Ajla Delkić: Političari u Washingtonu su više zabrinuti za sigurnost BiH nego domaći ljudi
Kakve su trenutne aktivnosti Savjetodavnog vijeća za BiH i šta je u fokusu vašeg rada?
Savjetodavno vijeće za Bosnu i Hercegovinu (ACBH) se zalaže za interese Amerikanaca bosanskog porijekla u Sjedinjenim Američkim Državama kroz angažovanje onih koji kreiraju politiku u Washingtonu. U maju smo organizovali gala večeru gdje smo proslavili 75. godišnjicu Dana državnosti BiH, gdje je jedan od počasnih gostiju bio bivši predsjednik SAD-a Bill Clinton. Vijeće je predsjedniku Clintonu uručilo nagradu za životno djelo zbog uloge u zaustavljanju agresije na Bosnu i Hercegovinu. Prošle godine nagradu za životno djelo dodijelili smo bivšem američkom potpredsjedniku Joeu Bidenu i senatoru Bobu Doleu. Priznanja su uručena i Saneli Diani Jenkins, našoj poznatoj poslovnoj ženi i filantropu čija fondacija čini mnogo za mlade u Bosni i Hercegovini, a i Fondaciji Hastor za pomoć djeci i mladima iz BiH.
Posebno priznanje je dodijeljeno i bivšem članu Predsjedništva BiH Harisu Silajdžiću te američkim generalima Gordonu Sullivanu i Wesleyju Clarku, bivšem glavnom zapovjedniku NATO-a za Evropu. Među dobitnicima priznanja ove godine su i američki režiser dokumentarnih filmova i pisac Bill Carter, koji je i počasni građanin Sarajeva, te kapetan u američkim oružanim snagama Ermin Mujezinović. Savjetodavno vijeće za Bosnu i Hercegovinu se oduvijek zalagalo za ujedinjenu, multietničku i demokratsku Bosnu i Hercegovinu. Radimo na jačanju veze između Sjedinjenih Država i Bosne i Hercegovine, kao i na tome da svi oni koji krše Ustav BiH budu kažnjeni. Radimo na sprečavanju negiranja genocida i ponavljanja prošlosti, što uključuje i to da ratne zločince koji su počinili gnusne zločine u BiH, a koji, lažno se predstavljajući, žive u Sjedinjenim Državama, privedemo pred lice pravde i deportujemo.
Kako percipirate trenutno stanje u BiH? Šta su ključni problemi u bh. politici?
Naša procjena ukazuje na to da mnogi političari u BiH potcjenjuju sigurnosne prijetnje s kojima se BiH trenutno suočava. Kao što sam pisala u jednom članku, koji je objavljen prošlog mjeseca u novinama The Hill u Washingtonu, nedovoljno se investira u odbrambenu infrastrukturu. Uzimajući u obzir uplitanje Rusije, predložila sam da bi BiH trebalo posmatrati stav Švedske prema Rusiji, koji se ogleda u ponovnom uvođenju vojne obaveze. Slijedeći primjer Švedske, ne samo da bi Bosna povećala odbrambene mogućnosti, nego bi to pomoglo i u smanjenju nezaposlenosti mladih, čija je stopa među najvećim u Evropi.
Imati državu znači biti odgovoran, a glasovi BiH treba više da se čuju kada je riječ o međunarodnoj sceni. Mi sami moramo biti spremni da zagovaramo stavove BiH i ne smijemo dopustiti drugim državama i onima koji žele podijeliti BiH da nas zastupaju u Briselu i Washingtonu. To je jednostavno neprihvatljivo. Još jedan od velikih problema za BiH je teška ekonomska situacija u državi. BiH je jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi, a u poređenju s ostatkom svijeta, BiH je u gorem položaju i od većine južnoameričkih država, kao i od nekih država subsaharske Afrike, kao što su Bocvana, Namibija i Gabon, kada je riječ o nominalnom BDP-u po stanovniku. Ovo se mora promijeniti, a da bi se to desilo, politička elita etničko-nacionalne interese mora ostaviti po strani i fokusirati se na ekonomska ulaganja.
