Adi Ćerimagić o otvaranju pregovora: Pred Bosnom i Hercegovinom stoji pet teških izazova
Lideri Trojke organizovali su jučer svečanu konferenciju za novinare o pristupnim pregovorima. Tim povodom Ćerimagić je napisao X profilu da veliki izazovi tek predstoje za Bosnu i Hercegovinu i izdvojio pet stvari koje će obilježiti politička dešavanja u neposrednoj budućnosti.
Obračun Christiana Schmidta i Milorada Dodika
Ćerimagić je istakao da je visoki predstavnik obećao da će nametnuti sveobuhvatne izmjene Izbornog zakona, uključujući one koje se odnose na Centralnu izbornu komisiju.
"Dodik je rekao da će Republika Srpska (RS) odbaciti svako nametanje i umjesto toga donijeti izmjene zakona kojima bi ovlastio izbornu komisiju RS da upravlja izbornim procesom na svim nivoima osim državnog", rekao je Ćerimagić.
Naglasio je da suđenje Dodiku za neprovođenje odluka visokog predstavnika.
"Ako bude proglašen krivim, Dodik bi se mogao suočiti sa zatvorskom kaznom i zabranom djelovanja u funkciji predsjednika RS-a i kandidovanja za buduće izbore. Dodik je prvo rekao da će prihvatiti svaku odluku. Nedavno su, međutim, i on i njegovi partneri rekli da RS neće prihvatiti Dodikovu osuđujuću presudu, i da će se pobrinuti da se ona ne provede", rekao je Ćerimagić.
Ističe da bi oba Dodikova plana bila nezakonita i neustavna i testirala bi institucije Bosne i HErcegovine i međunarodnu zajednicu.
Osim toga, Dodik je rekao da bi svako novo nametanje OHR-a označilo kraj evropskog puta za Bosnu i Hercegovinu.
Funkcionalnost i budućnost Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Ćerimagić je podsjetio da Ustavni sud trenutno ima šest sudija od mogućih devet. Dva nedostaju iz RS-a, dok iz Federacije nedostaje jedan.
"Očekuje se da će još tri domaće sudije otići u penziju po navršenoj 70. godini života: u novembru 2024., decembru 2025. i oktobru 2026. Izbor novih sudija namjerno su blokirala dva entitetska parlamenta", rekao je Ćerimagić.
Ističe da se predmeti gomilaju i donošenje odluka postoje teško, ali ne i nemoguće.
"Početkom mjeseca Venecijanska komisija dala je svoje mišljenje o tome šta bi Ustavni sud mogao učiniti u takvoj situaciji. Sve preporuke (npr. da sudije ostanu nakon 70. godine, do novog imenovanja) RS je odbacila i nazvala ih 'protuustavnim ponašanjem'", napisao je Ćerimagić.
Napominje da je vlast u RS-u predložila nacrt zakona o Ustavnom sudu koji ima za cilj uvođenje entitetskog veta na imenovanja stranih sudija i uvođenje veta sudija iz RS-a na sve odluke Ustavnog suda.
"Čak i ako bi neko iz Trojke i HDZ bio spreman podržati dijelove ovih prijedloga, bilo bi teško/nemoguće pregurati ih kroz oba doma državnog parlamenta", rekao je Ćerimagić.
Pitanje izbora članova Predsjedništva BiH
Naglasio je da skoro 20 godina sve hrvatske nacionale stranke, predvođene HDZ-om, insistriaju na promjeni načina izbora člana Predsjedništva iz reda Hrvata.
Napominje da je njihov posljednji prijedlog da se izbor člana Predsjedništva iz reda Hrvata provede kroz pet kantona u kojima Hrvati čine značajan broj stanovnika.
"Prijedlog je odbila najveća stranka Trojke (SDP), zbog samog rješenja, ali i zbog što žele provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava (ustavne promjene). ambasada SAD je istupila protiv posljednjeg prijedloga HDZ-a", rekao je Ćerimagić.
Prijedlogu su se usprotivile i institucije EU koje su istakle da ne treba poduzimati zakonske i političke korake koji bi implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava učinile težim ili produbile podjele.
Dodao je da bi ovo pitanje moglo eskalirati s obzirom na parlamentarne izbore u Hrvatskoj, odnosno zbog sukoba između Andreja Plenkovića i Zorana Milanovića.
"Paket ustavnih/izbornih izmjena u ovom trenutku nije realan. Ključevi za većinu u oba doma državnog parlamenta su u rukama opozicije RS i Federacije. Ni jedni ni drugi nemaju interes za kompromisno rješenje u ovom trenutku", smatra Ćerimagić.
Veliki Vaskršnji sabor Srbije i RS-a
"Najavljen za 5. i 6. maj 2024. godine okupit će političko rukovodstvo Srbije i RS-a, a već je nazvan 'Gazimestan za nov generaciju'", rekao je Ćerimagić.
Smatra da je primarni cilj okupljanja da pomogne Aleksandru Vučiću uoči lokalnih izbora u Beogradu i drugim gradovima i opštinama, i upozorenje Zapadu u vezi sa Kosovom.
"Istovremeno se nadograđuje na opasan narativ 'srpskog svijeta' i pomoći će Dodiku da se vrati kući. To je također dio nove dinamike Vučić-Dodik, koja je nastala kao rezultat Dodikove važne uloge na izborima u Srbiji (decembar 2023. godine). Vremena Vučićeve nadmoći nad Dodikom su davno prošla", tvrdi Ćerimagić.
Reforme u vezi pristupnih pregovora sa EU
Da bi Evropska komisija započela razvoj pregovaračkog okvira i da bi ga Vijeće potom usvojilo, koalicija na državom nivo će morati da se dogovori o osam koraka iz oktobra 2022.
"Zakon o sudu (neformalni uslov Evropske komisije da započne razvoj pregovaračkog okvira), novi Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, imenovanje IPA III koordinatora i usvajanje Nacionalnog programa EU integracije", rekao je Ćerimagić.
Dodaje kako se očekuje da će vlasti i Evropska komisija usaglasiti listu reformi koje će postati uslov za dio finansijske podrške od 2+6 milijardi eura.
Lista još nije usaglašena, ali bi mogla uključivati mnoge teške reforme koje su na čekanju.
