Nekoliko stotina konjanika, koji su dan ranije iz Karaule krenuli prema Pruscu i na tom putu prošli kroz Donji Vakuf, gdje ih je dočekalo više hiljada građana, jutros su nakon tradicionalne prozivke bajraka ispred Handanagine džamije u Pruscu krenuli ka najvećem dovištu muslimana u Evropi.
Konjanici, bajraktari i više desetina hiljada vjernika iz Bosne i Hercegovine, Turske i cijele Evrope pohodilo je podnožje planine Šuljage, sedam kilometara od starog grada Prusca, nekadašnjeg Akhisara (Bijeli Grad).
Tamo se, prema vjerovanjima, učenjak Ajvaz-dedo 40 jutara molio Bogu za vodu. A u sjećanju na uslišenu mu molitvu, zahvaljujući kojoj je Prusac dobio vodu, vjernici već pet stoljeća pohode ovaj kraj.
Vjernicima se na Ajvatovici po prvi puta obratio novi reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini mr. Husein ef. Kavazović.
"Kao i pred Ajavaz-dedom, i pred nama je danas stijena jednako velika i čvrsta. Jednako nam se čini nesalomljivom. No, tu je i Ajvaz-dedina spoznaja da je svaka prepreka pred ljudskom odlučnošću, voljom i znanjem, ustvari samo je opsjena koju možemo salvadati", rekao je efendija Kavazović.
On je još kazao kako "moramo biti odgovorni prema našoj kući i domovini".
Reis Kavazović je pozvao Bošnjake da ne prodaju svoja imanja u mjestima odakle su tokom rata protjerani.
"Pozivamo naše komšije zajedničkom životu, za domovinu u kojoj ćemo biti sretniji nego što jesmo", naveo je.
Kavazović je ukazao i na važnost popisa stanovništva u oktobru ove godine, kazavši kako je to ozbiljan ispit bošnjačke zrelosti.
"Pred nama je popis stanovništva koji je ozbiljan ispit za našu bošnjačke zrelost. Više od stoljeća su nas negirali, nazivali kao je njima odgovaralo. Nisu nas mogli iskorijeniti, ali su nas nastojali ignorirati. Odbijali smo sve atake. A sada je do nas da potvrdimo naše narodno ime Bošnjak i ime našeg bosanskog jezika", kazao je Kavazović.
On je dalje naglasio da ne treba rasipati snagu u svađama ''koje će nas odvesti u stranputicu''. Umjesto galame, poručio je. moramo govoriti argumentima.
Obraćajući se vjernicima travnički muftija i predsjednik Organizacionog odbora Ajvatovice mr. Nusre ef. Abdibegović upoznao je vjernike da će se narednih godina obilježavanje Ajvatovice prilagođavati mjesecu ramazanu.
Rekao je da su ovakva dovišta utemeljena na višestoljetnoj tradiciji. Upozorio je na praksu nošenja kamenja sa raspukle stijene na Ajvatovici, kazavši da to ''nije u skladu sa našom vjerskom tradicijom''.Pozvao je na očuvanje mira, jedinstva, suživot i tolerancije.
Inače, konjanici različitih starosnih dobi, odjeveni u tradicionalnu nošnju, učenjem ilahija i ajvatovičkih dova, još jednom su, kako kažu, oživjeli vrijeme u kojem je živio Ajvaz-dedo, derviš i učenjak iz Manise, grada na području današnje Turske.
Bajraktare, zadužene predstavnike džemata iz BiH i dijaspore za nošenje zastava, koji su nosili bajrake prema platou Ajvatovice, slijedilo je više stotina posjetitelja ove manifestacije iz BiH, Turske i drugih zemalja. Nakon dolaska na mjesto za koje se vjeruje da je lokalitet na kojem se odvojila stijena kako bi pitka voda došla u Prusac, mnogi vjernici iskoristili su priliku da okuse vodu koju smatraju ljekovitom.
Tradicionalni turski vojni orkestar mehter, koji je ove godine došao iz općine Osmangazi u Bursi, nastupio u okviru obilježavanja "503. Dana Ajvatovice". Svečanost je svojim nastupom uveličala i derviška grupa poznatija i kao "nebeski plesači" ili Semazem, hafiz Mustafa Akbaš, izvođač ilahija Orhan Čakma, te domaći horovi i izvođači.
Tradicionalna bošnjačka nošnja, topot konjskih kopita, tekbiri i ilahije, molitve i duhovne pjesme koje su zajednički jučer učili konjanici i okupljeni građani u Donjem Vakufu povremeno prekidane pucnjima iz nekada nezaobilaznih "kubura", oživjeli su jedan prošli, ali nezaboravljeni historijski period.
Putovanje kroz historiju i oživljavanje stoljetnih običaja kako je pohod ocjenio jedan od najstarijih bajraktara, nosilaca zastave 75-godišnji Izet Skrobo, dobilo je jednu sasvim novu nijansu dolaskom u Prusac, odakle su stotine konjanika ispraćene ka platou Ajvatovice, mjestu održavanja centralne svečanosti vjersko-kulturne manifestacije 503. Dani Ajvatovice.
Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.
Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao sa prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.
Ajvaz dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. stoljeću nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noćio učio je dovu moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima, četrdeseto jutro od dolaska na dovište Ajvaz-dedo je usnio san sudaru dva ovna. Kada se probudio, stijena je bila razdvojena, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz-dedine stijene imaju priliku okusiti.
Ajvaz-dedino dovište danas je mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.
