Zabrinjavajući je porast nasilja u Bosni i Hercegovini - od vršnjačkog do porodičnog. Stručnjaci smatraju da je rješenje u sistemskom pristupu te da institucije trebaju adekvatno preventivno djelovati, dok se građani trebaju osvijestiti da traženje pomoći, posebno one psihološke, nije sramota.

Kinesku društvenu mrežu TikTok svakodnevno koristi oko 689 miliona ljudi širom svijeta i uglavnom im služi za razonodu. Međutim, iza naizgled zanimljivih i šaljivih videa se kriju mnogo ozbiljniji problemi, a prije svega utjecaj na psihičko zdravlje mladih, tvrde stručnjaci.

Kombinovana nastava, socijalna distanca, maske na licu tokom nastave, zabrana igre s vršnjacima, zabrana grljenja, razmjenjivanja igračaka, školskog pribora... Sve su ovo nova pravila s kojima se suočavaju djeca u vremenu pandemije koronavirusa.

Koronavirus prisutan je u našim životima oko četiri mjeseca. Od početnog straha i neznanja, neprestanog dezifinciranja kako vlastitog tijela tako i površina oko nas, te cjelodnevnog nošenja maski i rukavica došli smo do skoro potpunog opuštanja. Šta nam se kao društvu desilo?

Da su žrtve porodičnog nasilja dodatno ugrožene tokom pandemije koronavirusa, informacija je koja se često mogla pročitati u regionalnim, ali i svjetskim medijima. Klinički psiholog Čedomir Novaković kaže kako vjeruje da ni u BiH situacija vezana za porodično nasilje nije mnogo drugačija.

Opća nekultura i prostakluk za bh. skupštinskim govornicama, kojima građani svjedoče u rijetkim trenucima kada se sjednice održavaju, doživjele su jučer svoj vrhunac kada je ministar unutrašnjih poslova RS Dragan Lukač (SNSD) udario poslanika Draška Stanivukovića (PDP).

Ulizivanje, termin kojeg alternativni internet rječnik Vukajlija prepoznaje kao jedno od najisplativijih zanimanja, od davnina je rasprostranjeno i ustoličeno u Bosni i Hercegovini, ali u informacionoj eri posmatračima postaje upadljivo – do neugodnosti – tek kada na vidjelo ispliva primjena tih logičkih zakona za napredovanje u društvu i, uzročno-posljedično, njihovi rezultati.