Advokat Lejle Fazlagić-Pašić tvrdi da ispitivanje nije validno i da nema osnova za izručenje
"Ukoliko bi kojim slučajem vaše tumačnje išlo u pravcu da smatrate da bi, u formalno pravnom smislu, prvim ispitivanjem bilo dovoljno smatrati očitovanje moje stranke pred Županijskim sudom u Rijeci, želim vam skrenuti pažnju na Zakon o kaznenom postupku RH koji propisuje da okrivljenik mora imati branitelja, ako se postupak vodi zbog kaznenog djela iz nadležnosti županijskog suda, od prvog ispitivanja ili donošenja rješenja o provođenju istrage do pravomoćnog završetka kaznenog postupka, a za kaznena djela za koja je izrečena kazna dugotrajnog zatvora i za postupak po vanrednim pravnim lijekovima", stoji u dopisu koji je Križanović uputio glavnoj kantonalnoj tužiteljici Dalidi Burzić.
Tvrdi da prvo ispitivanje nije moglo biti provedeno jer on kao branitelj Fazlagić-Pašić nije prisustovao jer nije bio u Hrvatskoj, te da ta pravna radnja nije bila zakazana s ciljem prvog ispitivanja.
"Želim vam skrenuti pažnju na činjenicu da procesno nije uduvoljeno preduslovu provedene radnje prvog ispitivanja, odnosno ukoliko smatrate da je očitovanje o protivljenju izručenja takva procesna radnja da ona nije i ne može biti valjana u smislu Zakona o kaznenom postupku RH, a s obzirom na nedostatak koji navodim. Nadalje, s obzirom da se optužnica odnosi na period od 2009. do 2016. godine, bitno je ukazati da se radi o inkriminiranom periodu prije nego što je potpisan Ugovor o izručenje između BiH i Hrvatske 28.11.2012. godine. Naime, Ugovor se primjenjuje samo na kaznena djela počinjena nakon datuma njegovog potpisivanja. Iz navedenog proizilazi da je inkriminirani period prije nego što je Ugovor potpisan što znači da nema osnova za izručenje", naveo je Križanović.
Križanović nije prisustvovao ispitivanju, ali je Fazlagić-Pašić ispitana u prisustvu drugog advokata. Kako nam je potvrdila glasnogovornica Tužilaštva KS Azra Bavčić, Fazlagić-Pašić je ispitana 19. oktobru 2017. godine pred istražnim sudijom u Rijeci Vladom Bosnerom, a u prisustvu advokata Gorana Gatare.
Prema navodima iz optužnice, Lejla Fazlagić-Pašić tereti se da je od 2009. do 2016. godine bila članica organizirane kriminalne grupe na čelu koje je bio optuženi Alija Delimustafić.
U fingiranim sudskim postupcima koje je vodila sutkinja Lejla Fazlagić-Pašić, nekretnine sa umrlih knjižili su na članove grupe i rodbinu, a potom su ih sklapanjem ugovora prodavali trećim osobama.
Počinjenjem pomenutih krivičnih djela kao organizirana grupa stekli su protupravnu imovinsku korist u iznosu većem od 10 miliona maraka.
Uz optužnicu koja je proslijeđena Kantonalnom sudu u Sarajevo na potvrđivanje, Tužilaštvo KS predložilo je određivanje pritvora Lejli Fazlagić-Pašić. Istovremeno, s obzirom da je Ustavni sud Republike Hrvatske odbio apelaciju Lejle Fazlagić-Pašić, Tužilaštvo KS očekuje da će hrvatski ministar pravosuđa uskoro donijeti odluku o njenom izručenju Bosni i Hercegovini.