Aarhus centar u BiH: Kantonalni sud u Goraždu zaustavio nezakonito raspolaganje državnom imovinom
Riječ je o rješenju o prenamijeni 2.451 kvadratnih metara šumskog zemljišta u državnom vlasništvu za izgradnju pristupnog puta do deponije Trešnjica u Goraždu.
Presudom je u cijelosti uvažena tužba mještana naselja Glamoč da Ministarstvo privrede BPK nije smjelo putem rješenja dati investitoru Gradu Goražde dio šumskog zemljišta u vlasništvu države u iznosu od 2.451 kvadratnih metara za uspostavu prava služnosti radi izgradnje pristupnog puta planirane deponije Trešnjica, te je predmet vraćen tuženom na ponovni postupak.
U obrazloženju presude, između ostalog se navodi da su tužitelji podnijeli tužbu protiv pomenutog rješenja zbog povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede odredaba materijalnog prava, s obzirom da je rješenje doneseno na osnovu odredaba člana 62. Zakona o šumama BPK Goražde i Odluke o uslovima i načinu davanja šumskog zemljišta u državnom vlasništvu u zakup i uspostavi prava služnosti protivno odredbama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, jer šumskim zemljištem može raspolagati isključivo država BIH kao njen titular.
Također, u obrazloženju se, između ostalog, navodi da su se tužioci pozvali i na odluku Ustavnog suda BIH kojom je utvrđeno da odluka o promjeni namjene šumskog zemljišta i povremenom korištenju šumskog zemljišta u druge svrhe nije u skladu sa Ustavom BiH.
Iz Aarhus centra u BiH poručuju kako je ovo prvi presedan te vrste, gdje je sud jasno presudio da je svako raspolaganje državnom imovinom bez saglasnosti države i nadležnih institucija ne samo nezakonito, već i direktan napad na javno dobro.
"Ministarstvo je bez dozvole države, bez saglasnosti Komisije za državnu imovinu i bez odluka Vijeća ministara, omogućilo promjenu namjene šumskog zemljišta, javnog dobra u vlasništvu svih građana BiH. Da stvar bude gora, Grad Goražde nije bio obavezan platiti nikakvu naknadu, čime je državi nanesena dvostruka šteta. Unutar tužbe koji je pripremio pravni tim Aarhus centra u BiH, mještani naselja Glamoč zahtijevali su da se preispita zakonitost rješenja kojim se investitoru Gradu Goražde dao dio šumskog zemljišta u vlasništvu države za uspostavu prava usluga radi izgradnje pristupnog puta planirane deponije Trešnjica", navodi se u saopćenju Aarhus centra.
Iz ove organizacije objašnjavaju da je pozivajući se na odluke Ustavnog suda BiH, Kantonalni sud u Goraždu zaključio da se radi o pokušaju tihe privatizacije državnih resursa kroz fingiranu prenamjenu zemljišta te da je sud jasno rekao da se državnom imovinom ne može raspolagati bez odluke države.Naglašavaju da se zakonska zabrana raspolaganja državnom imovinom mora poštovati na svim nivoima vlasti.
"Pored razmatranja Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, kantonalni sud se osvrnuo i na odluke Ustavnog suda BiH, a kako smo to i zatražili unutar tužbenog zahtjeva, gdje je sud konstatovao da: "bez obzira što nije donesen zakon kojim se reguliše pravo vlasništva i upravljanje državnom imovinom, ne postoji opravdanje za donošenje odluke vlade entiteta ili kantona kojom će se mijenjati namjena šuma i šumskog zemljišta ili šumsko zemljište davati na privremeno korištenje u druge svrhe. U ovoj sentenci leži pravna jačina ove presude, a koja treba biti opomena svima, da državnom imovinom može raspolagati samo država Bosna i Hercegovina", ističe Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH.
Iz Aarhusa ističu da presuda šalje snažnu poruku da državna imovina nije plijen ni kantona, ni lokalne vlasti, već je vlasništvo svih građana Bosne i Hercegovine, i pozitivan primjer koji će osigurati da ovakvi pokušaji zloupotrebe javnih dobara u budućnosti ne prolaze nekažnjeno. Ona je i početak kraja nezakonitog raspolaganja našim zajedničkim resursima, naglasili su iz ovog udruženja.
S druge strane presuda će neminovno uticati na budućnost izgradnje deponije smeća na lokalitetu Trešnjice koja je trebala omogućiti adekvatno zbrinjavanje otpada na ovom području. Naime, problematika deponovanja otpada u Goraždu je višedecenijski problem jer se smeće odlaže na nelegalnu deponiju u Šišetima.
"Naše sumnje su se obistinile, tražili smo da se sve radi po zakonu i ništa više. Ova sudska presuda je poraz svih nas jer se godinama tvrdi da se radi po zakonu, a mi smo dokazali suprotno. I ne samo u ovom slučaju oko državne imovine. Mnoge dozvole su upitne i diskutabilne jer su se mnoge od njih izdavale bez struke i saglasnosti građana. Davno se ovo 'zakuhalo' tako da ne možemo samo kriviti sadašnju vlast, krivi su svi, jer se ne radi po zakonu. Još više nas je razočarala informacija da se otpad planira deponovati iz Kantona Sarajevo. To mi ne možemo dozvoliti. Put kroz naselje Glamoč za takvu vrstu kamionskog saobraćaja je nemoguć. Mi smo pokušavali naći rješenje za grad Goražde na našu štetu, ali su nas ignorisali na gradskom vijeću. Sad nas ne može niko ubijediti da gore neće biti Šišeta 2. Mi samo tražimo da se radi po zakonu i ništa više i kao građani ne branimo samo naše naselje već cijeli grad. Konkretno, šta bi se desilo za 10 do 15 godina kad se ova lokacija zasiti, gdje kasnije. Zato tražimo efikasno rješenje po zakonu i evropskim standardima. Mi na otpad ne gledamo kao smeće već kao neiscrpan resurs koji može ovaj grad stabilizirati finansijski po primjeru nekih evropskih gradova i zemalja", kaže Edževit Hrelja, član Neformalne grupe građana Naselja Glamoč.
