Ahmo Mehmedović: Lako je ispričati priču o praznoj Srebrenici, ali se život krije u detaljima
Na početku razgovora nam je kazao kako izgleda život jednog mladića u Srebrenici.
Razne aktivnosti
Ističe da Srebrenica i Bratunac, sa svim okolnim selima, čine jednu širu zajednicu.
"U njoj se mladi ljudi kreću 20 i 30 kilometara na dan zbog škole, posla, sporta, ručka, kafe. Poseban je to prostor u kojem možete pronaći i mir, ali i smijeh i život. Ovdje nam nekako dan izađe izuzetno kratak. Jer dok iz mog sela Sućeska se spustite do centra, to vam je već 14 kilometara. Život se odvija na jedan drugačiji način pa su te distance skoro jednake onima koje prođe čovjek u velikim gradovima poput Sarajeva. Mladi ljudi pronalaze načine kako da ispune svoj potencijal", kaže nam Mehmedović.
A u želji da ispune svoj potencijal mladi se okreću raznim aktivnostima.
"Vidite djecu u Kući dobrih tonova kako vježbaju svirati instrumente, đake kako idu u Emmaus na dnevne aktivnosti poslije škole, dječake koji idu na trening u FK Guber, omladinu kako se sprema na folklor u KUD Vaso Jovanović. Lako je ispričati priču o praznoj Srebrenici, za to vam je dovoljan kratki insert sa kružnog toka kod Robne kuće. Ali, život se krije u detaljima. I zbog toga vrijedi živjeti ovdje", naglašava Mehmedović.
Govoreći o razlozima odlaska, ali i ostanka mladih u Srebrenici kaže nam da mladi žele ostati onda kada im se pruži prilika da rade posao od kojeg mogu živjeti.
"Oni koji odlaze najčešće to urade zbog školovanja, ako idu prema Sarajevu, Tuzli, ili prema Beogradu, Novom Sadu. Drugi, koji idu dalje, to rade zbog poveznica sa familijom u Njemačkoj, Austriji, Skandinaviji. Nadaju se nekoj perspektivi i zaradi, ali se uvijek vraćaju", mišljenja je Mehmedović.
Odlazak i ostanak
Pitali smo ga koliko politička situacija doprinosi odlasku mladih ljudi te da li je suživot moguć uprkos tome što političari konstantno dižu tenzije i svojim izjavama, ali i postupcima.
"Cijela jedna generacija mladih ljudi, rekao bih, svi rođeni od Dejtona do danas, su pomalo isključeni iz političke situacije u Srebrenici. Mladi su obeshrabreni da se bave zajednicom, problemima na lokalu, smatrajući da je Skupština opštine mjesto sukobljavanja interesa i stavova starijih. Činjenica jeste da je stare lidere, na svim stranama, strah od pomisli da mlađi ljudi dolaze, da će svojim obrazovanjem, spremnošću da ne pregovaraju o parama i foteljama, već o idejama, zauzeti njihova mjesta. Srebrenica nosi puno tereta, genocid nad Bošnjacima zaštićene zone UN-a 'Srebrenica' je tema o kojoj govorim kao historičar skoro na dnevnom nivou. Ali, kada pričamo o sadašnjosti, o osmišljavanju života ovdje, mi moramo pričati o tome kako da zajedno unaprijedimo zdravstvenu zaštitu, kako da stvorimo nove prilike za djecu", naglašava Mehdmedović.
Kaže nam da su prošle sezone imali i skijalište, ali i da žele malo više koncerata kako bi mladi imali više prilika da se okupljaju i druže.
"Možda će iz toga proizaći neka nova nada", navodi.
Kada je riječ o predoženoj inicijativi da se promijene nazivi ulica u Srebrenici kaže nam da su dobili podršku predsjednika Skupštine opštine Srebrenica Salke Tursunovića, OSCE-a i nekoliko predstavnika domaćih i međunarodnih institucija.
