Aerodrom Željava kod Bihaća se sprema za prijem aviona, turistima zanimljiva podzemna bogatstva
Nakon primopredaje dijela bivšeg vojnog aerodroma Željava kod Bihaća, koji je dodijeljen AK "Željava" na period od deset godina, članovi kluba svakodnevno poduzimaju aktivnosti u vezi s pripremama i uređenjem prostora za pokretanje letačkih aktivnosti.
U toku su radovi na uređenju dijela poletno-sletne staze, a prema riječima predsjednika Aerokluba "Željava" Dževada Mešića, prostor je bio devastiran djelomičnim uništenjem infrastrukture i nije bio održavan posljednjih 30 godina.
"Sve je zaraslo u korov, drveće i nisko rastinje koje se mora otkloniti kako bi se počeli ozbiljniji radovi. Članovi kluba su vlastitim snagama očistili 900 m poletno-sletene staze. Glavna prepreka većim radovima na čišćenju je opasnost od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava, koja su postavljana na prostoru aerodroma, od 1991. do 1995. godine, a od kojih je znatan broj ostao i do današnjih dana. Bez temeljitog čišćenja tog prostora od mina i ostalih eksplozivnih sredstava, ne mogu se pokrenuti ozbiljniji radovi na infrastrukturi budućeg letjelišta", kazao je Mešić.
Dodao je da sve radove izvode na asfaltnim površinama zbog sigurnosti, a očekuju da bi čišćenje zaostalih mina trebalo početi u proljeće naredne godine te da je u planu čišćenje tri miliona metara kvadratnih prostora.
U cilju osposobiti piste za prijem aviona do desetak sjedećih mjesta
U planu im je formiranje sportskog letjelišta, za letenje aviona generalne i ultra lake avijacije (max. težine 5.700 kg), zrakoplovnih jedrilica sa i bez motora te druge sportske aktivnosti (padobranski skokovi, modelarske aktivnosti itd.). Cilj im je osposobiti poletno-sletnu stazu dužine 850-900 metara s asfaltnom podlogom koja bi bila dovoljna za slijetanje aviona do 5.700 kg. Ističu da je to dovoljno za sportske i turističke letove aviona i jedrilica za što imaju idealne uvjete.
"Navedena poletno-slena staza je već sada većim dijelom spremna za te aktivnosti, a radi se na čišćenju tzv. bočnih pojaseva, odnosno površine od po 30 m sa svake strane piste, kako bi letenje bilo što sigurnije. Kako smo naprijed naveli, te aktivnosti se (čišćenje prostora s obje strane piste) prolongiraju, dok se ne izvrši deminiranje. U međuvremenu, mi pripremamo potrebnu dokumentaciju za registraciju letjelišta kod Direkcije za civilno zrakoplovstvo BiH, a koje će uslijediti odmah nakon deminiranja", dodaje naš sagovornik.
U narednom periodu, ovisno o mogućnostima i potrebema, planiraju uraditi i drugu poletno-sletnu stazu dužine 1.650 metara na koju bi mogli slijetati i avioni sa desetak sjedišta, čime bi imali bolju perspektivu za rad.
Ove godine imali su posjetu 13 aviona iz Njemačke koji su osim drugih znamenitosti posjetili i aerodrom željava, odnosno, podzemnog dijela, u čemu članovi Aerokluba "Željava" aktivno učestvuju s obzirom na to da se taj dio aerodroma nalazi u Republici Hrvatskoj. Vodiči su većinom ljudi koji su radili na aerodromu za vrijeme njegove upotrebe pa svi posjetioci imaju nezaboravan obilazak.
"Svaki put kada bismo otišli u obilazak tog kompleksa zatekli smo određeni broj turista, iz cijelog svijeta, koji dolaze samostalno u obilazak ovog svjetski poznatog objekta. Mi u obilazak podzemnog kompleksa moramo ići preko Međunarodnog graničnog prijelaza Izačić, jer su sve galerije i ulazi sada pod nadzorom Granične policije RH. Do sada nismo imali nikakvih problema s njima, jer se svaki put uredno najavimo i objasnimo im gdje idemo i šta ćemo raditi", pojašnjava Mešić.
