Pandemija koronavirusa u cijelom svijetu, a tako i u našoj zemlji, u prvom valu donijela je epidemiju gubitka radnih mjesta. Po posljednjim statističkim podacima broj zaposlenih u FBiH još uvijek se nije vratio na nivoe prije dolaska koronavirusa u naše krajeve.

Rast cijena bio je akutna ekonomska boljka u prošloj godini, a stanje nije bolje ni na početku ove godine. Građani poskupljenja primjećuju na svakom koraku, ali reakcija vlasti izostaje.

Cijene u našoj zemlji nezaustavljivo rastu, a za razliku od drugih država o inflaciji kod nas niko ne brine. Stječe se dojam potpunog izostanka makroekonomske politike u vlasti i prepuštanja stihiji.

Demografski pokazatelji u našoj zemlji su katastrofalni, a posljednji presjek govori o izuzetno izraženom negativnom prirodnom priraštaju. Tome pridonosi sveprisutni odlazak ljudi, ali i tragičan epilog pandemije koronavirusa.

Visok nivo poreskog opterećenja zbog akciza doveo je do velikog pada legalnog tržišta i porasta ilegalnog, zbog velike razlike u cijeni između ova dva tržišta.

U inflatornim uslovima poreska politika je ključna, posebno ona koja direktno utječe na lične dohotke. Ekonomisti su i ranije insisitirali na oslobađanjima kod oporezivanja rada, a sada su ti zahtjevi još intenzivniji.

Rast cijena u našoj zemlji građani osjete već mjesecima. Kako se predviđa njihov daljnji rast, ekonomisti tako predlažu mjere koje bi obuzdale poskupljenja.

Građani Federacije BiH u penziju će i narednih godina ići sa 65 godina, iako se špekuliše da bi ta granica mogla biti pomjerena na 67 godina.

Mini Schengen ili Otvoreni Balkan samo su neki od nekoliko naziva koji su dati ekonomskoj ideji s velikom političkom sjenom nad sobom. Politika je kod nas supustila palac, ali poslovna zajednica ima posve drugačije poglede.

Uprava za indirektno oporezivanje BiH za sedam mjeseci ove godine oduzela je duhan i cigarete u vrijednosti čak 4,4 miliona KM koji je bio namijenjen za prodaju na crnom tržištu.