilijarnom timu ljekara koji su brinuli o zdravlju prvog predsjednika RBiH Alije Izetbegovića, a ta njegova uloga je napomenuta uporedo s tvrdnjom da se vrijeme poslije Izetbegovićeve smrti podudara s periodom smanjene državne podrške šahu.
Moderator na tribini, akademik Suad Kurtćehajić, član Predsjedništva Šahovskog kluba "Sarajevo", rekao je da Kemal Osmanović, jedan od internacionalnih šahovskih majstora, ima najveće zasluge za odlazak bh. ekipe na međunarodnu olimpijadu u Moskvu ratne 1994., kada je u konkurenciji od 130 država, osvojena srebrna medalja.
Osmanović je u ulozi gosta na tribini ispričao da je cijela ta priča počela zapravo u maju 1992. Nakon toga je održana junska Olimpijada u Manili na Filipinima, da bi uslijedio Osmanovićev prijedlog da bosanskohercegovačka reprezentacija učestvuje i na olimpijskom takmičenju u Moskvi, a da članovi budu pojedinci koji su u tom trenutku bili na različitim stranama svijeta. U Manili su inače učestvovali bez rezerve i plasirali se među prvih deset najboljih ekipa.
Uslijedili su evropsko prvenstvo u Debrecinu (Mađarska), potom takmičenja u Amsterdamu 1993., kada je osvojena bronzana medalja te u Lionu (Francuska) 1994. s osvojenom zlatnom medaljom te naposljetku, Olimpijada u Moskvi.
Velemajstor iz te bh. ekipe Emir Dizdarević, koji je također bio gost na današnjoj tribini, rekao je da su reprezentativci pristizali na moskovsko takmičenje pojedinačno. U toku Olimpijade, crpili su inspiraciju i iz vijesti koje su svakodnevno pristizale iz matične države zahvaćene ratom. Svake večeri su analizirali odigrane mečeve, pa je cijeli angažman rezultirao uspjehom.
Današnji predsjednik Šahovskog kluba "Sarajevo" Haris Gegić izjavio je tokom tribine da taj klub, i bez podrške vlasti, organizira 30 vikend-turnira, ali i da stalno brine kako izmiriti dažbine. Cilj je posvetiti se razvoju omladinskog šaha i zadržati turnire koji se organiziraju svake godine.
Gegić je podsjetio na pokrenuti memorijalni turnir "Ekrem Galijatović", koji je u zadnjim dvjema godinama doživio veliku afirmaciju, te zaključio da "moramo djelovati kao šahovska zajednica te u razmatranju problema, poći i od sebe".
Član uprave Šhovskog kluba "Bosna" Rešad Tutić je kazao da je za deklaraciju Evropskog parlamenta, na osnovu koje Evropska komisija treba da potiče zemlje članice na uvođenje šaha u obrazovni proces, glasalo 415 članova od neophodnih 369.
U Bosni i Hercegovini, šah je igran i u osmanskom periodu, da bi se to masovnije činilo dolaskom Austrougarske.
Šahovski klub "Sarajevo" osnovane je 1904. godine a prvi šahovski turnir održan u novembru te godine u prostorijama nedaleko od današnjeg restorana "Amerikanac" u Sarajevu.
Tako je počeo organizirani šah u Bosni i Hercegovini, za šta velika zasluga pripada Franji Meštroviću, osnivaču šahovske škole pri klubu "Sarajevo", koju su pohađali gimnazijalci i kada se ispostavilo da je Bosna i Hercegovina zemlja talenata, zaključio je voditelj tribine, akademik Suad Kurtćehajić.
