Nakon vjerskog programa danas je na stadionu Hambarine kod Prijedora klanjana kolektivna dženaza za 86 Bošnjaka koji su ubijeni na Korićanskim stijenama 1992. godine, nakon čega su uslijedili ukopi na šest šehidskih mezarja.

U Prijedoru će danas biti klanjana kolektivna dženaza za 86 ubijenih Prijedorčana i Kozarčana, većinom mladića, koji su ubijeni na Korićanskim stijenama 1992. godine. Bol s godinama ne prolazi, a za porodice žrtava danas je veća nego ikada.

U Muzeju zločina protiv čovječnosti i genocida 1992-1995 u Sarajevu postavljena je umjetnička instalacija masovnih grobnica pod nazivom "Dokaz", umjetnice Anite Zečić, a posvećena je civilnim žrtvama općine Prijedor nad kojima su izvršeni zločini 1992. godine.

Za kolektivnu dženazu, koja će 20. jula ove godine biti klanjana u Vedrom Polju u Hambarinama, spremni su posmrtni ostaci 86 žrtava iz Prijedora i Kotor Varoši.

Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida u Kanadi, poslao je otvoreno pismo gradonačelniku Prijedora Milenku Đakoviću u kojem od njega traži da 20. juli proglasi danom žalosti za nevino ubijene žrtve genocida u Prijedoru.

Povodom obilježavanja Dana bijelih traka i sjećanja na žrtve stravičnih ratnih zločina u Prijedoru, danas su u Velikom parku u Sarajevu postavljene fotografije 3.176 žrtava.

Šta su na današnji dan prije 27 godina značile bijele trake u Prijedoru najbolje se prisjeća Mirsad Duratović, predsjednik udruženja logoraša "Prijedor '92". Kako nam govori, izbrisane generacije porodica, i mladih i starih, najveći su dokaz da se u Prijedoru desio genocid.

Safet Vukalić, koji je bio prisiljen napustiti Bosnu i Hercegovinu i postati izbjeglica u Velikoj Britaniji, kaže kako sada više brine zbog toga što je musliman u ovoj zemlji.

U nedjelju je u 40. godini preminuo Jasmin Čaušević koji je kao trinaestogodišnjak preživio strijeljanje u selu Bišćani kod Prijedora.

U procesu izgradnje spomenika civilnim žrtvama genocida u Prijedoru u Chicagu, delegacija Udruženja"Prijatelji Prijedora" i Instituta za istraživanje genocida Kanada je održala sastanak u gradskoj upravi Chicaga. Ideja spomenika u potpunosti je podržana od vlasti grada, a nastavljaju se razgovori sa drugim nivoima da bi se što prije dobila dozvola i prostor za izgradnju.