Komisija za finansije i budžet Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine prihvatila je danas Izvještaj o pregledanom stanju finansijskog poslovanja političkih stranaka u 2019. godini, čiji je podnosilac Centralna izborna komisija (CIK) BiH.

U ionako kompliciranom državnom ustrojstvu, politička kriza koja u Bosni i Hercegovini traje prilično dugo, toliko da je federalni nivo ušao već u osmu godinu vlasti (četvrta godina tehničkog mandata), za građane je sve teže razaznati ko je gdje vlast i na koga se odnose kritike kada se kaže da "država nešto nije uradila".

Miroslav Škoro podnio je prije nekoliko dana ostavku na mjesto predsjednika stranke Domovinski pokret u Hrvatskoj, ostavivši tako ovu partiju, koja je bila najavljivana kao osvježenje na hrvatskoj političkoj sceni, bez jedinog zvučnog imena.

Vlada Federacije BiH u prošloj godini dodijelila je dva miliona maraka za političke stranke i koalicije, a unatoč tako velikom iznosu kojim građani finansiraju političke stranke, federalni revizori nisu mogli izvršiti adekvatan nadzor nad utroškom tih sredstava.

Centralna izborna komisija (CIK) BiH je na današnjoj 48. sjednici zbog kršenja pojedinih odredbi Zakona o finansiranju političkih stranaka i Izbornog zakona BiH, novčano kaznila 53 političke stranke u ukupnom iznosu od 337.150 KM.

Vlada Kantona Sarajevo je izradila Nacrt zakona o sprečavanju nepotizma i stranačkog upošljavanja u kantonalnim organima javnog sektora. Bio je među obećanjima aktuelne vlasti, a kantonalna Skupština bi ga trebala razmatrati na sutrašnjoj sjednici.

Petnaest vodećih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini prikazalo je u svojim postizbornim izvještajima za protekle lokalne izbore 4,5 miliona KM troškova propagande.

Riječ kriza vjerovatno je među najeksploatisanijim pojmovima u bosanskohercegovačkom društvu od Dejtona do danas. Postratna tranzicijska, ekonomska, politička, zdravstvena, migrantska i kakva sve ne kriza promalaju se u valovima, a građani kao u hibernaciji navikli na svakakav jad i čemer.

Političke stranke u Bosni i Hercegovini finansiraju se najvećim dijelom novcem poreskih obveznika, ali sredstva kojima raspolažu očito doživljavaju kao privatnu imovinu.

U periodu od 2004. do 2018. godine iz budžeta svih nivoa vlasti političkim subjektima je isplaćeno 281,9 miliona KM.