"Iskreno smo prišli sa idejom prema načelniku Grujičiću te očekujemo od njega i iskren odgovor. Mislim da izmišljeni sukobi koji se kreiraju da bi jačali tvrde pozicije ne donose ništa dobro. I onda, kada vi dođete s nekom idejom koja povezuje, a ne dijeli, poremetite te račune. Ja sam kao Bošnjak i musliman svjestan gdje živim, kakvi su odnosi moći, koliko moramo zajedno raditi da bi se očuvali našu zajednicu ovdje. Moram tu biti i kao građanin Srebrenice, pokušati ponuditi nešto drugačije da bi ljudi vidjeli da alternativa postoji", naglašava Mehmedović.
Kazao je i šta misli opaskama pojedinaca da su povratnici u Srebrenici zaboravljeni te ih političari posjećuju tek kada budu fizički napadnuti.
"Posjete koje se dese poslije napada na Bošnjake-povratnike su posjete ohrabrenja i podrške. Da se ne dogode, oni koji govore da su to posjete zbog javnosti bi govorili da se niko nije sjetio da dođe. Nismo zaboravljeni. Mnogo je programa koji se realizuju za Srebrenicu i naš kraj, a kojih nema za prijedorsku regiju, kojih nema za Bošnjake Foče i Višegrada. Trebamo se okrenuti oko sebe. Za nas je od posebne važnosti uspostava Ureda za Srebrenicu u Sarajevu, a slična inicijativa postoji i u Tuzli. Sada imamo situaciju da se to dalje ne realizuje zato što padaju konkursi za izbor direktora Ureda", objašnjava.
Pet projekata
Dodaje da dva miliona maraka na godišnjem nivou stoji zato što se nekome ne sviđa ovaj ili onaj potencijalni direktor.
"Nama je to nebitno. U Sarajevu neka se drže zakona i propisa te izaberu onoga ko odgovara uslovima ADS-a. Ako to ne mogu uraditi tri godine, onda smo u problemu. Isto je i za Zakon o zaštiti prava lica koja se vraćaju iz KS u prijeratna mjesta prebivališta. Igramo se gluhih telefona sa Skupštinom KS, koja ni ove godine nije izdvojila posebna sredstva za to. Čini se da ne razumiju o čemu pričamo. Dakle, za nas je veći problem taj izostanak ispunjavanja zakonskih obaveza, nego patetika o zaboravljenosti. Mi smo dio države Bosne i Hercegovine, ispunite ona obaveze koje ste preuzeli i bit će sve kako treba", kaže Mehmedović.
Na kraju razgovora nam je kazao da SDP u Srebrenici želi realizovati pet projekata koji će unaprijediti osjećaj dobrog života.
"Da li su to sadržaji, servisi, ili programi - to ćemo predočiti do izbora. Poput priče o Ulicama za mir, zamislite da damo zajednička imena ulicama i onda zajedno pronađemo sredstva da se srede, da neke zone budu slobodne za igru, da napravimo dobra iskustva iz toga. Ne treba obećavati mnogo, mi u SDP-u ćemo uzeti na sebe pet projekata koja će do 2028. godine učiniti Srebrenicu mjestom gdje je lijepo biti mlad, živjeti i podizati svoju porodicu. To mogu obećati. Ko to nije u stanju, neka samo ne smeta u svom naumu te neka se nastavi baviti svojim sitnim politikama", poručuje Mehmedović.
Dodaje da stanovnici Podrinja žive stvarnost koja je stvorena u proljeće 1992. i ljeto 1995. godine i u takvom sistemu žele da urade najbolje što mogu za svoj narod i državu.
"Mi ovu stvarnost nismo birali, pa nam drugi ne mogu dijeliti lekcije o tome kako da se u njoj ponašamo. Jedno je sigurno, odustati nećemo", zaključio je Mehmedović.