Koliko se pitanje ruskog utjecaja u BiH ozbiljno uzima i razmatra u SAD-u?
Pitanje utjecaja Rusije u BiH je na radaru političara i analitičara u Sjedinjenim Američkim Državama. Naprimjer, predsjedavajući Komiteta za vanjske poslove Predstavničkog doma SAD-a kongresmen Ed Royce predložio je H.R.3364 – Countering America’s Adversaries Through Sanctions Act (Zakon o suprotstavljanju američkim protivnicima putem sankcija). Prijedlog je postao zakon koji omogućava Sjedinjenim Državama da odvoje dio sredstava za suprotstavljanje djelovanju Rusije u mjestima poput BiH. Uzevši to u obzir, BiH također mora raditi s kolegama iz SAD-a kako bi se spriječilo uplitanje Rusije, s obzirom na to da nije na Sjedinjenim Državama da to rade za nas. Naša država je naša odgovornost, a Sjedinjene Američke Države su oduvijek bile prijatelj i saveznik koji je stajao uz BiH.
Da li je Milorad Dodik eksponent ruske politike u BiH?
Jeste. Putinov cilj je da destabilizira EU projekt i ekspanziju NATO-a, i vidi šansu u BiH da postigne te ciljeve kroz Milorada Dodika i Dragana Čovića.
Koliko Savjetodavno vijeće lobira za bolji status BiH u svjetskim krugovima?
U posljednjih jedanaest godina Vijeće se zalaže za ujedinjenu, multietničku i demokratsku BiH i radi u Washingtonu na tome da se glas bosanskohercegovačke dijaspore čuje. Naša je odgovornost da se suprotstavimo negiranju genocida i ponavljanju historije. Kao Bosanci, odgovorni smo jedni za druge i ne možemo očekivati od drugih da se zalažu za nas. Imati državu znači biti odgovoran i moramo tu odgovornost shvatiti ozbiljno. Mi ne lobiramo nego zagovaramo, ali novac koji drugi ulažu u lobiranje itekako treba shvatiti ozbiljno. Oni imaju dugoročni cilj i svi građani BiH koji vjeruju u demokratiju i jednakost treba da se probude i shvate da je ovo ozbiljna borba za preživljavanje. Kako bi veze opstale, moraju biti njegovane, a to je ono što Savjetodavno vijeće za BiH želi uraditi.
Je li Amerika još uvijek zainteresirana da u BiH povlači konkretnije poteze? Može li BiH ostati zarobljena među ruskim utjecajem?
Ono što nas zabrinjava je to što se čini da mnogi ljudi u BiH vjeruju da se agresija neće ponoviti, uključujući i političku elitu i one koji se kandiduju za određene pozicije. Čini se kao da su političari i analitičari u Washingtonu više uznemireni i zabrinuti nego ljudi koji žive u BiH, a koji bi najviše izgubili ukoliko bi došlo do novog sukoba. Nacionalna odbrambena strategija koja je objavljena prošlog aprila, jasno navodi da su Rusija i Kina dvije najveće prijetnje Sjedinjenim Državama te je stoga jasno da Pentagon shvata kakvu prijetnju Rusija predstavlja globalnim interesima Sjedinjenih Američkih Država. Kao što sam rekla ranije, BiH mora povećati svoje odbrambene mogućnosti i ekonomska ulaganja te se čvrsto suprotstaviti bilo kakvim i svim pozivima za otcjepljenje, kao i odbijanju dokumentovanih naučnih činjenica poput genocida u Srebrenici. Takve prijetnje bi trebalo rješavati što prije, kako bi se smanjilo uplitanje Rusije koje sprovode Milorad Dodik i Dragan Čović.
