Uhapšeni pa pušteni
29

Advokat romskih roditelja iz Brčkog: Djecu su im neosnovano oduzeli, na odbranu su čekali 40 sati

Piše: A. K.
Kuća u kojoj su pronađena djeca (Foto: A. K./Klix.ba)
Kuća u kojoj su pronađena djeca (Foto: A. K./Klix.ba)
Nakon otkrivanja 31 djeteta u stambenoj kući u Brčkom, dodatno je uhapšeno pet osoba, među kojima pojedini tvrde da su roditelji nekolicine mališana. Oni su jučer pušteni na slobodu, a nakon čega se oglasio advokat Dino Dabić, kao pravni zastupnik dva roditelja romske nacionalnosti.

Dabić, koji navodi da je pravni zastupnik osumnjičenih romskih roditelja L.Š. i Ns-x. H. ističe da se njegovim klijentima u konačnici na teret stavilo krivično djelo zapuštanja ili zlostavljanja djeteta. Dalje je ukazao na anomalije u pravosudnom sistemu, koje su vidljive na primjeru ovog slučaja, osvrnuvši se i na nemogućnost prilaska djeci.

"Protivno standardima pravičnog postupka, zatim Zakonu o krivičnom postupku te Konvenciji o zaštiti temeljnih ljudskih prava i sloboda, koja bi trebala vrijediti za sve pa tako i za Rome, u ovom je postupku, unatoč izričitom traženju, osumnjičenima bio ograničen pristup branitelju čak 40 sati nakon lišenja slobode. Takvo je postupanje doista neprihvatljivo, jer su zakonski i konvencijski standardi jasni - osiguravanje neograničenog i nesmetanog pristupa branitelju u svakom trenutku. Iznimke su moguće samo u vanrednim okolnostima i isključivo pod zakonom propisanim uvjetima, pri čemu valja naglasiti da zakonodavstvo Bosne i Hercegovine ni ne predviđa mogućnost privremenog ograničenja pristupa branitelju", kaže Dabić.

Između ostalog, on se dalje osvrnuo na oduzimanje djece roditeljima, kazavši da se uobičajeni konvencijski standard nalaže da se prava i slobode mogu ograničiti samo odlukama nadležnih vlasti, prvenstveno obrazloženim sudskim odlukama.

"Međutim, u ovom slučaju djeca su smještena u hotel i oduzeta od roditelja, ponavljam Roma, bez ikakvog pisanog akta kojim bi se roditelje o tome obavijestilo. Štaviše, roditeljima se neformalno i usmeno zabranjuje pristup vlastitoj djeci. Jedino sud može izreći mjeru zabrane prilaska određenim osobama, a eventualno i Centar za socijalni rad može propisati određene mjere nadzora ili ograničenja roditeljske skrbi. S tim u vezi, napominjem da Brčko distrikt uopće nema samostalnu ustanovu - Centar za socijalni rad te da sudu nisu ni predložene mjere zabrane prilaska djeci za roditelje, niti ih je sud na bilo koji način odredio. Stoga ostaje potpuno nejasno na temelju kojeg pravnog osnova se takvo stanje održava. Ako ne postoji valjani pravni akt za ove mjere, smatram da to predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava i prava na pravičan postupak", dodaje Dabić.

Istaknuo je i da je u cijelom slučaju zanemaren drugačiji stil života romske populacije, koji nije adekvatno prihvaćen ni integriran u društvo. Dabić dalje tvrdi da su Romi zbog toga često prisiljeni snalaziti se i organizirati život na način koji, iz perspektive pripadnika neromske populacije, može izgledati haotično i ispod prihvaćenog standarda.

"No, umjesto da se prepozna kako Romi samo postupaju u skladu sa svojom nuždom i iz perspektivne njima dostanog standarda, njihov 'način preživljavanja' se stigmatizira do granice neprilagođene kaznenopravne represije, a bez prethodnog pokušaja da se istinski pomogne. Tako je i ovaj, nazovimo ga, ilegalni vrtić funkcionirao godinama, a društvo nije reagiralo kako bi pokušalo pomoći Romima u brizi za djecu. Niko tada nije postavio pitanje odgovornosti društva koje nije pružilo nužne preduvjete za život romske djece", naveo je, između ostalog Dabić.

Zaključio je da država koja nije bila spremna osigurati uvjete života romskoj djeci, sada iste te Rome, tj. njihove roditelje, teško optužuje, kada su se, u takvim okolnostima, pokušali snaći na način svojstven upravo njima samima.