Abdulah Skaka o noćnom životu Sarajeva, prljavim ulicama i Master planu 2030.
Skaka je tokom razgovora iskoristio priliku da istakne kako na svim projektima svi rade s puno energije sa ciljem da građanima glavnog grada osiguraju bolji, sigurniji i kvalitetniji život u Sarajevu.
Prije skoro tri godine zasjeli ste u fotelju gradonačelnika Sarajeva. Ostat ćete upamćeni kao gradonačelnik koji je pustio u pogon žičaru, učestvovao u organizaciji EYOF-a i obnovio duh javnog dočeka Nove godine. Na šta ste još ponosni?
U protekle tri godine koliko sam na čelu gradske administracije, započeti su i završeni mnogi projekti, realizovane brojne aktivnosti. Ali ako se može nešto izdvojiti, rekao bih da smo uspjeli vratiti važnost i dignitet glavnom gradu države i funkciji gradonačelnika Grada Sarajeva.
Otvorili smo se prema našim građanima, javnosti i medijima. Nismo se krili iza malog budžeta ili ograničenih nadležnosti. Sarađujemo s domaćim i stranim nevladinim organizacijama, ambasadama i međunarodnim organizacijama i institucijama u BiH. Komuniciramo s brojnim gradovima i općinama iz cijele BiH, ali i glavnim gradovima država šire regije i mnogim gradovima u svijetu.
Radom, energijom i pristupom smo uspjeli promijeniti percepciju građana prema Sarajevu kao glavnom gradu Bosne i Hercegovine, gradonačelniku i gradskoj upravi. Postali smo prepoznatljivi, lider pozitivnih procesa, generator progresivnih ideja i primamljiv partner svima koji žele nešto da rade, pokrenu i promijene. Uprkos tome, pred nama je možda najzahtjevniji zadatak - ovaj ubrzani razvoj i rast mora biti strateški postavljen, planiran i osmišljen. Vizija Sarajeva 2030. godine za neke izgleda daleko, ali mi radimo intenzivno na jednom master planu kojim ćemo trasirati put za ekonomski, urbanistički, demografski i svaki drugi razvoj i napredak glavnog grada. Sve smo do sada radili sistemski i planirano u ovom mandatu, ali sada želimo gledati dalje u budućnost, samo tako možemo imati prava rješenja za današnje i buduće izazove, jer Sarajevo može ići samo i jedino naprijed.
Mislite li da se moglo uraditi više? Da li je bilo opstrukcija ili možda nedovoljno interesa?
Vodim se onom krilaticom da uvijek može više. Prirodno je da smo ambiciozni, ali također ne utječemo na sve okolnosti. Mislim da je ovo što je do sada urađeno zaista velika stvar za gradsku administraciju koja je bila demotivirana i zanemarena u trenutku kada sam došao u gradsku upravu.
Što se tiče opstrukcija, sigurno da ih je bilo i da će ih biti, ali moja politika je politika stvaranja pozitivne energije, pokretanje procesa, predvođenja promjena ličnim primjerom. Za razliku od mnogih mojih kolega koji se bave politikom, izabrao sam drugačiji način javnog djelovanja, bez konflikata, bez teških riječi, bez uvreda. Svađa u javnom prostoru možda donosi trenutnu popularnost, ali dugoročno stvara prepreke za dijalog, dogovor i kompromis bez čega nema rada u interesu građana.
Građani i turisti se često žale da je grad prljav, da se smeće ne odvozi redovno, da su naselja osim uže gradske jezgre zapostavljena, a najviše žalbi ide na javni gradski prijevoz. Slažete li se?
Nažalost, to su stvari koje ne zavise ni od koga drugog nego od nas samih. Smatram da mi kao građani zaslužujemo bolji životni standard u svakom smislu. Postoje neki problemi koji su nezamislivi u mnogim glavnim gradovima evropskih država, a spadaju u ova komunalna pitanja. Uz bolju organizaciju, malo sredstava pravilno planiranih i uz malo više volje i entuzijazma, taj problem bi se mogao riješiti. Ovaj grad mora imati uredno vodosnabdijevanje i bolje tretiranje otpadnih voda, manje zagađenje zraka i tla, redovan odvoz smeća uz razdvajanje i recikliranje otpada, riješeno pitanje javnog transporta, saobraćaja u pokretu i mirovanju, veću sigurnost za građane i imovinu.