Obilazak podzemnih galerija, ukoliko se želi vidjeti kompletan objekat, traje oko 4 sata te je potrebno imati određenu opremu kao što su baterijske lampe i drugo, jer tuneli nisu osvijetljeni. Željavu tokom ljetne sezone obiđe minimalno 100-150 posjetilaca dnevno. Samoorganizovano, bez vodiča i plaćanja ulaznica.
Obilazak uz vodiče koji su radili na aerodromu
Željava, kao najskuplja vojna investicija bivše države, je i dan-danas puna raznih mitova, zagonetki i priča. To je bio objekat za koji su mnogi znali da postoji, ali su zaista malobrojni bili oni koji su mogli da ga posjete i da u njega uđu. To i danas kod ljudi pobuđuje znatiželju i mnogi žele da je posjete i da se uvjere u te priče. Pogotovo ako im o tome pričaju ljudi koji su tu radili i koji su tu doživjeli mnogo raznih događaja, kao što je i susret s NLO-om, koji su imali piloti s tog aerodroma.
Ogroman kompleks, jedini aerodrom koji je imao pet poletnih pista, a dvije su bile sletne, kao takav najveći u bivšoj državi, a jedan od najvećih i u Evropi. Svakako da ima potencijala za turističku ponudu, a u AK Željava rade na tome dovodeći turiste iz cijele Evrope kako bi obišli čudo graditeljstva.
"Aeroklub se u svojoj ponudi upravo fokusirao na Željavu kao primarni cilj posjete tih turista, uz ponudu i ostalih znamenitosti koje imamo. Tu su Nacionalni park Una, Nacionalni park Plitvička jezera, rafting na rijeci Uni te ostale znamenitosti. Iz našeg dosadašnjeg iskustva primarni cilj naših gostiju je posjeta Željavi, pa tek onda ostale znamenitosti. Mi ćemo i u narednom periodu raditi na tome da dovedemo što više tih 'aeroturista' te ćemo u tom pravcu razvijati i naše kapacitete i našu ponudu. Smatramo da ćemo otvaranjem letjelišta Željava još više povećati broj zainteresiranih gostiju i broj potencijalih posjetilaca. Imamo osnova za to i na tome ćemo raditi u budućnosti", izjavio je predsjednik AK Željava.
Kako posjetiti podzemni aerodrom Željava?
Međunarodnim dogovorom između BiH i RH još nije definirana granica na tom prostoru, ali dogovorom graničnih policija dviju država kompletan podzemni kompleks kontroliše Granična policija RH i da biste obišli podzemni kompleks, morate ulaziti u RH, a to je moguće jedino preko Međunarodnog graničnog prijelaza Izačić, koji se nalazi u blizini. S bosasnke strane su ostale dvije poletno-sletne staze, dok je na teritoriji RH podzemni kompleks i 3 piste.
Uglavnom, sve što vrijedi vidjeti je podzemni kompleks koji se nalazi u RH. Prema nepotvrđenim podacima, ulaz 4, odnosno galerija D (prostor koji je koristila 352. izviđačka – avijacijska eskadrila) pripada BiH, ali je su granične policije prije 15-ak godina dogovorile da čitav podzemni kompleks nadgleda i kontrolira Granična policija RH, a što je i sada faktičko stanje.
Na kraju razgovora Mešić je kazao da prostor Željave ima perspektivu i budućnost, vjerovatno ne kao neki megalomanski projekt, a možda ne ni kao vojni objekt, ali sigurno ima budućnost u turističkoj ponudi te da može dovesti desetine hiljada posjetilaca godišnje.
"Treba osmisliti turističku ponudu prostora koji se nalazi na teritoriji BiH, a gdje bi se mogle izraditi staze za bicikliste, staze za šetanje, staze za kros-motocikle, a što bi omogućilo dolazak većeg broja posjetilaca. Također bi mogao biti izuzetno lijep prostor za izlet, zbog blizine grada Bihaća, koji je udaljen 10 km postojećom cestom, a zbog uvjeta (borova i ostala šuma, buduće aktivnosti) mogao akumulirati određeni broj posjetilaca tokom cijele godine. Dosadašnje aktivnosti i dosadašnji posjetioci nam daju osnova da nastavimo ove aktivnosti i da ih proširimo, u saradnji s ostalim turističkim radnicima na području Grada Bihaća. Nadamo se da ćemo u tome i uspjeti", zaključio je Mešić.
