Instalateri fotonaponskih sistema, u javnosti poznatiji kao monteri solarnih panela profesionalno postaju sve traženiji na bh. tržištu. Zanimanje je deficitarno i u Evropskoj uniji, a svoju priliku za bolju egzistenciju upravo u njemu vide mnogi u našoj zemlji. Među njima su i zaposleni profesori koji kroz model cjeloživotnog učenja se okreću prekvalifikaciji.

U Srednjoj građevinsko-geodetskoj školi u Tuzli se nalazi grupa polaznika obuke za instalatere fotonaponskih sistema koji su sve zastupljeniji u Bosni i Hercegovini, a potrebe tržišta rada za adekvatnim kadrom povećane. Među polaznicima su nezaposlene osobe, one sa radnim angažmanom te visokoobrazovani kadar koji želi upotpuniti svoj portfolij.

U Bosni i Hercegovini je čak 50 posto domaćinstava energetski siromašno, a indicije su da bi ovaj broj u dogledno vrijeme mogao biti veći. Rješavanju problema se mora pristupiti sistemski, donošenjem adekvatnih mjera, ali i promjenom pristupa prema električnoj i toplotnoj energiji.

Globalne prilike u energetskom sektoru odrazile su se i na Bosnu i Hercegovinu. Masovnija upotreba uglja kao energenta za zagrijavanje, negativno će utjecati na kvalitet zraka u našoj zemlji, koji je i u ranijim godinama bio narušen, posebno u zimskim mjesecima.

Ugradnja fotonaponskih solarnih panela je neizostavan dio tranzicije elektroenergetskog sektora baziranog na obnovljivim izvorima energije. U BiH postoje pravila za ovakvu proizvodnju struje u domaćinstvima, ali naš sagovornik smatra da ti uslovi nisu dobri.

Nova analiza organizacije za zaštitu okoliša Bankwatch Mreža pokazala je da je tehnički moguće da se za tuzlanski sistem daljinskog grijanja koriste obnovljivi izvori energije umjesto uglja.

Frapantni podaci međunarodne organizacije Greenpeace o utjecaju rada tuzlanskog Bloka 7 i Termoelektrane Banovići na zdravlje ljudi posebno su zabrinuli građane Tuzle koji već godinama udišu prekomjerno zagađen zrak.

Centar za životnu sredinu i Centar za ekologiju i energiju je u subotu, 10. marta u Sanskom Mostu održao javnu tribinu povodom najavljene izgradnje termoelektrane Kamengrad. Na tribini je predstavljen i CIN-ov film "Struja po cijenu života" koji argumentovano pokazuje štetne uticaje termoelektrane prvenstveno na zdravlje ljudi, vodu, vazduh i zemljište.

Centar za ekologiju i energiju je 1. jula 2017. godine počeo sa implementacijom osamnaestomjesečnog projekta “Dobre vodne komšije II“, koji finansijski podržava Robert Bosch Stiftung GmbH iz Njemačke.

U cilju što efikasnijeg rješavanja problema odlaganja otpada na deponiju u Tuzli danas je u ovom gradu u rad pušten centar za prikupljanje sekundarnih sirovina, prvi ovakve vrste u Bosni i Hercegovini.