Ako Rusi zavrnu plin, Sarajevo prelazi na mazut kojeg ima za samo sedam dana
Naime, za razliku od prethodnih godina, kada je problem našeg duga i srodnih spoticanja bio vezan za mogućnost gašenja plina za BiH, ovoga puta riječ je o nerazumijevanju na relaciji Moskva - Kijev.
Šta je problem
Ugovor kojim se reguliše uvoz ruskog gasa i njegov transfer preko Ukrajine u ostatak Evrope ističe krajem 2019. godne. Prirodu produžetka ugovora Ukrajina i Rusija vide svaka na svoj način, a to je samo jedan od problema koji se gomilaju na relaciji dviju zemalja još od 2005. godine.
Rusko-ukrajinski nesporazumi su kombinacija dugova, svojevrsne krađe plina te pritiska iz Moskve koji je začinjen političkim motivima uz vrhunac u obliku aneksije Krima 2014.
Ipak, kulminacija koje se svi sjećamo desila se u januaru 2009. godine kada je Rusija, odnosno ruska kompanija Gazprom, zbog duga Kijeva obustavila protok gasa i time "ohladila" 18 evropskih država, uključujući Bosnu i Hercegovinu.
Dogovor postignut nakon tog nemilog događaja ističe upravo sada i na redu je njegova obnova. Pregovori traju, a Moskva svoj fokus okreće na Sjeverni tok 2 i Turski tok kao buduće alternative ukrajinskim cjevovodima. Ako do obnove ne dođe, mogli bismo osjetiti zahlađenje u našim domovima koji se griju na prirodni gas.
Glavni grad - najveći izazov
Ako ugovor između Rusije i Ukrajine ne bude postignut do 31. decembra 2019., najveću posljedicu osjetit će više od 50.000 sarajevskih stambenih jedinica koje koriste usluge Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća Toplane.
Naime, Toplane zagrijavaju 52.000 stanova i 2.000 poslovnih prostora, a sa 141 kotlovnicom i 83 kilometra distributivne mreže glavni grad BiH ima najkompleksniji sistem takve vrste u državi.
"U slučaju nedostatka prirodnog gasa ili u slučaju poremećaja distribucije, 90 posto postrojenja može kao alternativno gorivo koristiti mazut ili lož-ulje. Trenutne količine mazuta ili lož-ulja u Sarajevu, koji se mogu koristiti u slučaju nužde, dovoljne su za sedam dana grijanja na temperaturama zraka koje odgovaraju januarskom i decembarskom prosjeku", rečeno je za Klix.ba iz Toplana Sarajevo.
Mazut se koristi uz saglasnost Ministarstva komunalne privrede i infrastrukture, a u slučaju da nestašica prirodnog gasa potraje, pristupa se nabavljanju novih količina mazuta ili lož-ulja, a koje se provodi u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama.
Također, Robne rezerve Kantona Sarajevo raspolažu određenom količinom alternativnog goriva, ali količina tog energenta nije poznata.
Kada je 2009. prekinut dotok prirodnog gasa, sva postrojenja su preko noći prešla na korištenje mazuta i 90 posto korisnika Toplana nije osjetilo taj nestanak. Ipak, ostaje bojazan o tome šta će biti ukoliko potencijalni budući nestanak plina prekorači kapacitet spremnosti lokalnih vlasti.