Nedostaje li Sarajevu, kao najvećem gradu države, više ponude noćnog života?
Ima ona popularna pjesma čiji stih kaže “beogradskim noćima, sarajevskim jutrima”. Sarajevo je uvijek imalo originalan i bogat kulturni i društveni život, po čemu je prepoznatljivo oduvijek. Naš sarajevski duh, sarajevska pop-rok scena, naša tradicija, bogatstvo različitosti... To je ono što je postojalo i u najtežim vremenima i to je dio našeg identiteta. Pomenut ću film "Scream for me Sarajevo" koji autentično govori o sarajevskom duhu u najtežim vremenima, a planetarno poznati Sarajevo Film Festival najbolje svjedoči o tome danas.
Zaostaje li Sarajevo za Zagrebom i Beogradom, ako zaostaje - koliko i zašto?
Imali smo kroz historiju mnoge sličnosti, ali i mnoge bitne razlike. Sarajevo je ipak poseban i specifičan grad i teško se njegova historija, simbolika i položaj mogu porediti s drugim gradovima. Nismo uporedivi ni po broju stanovnika, ni po budžetskim sredstvima, ni infrastrukturi. Također, tokom agresije na BiH, Sarajevo i naša država su pretrpjeli nemjerljive štete.
Međutim, naša veličina je neupitna. Naše naslijeđe je neotuđivo utkano u historiju svijeta zbog našeg otpora najdužoj opsadi, naše Olimpijade i naše sudbine da ovdje započne Prvi svjetski rat. Mi se ne trebamo osvrtati na druge, već moramo gledati naprijed, ići svojim putem i težiti da se integrišemo u svjetske tokove u svim oblastima.
Sarajevo je postalo novogodišnji centar regiona. Može li glavni grad BiH održati tu reputaciju?
Može, ali ništa se neće desiti samo od sebe. Ovo što imamo danas je rezultat rada stotina ljudi i entuzijazma i energije koja se ne može kupiti novcem.
Dino Merlin, Zdravko Čolić, Hari Mata Hari, Željko Joksimović... Da li bi Sarajlije u 2021. godinu mogle ući s nekom muzičkom zvijezdom koja nije s prostora bivše Jugoslavije?
Postoje mnoge ideje i to je jedna od njih. Ipak, sada je prerano govoriti o tome. Mi ćemo kao i do sada pratiti trendove i sasvim sigurno donijeti najbolju moguću odluku. Sigurno je da ovaj grad zaslužuje spektakl i takav doček Nove godine obećavamo i ovaj i naredni put.
Koji su veliki projekti i planovi Grada Sarajeva u 2020. godini?
Drago mi je da smo svojim radom u protekle tri godine navikli građane da sada očekuju velike projekte svake godine. Znači da smo visoko podigli ljestvicu. To je za nas najveća nagrada i motivacija.
Ono što nas očekuje je objekt na Trebeviću "Hotel Vidikovac", čime ćemo završiti jedan sjajan investicioni ciklus i preporoditi ovu planinu. Tu je i otvaranje renoviranog Olimpijskog muzeja koji će ponovo bljesnuti i obogatiti muzejsku i turističku ponudu, kako za strane turiste, tako i za učenike iz svih krajeva BiH koji posjećuju glavni grad. Radimo i na Bistričkoj stanici i na mnogim drugim projektima o čemu ćemo redovno informisati javnost putem medija, ali i našeg informativnog portala Sarajevo.ba - Grad na internetu, Viber zajednice i drugih savremenih kanala komunikacije. Rad gradske administracije je danas transparentniji i bliži građanima nego ikada prije.
Da li se vidite još jedan mandat u funkciji gradonačelnika ili imate neke druge ambicije?
Trenutno sam fokusiran samo na ovaj mandat i na to da ga završim sa što više započetih projekata. One projekte koje ova administracija započne, a čija implementacija bude trajala duže od naredne godine, trebat će nastaviti raditi i u narednom mandatu. Ko će voditi te procese ne zavisi samo od nas političara, već prvenstveno od građana koji daju finalnu ocjenu na izborima.