Gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović očekuje od nadležnih organa da što prije otkriju počionioca koji je oštetio spomenik na katoličkom groblju Veresika u naselju Tetima.

Za sada nepoznata osoba, ili više njih, oskrnavila je nekoliko nadgrobnih spomenika i grobnih mjesta na katoličkom groblju Veresika koje se nalazi u tuzlanskom prigradskom naselju Tetima.

Odlukom o uređenju i održavanju gradskih groblja definirano je da grobna mjesta za koja se ne uplaćuje naknada za održavanje duže od 10 godina mogu biti prekopana. U KJKP Pokop kažu kako ovu mogućnost ne koriste, iako ima grobnih mjesta gdje se niko od srodnika nije javio 40 i više godina.

Građani koji su danas posjetili Gradsko groblje "Vlakovo" kod Sarajeva šokirali su se kada su ugledali krave kako se slobodno kreću po ovom kompleksu.

Tuzla se godinama suočava s nedostatkom mjesta za ukop umrlih građana. Ovaj problem je sve izraženiji, a mogao bi se riješiti izgradnjom Centralnog gradskog groblja o kojem se duži vremenski period priča. Kako saznaje Klix.ba, prve radove na terenu koči spora administrativna procedura koja je vezana za izdavanje određenih dozvola.

Groblja u Sarajevu i okolici su u posljednje vrijeme, sudeći prema reakcijama čitatelja portala Klix.ba, nesređena i nepristupačna

Gradsko groblje Zenica ubuhvata zatvoreno groblje u Crkvicama i Prašnice na kojima je ostalo još ukopnih mjesta za budućnih pet godina. U razgovoru za Klix.ba direktor JP Gradsko groblje Zenica Almir Sarajlić je kazao da je preduzeće samofinansirajuće, ali da su problem korisnici koji ne plaćaju održavanje ukopnog mjesta od 23,40 KM godišnje.

Redakciji portala Klix.ba obratilo se nekoliko izrevoltiranih građana koji su nam pisali da su gradska groblja u Sarajevu obrasla travom i da je im je nemoguće prići jer je na pojedinim mjestima porasla i preko metar i tako je već mjesecima.

Centralno groblje u Beču "Zentralfriedhof" je sa svojih 330.000 grobnih mjesta drugo najveće groblje u Evropi, a godišnje ga posjeti stotine hiljada ljudi.

Pravoslavno groblje na Bjelušinama nacionalni je spomenik Bosne i Hercegovine, ali u sebi krije i jedan potpuno jedinstven fenomen – nekoliko stotina godina grobovi su okretani suprotno običajnom pravilu. Vjerovatno je razlog tome naredba osmanskih vlasti da položaj krstača bude takav da se ne vidi iz centra Mostara.