Aida Hadžialić: Da bi postavilo standarde, Sarajevo se treba porediti s Londonom i New Yorkom
U kojem svojstvu trenutno boravite u BiH i kakve projekte planirate?
Već neko vrijeme sarađujem s organizacijama i pojedincima u BiH na projektima kao što su inovacije, digitalizacija i održivi razvoj. Konkretno, trenutno sam ovdje kako bih podržala rad Švedske privredne komore u BiH koja je zahvaljujući entuzijazmu nekoliko ljudi u Upravnom odboru na čelu s predsjednicom Vernisom Rejhan pokrenula niz aktivnosti na promociji industrijskih potencijala BiH kada je riječ o saradnji sa Švedskom. Želim pomoći komori na strateškom nivou kako bismo ojačali ekonomsku i privrednu vezu Švedske i Bosne i Hercegovine. Tokom ove sedmice učestovat ću na nekoliko događaja koji imaju za cilj da predstave mogućnosti implementacije dobrih praksi Švedske i drugih zemalja lidera u oblasti održivog poslovanja.
Bivša ste ministrica u Vladi Švedske. Kakva iskustva možete ponuditi u cilju privrednog povezivanja BiH i Švedske?
Globalizacija i digitalizacija su velike mogućnosti za Bosnu i Hercegovinu. Švedska je upravo na osnovu prepoznavanja ovih faktora postala jedna od najprosperitetnijih država na svijetu. Bosna i Hercegovina isto tako treba strategiju kako postati globalno konkurentna, a to je moguće između ostalog kroz identifikaciju strateških industrija i ulaganje u njihov razvoj. Jedna od njih je svakako IT industrija koja doživljava svoju ekspanziju. Ja sam dugo radila upravo na ovim dugoročnim rješenjima u Švedskoj i želim podijeliti svoje iskustvo, kao i kontakte kako bih pomogla kompanijama u BiH.
Gdje vidite šansu za privredni razvoj BiH?
Mislim da Bosni i Hercegovini treba jedna potpuno nova perspektiva. Jedna perspektiva koja je globalna. Često volim reći da se naprimjer Sarajevo treba porediti s Londonom, New Yorkom, Šangajem ili Singapurom, a ne samo s regionalnim državama i gradovima. To može zvučati ambiciozno, ali je istovremeno neophodno da bismo postavili standarde i maksimalno iskoristili potencijale koje BiH ima. Sarajevo zasigurno može postati jedan od ekonomskih centara Evrope, uz kvaliteno pozcioniranje pametnih ljudi, unapređenje infrastrukture i ulaganja u obrazovanje, kao i inudstrije budućnosti.
Koliko je Švedska nakon rata do danas uložila u BiH?
Dosta i na više različitih načina. Pored kontinuiranog ulaganja vlade u promociju i zagovaranje etičkog poslovanja, podrške u unapređenju poreskog sistema kroz primjer dobre prakse koji je urađen u Švedskoj te niza drugih aktivnosti koje se implementiraju u BiH, veoma je bitno istaći i trgovnisku saradnju BiH i Švedske.
Prema podacima Bisnodea, kompanije u BiH osnovane švedskim kapitalom imaju ukupan prihod od 247,8 miliona KM, dobit od 18,8 miliona KM, ostvarauju izvoz 115, 2 miliona KM i zapošljavaju 2.688 radnika. Prema izvještaju MVTE BiH, tokom 2017. godine iz BiH je u Švedsku izvezeno robe u vrijednosti od 96,5 miliona KM, a u istom periodu je iz Švedske u BiH uvezeno robe u vrijednosti od 97,1 milion KM. Švedska je važan saveznik i veliki prijatelj Bosne i Hercegovine, što je u više navrata dokazala, a Sarajevo bi trebalo aktivno raditi na jačanju veze sa Štokholmom, kako ekonomske tako i društveno-političke.
Koliko građana porijeklom iz BiH živi u Švedskoj i na koji način mogu doprinijeti privrednom povezivanju Švedske i BiH?
Pa negdje oko 100.000 ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine živi u Švedskoj i često su na ključnim funkcijama. To znači da su Bosanci i Hercegovci napredni ljudi koji se trude i rade. Također, dosta su prepoznati u švedskom društvu. Prednost Švedske je naravno da je to uređena država koja uglavnom ne pravi razliku između ljudi. Ne gleda se odakle si, nego šta znaš i kako možeš doprinijeti.
Kako ohrabriti i animirati mlade ljude za pokretanje biznisa?
Prvo trebaju znati da je svijet pred njihovim nogama - tržište je globalno. Isto tako vazno je prepoznati da imaju prijatelje porijeklom iz Bosne i Hercegovine širom svjeta koji žele pomoći i koji imaju iskustvo u stvaranju tzv. nove ekonomije. Konkretno, preporučila bih svakome ko želi da se bavi biznisom da nađe partnere i kolege u koje ima povjerenje i da se priključi nekom start-up hubu.
Koji sektori su perspektivni za ulaganje?
Trenutno mislim da IT sektor stvarno nosi dosta potencijala. Naprimjer, u razgovoru s firmama iz Štokholma često čujem kako hvale programere iz Sarajeva te da aktivno rade na proširenju saradnje s kompanijama iz ove oblasti. Dodatno, industrija arhitekture i dizajna je jedna od industrija gdje BiH ima ogroman potencijal. Neki od najpoznatijih objekata u Švedskoj opremljeni su upravo namještajem iz BiH, ali ono što je važno napomenuti jeste da su i dizajn radili ljudi iz BiH, što pokazuje vrijednost i stručnost bh. dizajnera.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
