Akademik Demirović: Srpska nacionalna politika je imala vjekovne težnje prema Bosni
Akademik Demirović je ukazao da je o ovoj temi poslije 1995. godine napisano dosta knjiga, urađeno i odbranjeno više magistarskih i doktorskih radova, ali uprkos tome njegove knjige koje obrađuju ovu temu popunjavaju u dobroj mjeri praznine i stvaraju sveobuhvatnu sliku aspiracija srpskog nacionalizma prema Bosni.
Ukazuje da su Srbija i srpska nacionalna politika imala vjekovne težnje prema Bosni, a posebno u zadnja dva stoljeća ne skrivajući težnju ka tome da uništi njen državni i nacionalni bošnjački identitet.
"Bosna ne samo među svojim susjedima najstarija nego i da je u toj državi živio jasno identificirani narod Bošnjaci koji nisu bili niti Srbi niti Hrvati, te da je ona historijski, etnički i po svemu bila prepoznatljiva", citirao je odlomak iz knjige "Srednjovjekovna Bosna" historičarke Nade Klajić.
U svojoj besjedi akademik Demirović s metodološkog aspekta vrlo argumentirano je naveo doktrinarne izvore velikosrpske politike od Garašaninovog "Načertanija" do Moljevićeve "Homogene Srbije" i analizirao njihov karakter u odnosu na Bosnu, kao i instrumente realizacije doktrinarnih izvora, bez bilo kakvih predrasuda i improvizacija, te je ušao dubinski u njihov teritorijalni ekspanzionizam kao glavni motiv politike "Svi Srbi u jednoj državi" i genocidni nacionalizam, razložen po fazama.
Besjednik je naveo da je rođen u Kulen Vakufu gdje je od 6. Do 8. septembra 1941. godine od 5.600 stanovnika ubijeno 44,6 posto tj. 2.464 stanovnika da bi se isto desilo u mnogo blažem obliku od 92-95. godine s tim što on ne zapada u zamke emotivnog ili pak osvetničkog ponašanja zbog lične i porodične tragedije.
Demirović je na kraju istaao da je negiranje genocida, tog najvećeg zla 20. stoljeća politička i civilizacijska sramota i moralni sunovrat.
Koordinator Akademskih besjeda i moderator današnje besjede akademik Suad Kurtćehajić istakao je da Srbija ali i srpski narod imaju više politika i da su neke od tih politika na liniji punog uvažavanja Bosne i Hercegovine i njenog najbrojnijeg bošnjačkog naroda, ali da Bošnjaci kao jedini narod koji je raspadom Jugoslavije doživio genocid zbog velikosrpske ekspanzionističke politike mora uvijek biti budan i reagovati na svaki pokušaj osporavanja Bosne i Bošnjaka.
"Samo spremnost Bošnjaka i jasno iskazana namjera da ni po koju cijenu neće dozvoliti podjelu Bosne može odvratiti protagoniste velikosrpske politike od takvih namjera", dodao je Kurtćehajić.
