Ajna Jusić: Brčko je prvo priznalo status djece rođene zbog silovanja u ratu, sada je taj zakon mrtvo slovo
Jusić je jedna od 12 dobitnica ovog priznanja, a u konkurenciji su bile žene iz cijelog svijeta.
Na početku je kazala da joj je drago zbog toga što su građani BiH ponosni zbog uspjeha Udruženja.
"Ono je nas dovelo tamo jeste Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata, gdje su djeca rođena iz seksualnog ratnog nasilja priznata. Mislim da je jasno postavljanje okvira demokratskog puta i uvažavanje ljudskih prava nešto što je kriterij. Ja vjerujem da smo dosad pokazali da smo na tom putu i da ćemo ostati", istakla je Jusić.
Vrijedna poznanstva
Govoreći o boravku u Americi rekla je da joj je bila privilegija biti na istom mjestu sa ostalih 11 žena koje su govorile o svojim borbama, na kakve nije mogla ni slutiti.
Cijeli svijet je obišla fotografija dobitnica nagrade uslikanih sa prvom damom SAD-a Jill Biden. Jusić je otkrila da je prije fotografisanja, prema protokolu, održana proba u trajanju od dva i po sata.
"Postoji jasna procedura kako se kreće kroz Bijelu kuću i način pozdravljanja s prvom damom", kazala je.
Istakla je da joj je bila čast upoznati sve te žene koje uspjevaju mijenjati svijet u vrlo teškim političkim uslovima, a neke od njih su bile i zatvorenice.
Na pitanje košta li hrabrost, odgovorila je da košta na različite načine, ali se na kraju i isplati.
"Bila mi je čast biti ambasador BiH na ovaj način. Postavili smo BiH na neku visoku poziciju pogledom ovog pitanja, a moja lična hrabrost – postoje rizici, mi smo to od početka govorili, samom činjenicom da su počinioci ratnih zločina još uvijek slobodni ljudi i da ne živimo u baš tako sigurnim okolnostima, ali na kraju dana istina, pravda, ostaviti nešto bolje iza sebe je ultimativno najvažnije za mene", naglasila je.
Kazala je da je u SAD-u razgovarala s Escobarom i Jamesom O’Brianom.
"Ono što smo možda u razgovoru najviše potencirali jesu zakoni. U suštini u FBiH i Brčko Distriktu postoje zakoni, u Republici Srpskoj ne postoji, što je možda bilo najzanimljivije unutar tih razgovora", istakla je.
O zakonu
Dodala je da se nada da će i u RS-u ova tema zaživjeti. Potrebno je, kaže, da se shvati da se na kraju dana može razgovarati o silovanju i u mirnom dobu.
Jusić je govorila i o tome da li jedna ovakva nagrada može pomoći u mijenjanju zakona.
"Što se tiče zakona, ja mislim da nam ova nagrada može pomoći da postanemo stabilniji u miru i da počnemo kvalitetnije graditi svoj međunarodni integritet. Jako je bitno da naše institucije i predstavnici na svojim putovanjima ističu ovaj zakon", navodi Jusić.
Dodaje da je boli kada vidi da naši predstavnici vlasti ne spominju ovaj Zakon prilikom međunarodnih posjeta.
Moramo, smatra, prekinuti narativ žrtve i ići da se žalimo te je potrebno isticati šta smo dobro uradili.
Govorila je i o rekaciji vlasti na nagradu.
"Što bi moja kolegica rekla: 'Preko noći si postala svačija'. Reakcije jesu bile pozitivne, i opet i loš i dobar marketing je za ovu temu bitan", kaže Jusić.
Žene, njih 11 koje je upoznala, nazvala je istinskim herojima te su njihove priče ostavile dubok trag na nju.
Navela je da se žena iz Maroka bori protiv maloljetničkih brakova. Kao primjer je navela slučaj prisilne udaje 14-godišnje djevojčice koja je sa 15 godina postala majka, a zatim dijete nije bilo priznato od sistema.
"Novinarka iz Ugande se bori protiv korupcije i svakodnevni život stavlja u rizik. Rekla je da svaki dan kada ide na posao razmišlja da li će vidjeti svoju djecu", kaže Jusić.
Kada je riječ o Zakonu o civilnim žrtvama rata, nažalost postoji anomalija u Brčko Distruktu zbog koje je zakon samo mrtvo slovo na papiru.
"Što se tiče samog zakona, kako u FBiH tako i u Brčko Distriktu, na početku mogu istaći da je zakon u FBiH kvalitetan. Njegov pravilnik o status ostvarivanja prava je kvalitetan. Jedan od gorućih problema je Brčko Distrik. Istakli smo da je taj zakon prvi u svijetu, postavio je presedan na međunarodnom nivou, ali ono što je poražavajuće, žao mi je što to moram reći danas, do zadnjeg sam čekala da ne kažem, Zakon u Brčko Distriktu nije odredio način i pravni put kako će djeca ostvarivati status. Od samog početka imali smo situaciju da status mogu ostvariti djeca čije su majke već ostvarile status, diskriminatorno, ali i pored toga prošlo je 18 mjeseci otkako mi nemamo pravilnik na koji način i šta to djetetu treba, koje dokumente predaje da bi dobio status. Unutar zakona ne postoji zakonska obaveza vlasti da jednu takvu stvar urade", objašnjava Jusić.
Zakon sebi nije dao zadatak da odredi smjernice na koji način dijete rođeno zbog rata ostvaruje status. Nadali su se da će se ovo pitanje riješiti podzakonskim aktima.
Kazala je da neće govoriti koliko ove djece ima, jer je to bio posao države.
"Taman i da nema nijedno dijete, vi ako ste donijeli zakon morate omogućiti pravni put. Ne možemo na takav način ugrožavati zakonodavni kredibilitet. Osamnaest mjeseci je već puno. Koliko god da je te djece, aj poznajem jedno iz Brčko Distrukta, ali koliko god da je 18 mjeseci čekanja je izuzetni demotivirajuće", kaže Jusić.
Na kraju gostovanja je govorila i o uspjesima žena u BiH. Nažalost, rezultati koje žene u našem društvu ostvaruju u raznim oblastima često su u koliziji sa odnosm prema njima.
"Naš odnos prema ženama nije dobar i to je činjenica i ja se nadam da sada adekvatnije odgajamo našu djecu. Naprosto, žene nisu tu samo domaćice. Mi toliko dugo ponavljamo ovu priču da žene nisu samo domaćice, žene mogu mijenjati svijet i raditi puno stvari. Nažalost, mi još uvijek nismo u tom položaju, čak smo i eskalirali, neću previše ići u negativno, ali femicid je femicid. Ali nas je puno, puno hrabrih", zaključila je Jusić.
