Afera prisluškivanja urednika FTV-a: Ovo je policijska država, ko je sljedeći?
Prije samo nekoliko dana, velika afera prisluškivanja novinara agencije Associated Press potresla je Sjedinjene Američke Države. Tamošnje Ministarstvo pravosuđa zaplijenilo je telefonske razgovore novinara AP-a, što su američki nezavisni mediji okarakterizirali kao klasično špijuniranje, pritisak na medije i politiku nezavisnog i objektivnog izvještavanja javnosti.
Vrlo slična stvar dogodila se jučer u našoj zemlji, nakon što su se razgovori urednika Redakcije vijesti Federalne televizije Avde Avdića sa predsjednikom FBiH Živkom Budimirom našli među dokaznim materijalnom za produženje pritvora, iako razgovori novinara i političara nemaju nikakve veze sa predmetom zbog kojeg je Budimir prvobitno uhapšen. Iz Federalne televizije ovo su okarakterizirali kao pritisak državnog tužilaštva i dijela vladajuće političke elite na uređivačku politiku ove medijske kuće.
"Mislim da je u svakom normalnom društvu nedopustivo da se novinar, odnosno u ovom slučaju, urednik javne televizije prisluškuje. Ovo je pravi skandal za koji se nadam da će neko odgovarati", kazao je za portal Klix.ba Boro Kontić, ugledni novinar i direktor sarajevskog Mediacentra.
Razgovori izvučeni iz konteksta
Iz Udruženja BH Novinari su u razgovoru za naš portal kazali da će u toku dana tražiti od Tužilaštva BiH razgovore između Avdića i Budimira. U ovom udruženju se također pitaju kako je moguće da novinari i novinarski razgovori budu korišteni kao dio suđenja, odnosno u ovom slučaju, kao jedan od argumenta za produženje pritvora predsjedniku Federacije BiH.
"Ja sam nedavno imala jedan žestok razgovor sa jednim kolegom iz RS-a, koji je vikao na mene i doslovno mi poručio da će nam u Udruženje poslati Agenciju za istrage i zaštitu (SIPA). Mi smo sada došli u jednu situaciju da novinare, ljude koji brane slobodu izražavanja i zalažu se za temeljne novinarske vrijednosti, prisluškuju i prijete im. To su presedani i mora se tačno utvrditi prema kojim zakonskim propisima se to radi, procedure po kojima se takvi razgovori vade iz konteksta i koriste kao dio tužilačkih istraga", kaže Borka Rudić, generalna sekretarka Udruženja BH Novinari.
Naša sagovornica postavlja logično pitanje, a to je koliko se još novinara prisluškuje u Bosni i Hercegovini, podsjećajući na 2003. godinu i aferu prisluškivanja urednika magazina Slobodna Bosna, koji je morao svjedočiti pred parlamentarnom komisijom u vezi sa prisluškivanjima.
"Dolazimo u jednu situaciju u kojoj se BiH pretvara u policijsku državu u kojoj nećete smjeti normalno razgovarati ni u svoja četiri zida", dodaje Rudić.
Političke igre
Srđan Dizdarević, predsjednik Helsinškog komiteta u BiH, kaže da je ovo još jedan grubi atak na demokratsku tradiciju i temelje pravne države.
"Zna se u civiliziranom svijetu pod kojim, vrlo restriktivnim uslovima i odlukom nadležnog suda, se pojedini razgovori mogu prisluškivati. Krajnje je neuobičajeno da se prisluškuju novinari i najviši državni dužnosnici. Ono što još više zabrinjava je to što se ovdje ne zna ko su agencije koje vrše prisluškivanje, ne zna se po kojem naređenju i kako se tim snimcima raspolaže. Ti razgovori vrlo lako, u svrhu političkih igrarija, dospijevaju i do javnosti i dio su političke borbe. Ovaj slučaj govori koliko je ova zemlja neorganizirana i rasturena i u kojoj mjeri građani ne mogu računati na ostvarenje ljudskih prava", kaže Dizdarević za portal Klix.ba.
Od dodaje da se posljednjih mjeseci vrši žestok pritisak na medije i nevladine organizacije, što ga veoma zabrinjava i stvara strah kod ljudi.
Slično misli je i Adis Arapović, menadžer u Centrima civilnih inicijativa (CCI).
"Bojim se da država svakim danom postaje partitokratska, da je sve manje slobode, a sve više političkog pritiska. Bojim se da ćemo doći u situaciju kada će sve pore ove države biti pod partijskom kontrolom, uključujući pritisak na medije, nevladine organizacije, nezavisne državne institucije... Taj trenutak je vrlo blizu i ako se sada nešto ne uradi, moglo bi se dramatično okončati", kazao je Arapović.
Demonstracija sile
On dodaje da je ovaj konkretan slučaj u vezi sa prisluškivanjem razgovora Budimira i Avdića demonstracija sile i zloupotreba položaja određenih ljudi.
"Vrlo je precizno i u isto vrijeme rigidno definirano ko smije prisluškivati, koga, pod kojim okolnostima i u koje svrhe. Sve što pređe te granice je početak policijske države, što se ne smije dopustiti", dodaje Arapović.
Danas će od 15:00 sati pred Sudom BiH biti održano ročište na osnovu prijedloga Tužilaštva BiH za produženje pritvora za predsjednika Federacije BiH Živka Budimira i još četiri osobe uhapšene u okviru akcija "Patriot" i "Pravda" 26. aprila.
Na ročištu će se moći čuti i navedeni razgovori između Avdića i Budimira, za koje Tužilaštvo BiH i predmetni tužitelj vjeruju da će biti od koristi za novu odluku o produženju pritvora predsjedniku Federacije BiH, iako još uvijek nijedan konkretan dokaz nije predočen za ono za šta se Budimira tereti.
Saša Magazinović završio na crnoj listi Azerbejdžana, zabranjen mu ulazak u zemlju
Trumpovo rješenje za Ukrajinu: Novi plan u tri tačke podrazumjeva i "korejski scenarij"
