Adin, Kemal i Ali pomažu osobama s poteškoćama: Naši projekti olakšavaju život mnogima

Dodaje kako se sadržaj stranice odnosi uglavnom na predstavljanje projekata Centara za razvoj inkluzivnih praksi, sa svim uslugama koje one nude, da bi se djeca uključila u proces rada, ali i da bi se po potrebi angažovali mobilni stručni timovi...

"Stranica će služiti za promociju određenih aktivnosti, dizanje svijesti u društvu, objavljivanje novosti i publikacija", najavio je Husić.

Studenti ističu da je karakteristično za stranicu na kojoj su radili to što je inkluzivna i što je responzivna.

Inkluzivne i responzivne stranice

Studentske obaveze Adinu, Aliju i Kemalu ne daju mnogo prostora za druge projekte, ali svakako imaju namjeru da se posvete razvoju inkluzivnih stranica za koje kažu da bi život olakšale mnogima.

Adin Ćebić objašnjava za Klix.ba da inkluzivnost stranica znači da su one pristupačnije "screen readerima" i drugim alatima koje uglavnom koriste osobe s posebnim potrebama radi lakšeg pristupa sadržaju stranica.

"Ljudi koji slabo vide oslanjaju se na 'screen readere'. I ne samo oni. Inkluzivne stranice su neophodne ljudima sa svim vrstama poteškoća, kako bi što lakše mogli navigirati stranicu, čitati sadržaj... Dakle, od slijepih i slabovidnih osoba do ljudi koji imaju problema s jačinom boja, ljudi s različitim vrstama daltonizma, pa čak i ljudi koji ne mogu fino koristiti miš ili tastaturu, kako bi mogli navigirati... Mi čak vodimo računa o tome da prilagodimo stranicu ljudima s disleksijom, da što više olakšamo čitanje. Tako je bilo i u ovom projektu", objašnjava Ćebić.

Prema njegovim riječima, sve zavisi od osobe do osobe, kako se ko snalazi u korištenju internet stranica.

"Nije baš svaka stranica inkluzivna. Čak i za obične ljude to može predstavljati veći problem. Pogotovo za nekog ko se uopće ne bavi IT-em. Naročito slijepa osoba se može pogubiti na stranici koja nije inkluzivna, jer je nekad zbog strukture stranice nemoguće doći do određenih elemenata. Mi promovišemo tu praksu inkluzivnog dizajna koja je dobra za 'search enginee optimizaciju', odnosno koja je generalno dobra za ljude s poteškoćama", ističe Ćebić.

Kemal Hrelja objašnjava da responzivnost znači da se stranica prilagođava visini i širini uređaja s kojeg se gleda.

"Ako se gleda s većeg monitora, onda će se stranica prilagoditi jednom izgledu, a ako se na stranicu ulazi s tableta ili mobitela, onda će se stranica prilagoditi drugom izgledu", kaže Hrelja, dodavši da mnoge važne stranice institucija vlasti koje nude određene vrste pomoći ljudima s poteškoćama nisu inkluzivne i responzivne.

Konkursna procedura

Hrelja navodi da su prošli kroz tri kruga konkursa i da su ponosni jer su za projekt izabrali upravo njih.

"To je za nas velika stvar. Nije se moglo individualno prijavljivati, tako da smo mi prijavljeni u ime našeg fakulteta. U pretposljednjem krugu su bile tri ekipe, a u finalnom dvije. To je sve počelo krajem januara i trajalo je mjesec i po. Tehnički projekt traje već neka tri mjeseca, a intenzivno radimo posljednjih mjesec dana", rekao je on.

Na pitanje može li se zaraditi od takvih projekata, studenti navode da su zadovoljni.

Inspiracija timu

Adin, Ali i Kemal su studenti druge godine fakulteta. Iako nižu izvanredne uspjehe, Adin je za ostvarenje tih uspjeha morao ulagati posebne napore. Upravo zbog toga predstavlja inspiraciju cijelom timu.

"Ljubav prema kompjuterima, odnosno informatici, otkrio sam 2004. godine kada smo dobili prvi kompjuter. Počeo sam raditi na njemu zahvaljujući ikonama koje sam uspio vidjeti. Vremenom su programi napredovali i poboljšani su kako bi ih i slijepe osobe mogle koristiti. Tako danas imate 'accessibility' na mobitelima i računarima koji pomažu i olakšavaju život svima", rekao je Adin.