Akademska besjeda BANU-a: Genocid u Srebrenici je pravni osnov osporavanja RS-a
Ramić je konstatovao da je Presuda za genocid u Srebrenici dovoljan pravni osnov za ukidanje bh. entiteta RS. Pravosnažnom presudom od 26. februara 2007. godine Internacionalni sud pravde u Hagu je sudskom formulacijom da su vojska i policija RS osmislile i izvršile genocid u Srebrenici otvorio legitimnu i legalnu mogućnost potpunog pravnog osporavanja entiteta RS.
Istakao je i to da antibosanska koalicija u BiH i u svijetu putem anticivilizacijske revizije historijske, sudske i naučne istine o genocidu u Srebrenici, nastoji nametnuti priču da je entitet RS trajna državna kategorija.
Rečeno je i to da svaki međunarodni ugovor podliježe osporavanju i poništenju ako postoje pravni razlozi za to, a oni su sadržani u Bečkoj konvenciji o pravu međunarodnih ugovora od 1969. koja kodificira postojeće običajno međunarodno pravo koje se odnosi na međunarodne ugovore i po kojoj sudi najveći sud na našoj planeti Internacionalni sud pravde u Hagu.
Ramić je dodao da je ništavan svaki ugovor koji je u trenutku sklapanja suprotan imperativnoj normi općega međunarodnog prava kakva je norma IUS COENS sadržana u članu 53. Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora koja u tumačenju njene sadržine na prvom mjestu ima zabranu genocida.
Akademik Ramić je besjedu završio analizom kanadskog iskustva u procesu organiziranog i instititucionalnog lobiranja za istinu, pravdu i kulturu sjećanja.
Koordinator Akademskih besjeda i moderator akademik Suad Kurtćehajić je istakao da nije sporan samo 9. januar jer pritiješnjeno međunarodnom zajednicom i odlukama Ustavnog suda BiH vođstvo bosanskih Srba može promijeniti datum Dana RS i odlučiti da to bude 21. novembar kada je parafiran Dejtonski sporazum kojim je utemeljena Republika Srpska u formi entiteta i u okviru BiH.
Međutim, Kurtćehajić smatra da je RS osporiv i u nazivu i u samom postojanju. U nazivu jer se ne može entitet u kojem su ravnopravni Srbi, Bošnjaci i Hrvati zvati isključivo po jednom narodu. Pravna adresa za to je Sud za ljudska prava u Strazburu gdje je dovoljno da tužbeni zahtjev upute jedan Bošnjak i jedan Hrvat koji žive u RS-u i da se, kako kaže, slijedom već postojeće četiri presude ovog suda donese i peta protiv naziva srpska.