Ako se upusti u mijenjanje izbornog zakona, Schmidt mora imati na umu tumačenje OHR-a iz 2018.
Problematizuje se činjenica da bi takav potez u svakom slučaju išao u prilog zahtjevima i željama HDZ-a, a konkretno kada je riječ o izboru delegata u federalni Dom naroda. Lider HDZ-a Dragan Čović nikada se nije pomirio da su ispunjeni uslovi za izbore te je naglašavao da se izborni rezultat neće implementirati bez dogovora o raspodjeli broja delegata u Dom naroda.
Šta Čoviću smeta? Smeta mu princip koji garantuje Ustav FBiH, a koji kaže da će se u Dom naroda izabrati po jedan Bošnjak, Hrvat i Srbin iz svakog kantona, ukoliko je takav izabran u kantonalnu skupštinu. HDZ se godinama bori protiv toga zahtjevajući princip konstitutivnosti i zamjerajući što se iz kantona poput Goraždanskog biraju delegati koji nisu Hrvati, ali su se kao takvi izjasnili.
Pritisak Zagreba
U međuvremenu su pojačani pritisci službenog Zagreba te pozivi Schmidtu da nametne izmjene izbornog zakona. A da su pritisci urodili plodom pokazuju intenzivne konsultacije u OHR-u. Kako Klix.ba nezvanično saznaje Schmidt bi mogao djelovati i u narednim danima doista i nemetnuti određene izmjene zakona. On za takvo nešto nema apsolutnu podršku, ali postoje članice Vijeća za provedbu mira (PIC) koje ga podržavaju.
Schmidt bi mogao nametnuti prije svega tehničke izmjene izbornog zakona, što nije sporno, ali se i tu postavlja pitanje kako bi se to implementiralo s obzirom da su izbori već raspisani i da je u toku organizacija.
S druge strane mnogo više pažnje je usmjereno na one političke odredbe i nametanje izmjena zakona koji se odnose na Dom naroda FBiH.
Ukoliko Schmidt krene u tom smjeru treba naglasiti da u tom slučaju mora mijenjati i Ustav FBiH.
Zašto je Ustav FBiH ključan
Nakon što je Borjana Krišto 2018. godine uputila apelaciju Ustavnom sudu BiH, kojom je tražila brisanje pojedinih odredbi Ustava FBiH o rasporedu mandata u Domu naroda FBiH, na zahtjev Suda OHR je uputio podnesak gdje je kao vrhovni tumač Dejtonskog sporazuma iznio mišljenje koje je primoralo Krišto da povuče apelaciju.
Podnesak Ureda visokog predstavnika iz 2018. godine predstavljao je tumačenje zahtjeva Krišto, koje je na jasan način osporilo sve argumente koje je apelantica iznijela, te su zaključci OHR-a danas jednako aktuelni, naročito u kontekstu pritiska da se provede izborna reforma po svaku cijenu. Prije nego se osvrnemo na stav OHR-a, važno je podsjetiti na sadržaj apelacije.
Svojom apelacijom Krišto je dovela u pitanje ustavnost principa 1/1/1 sadržanog u Ustavu FBiH, koji kaže da u Dom naroda Parlamenta FBiH mora biti izabran jedan Bošnjak, jedan Srbin i jedan Hrvat iz svih deset kantonalnih skupština. Godinu od podnošenja apelacije Krišto je povukla apelaciju jer je prema svemu sudeći dobila informaciju da Ustavni sud BiH neće poništiti princip 1/1/1.
Razlika između Izbornog zakona i Ustava FBiH ogledala se u tome da je u Ustavu FBiH stajala uslovna odredba, da će po jedan Bošnjak, Hrvat i Srbin biti delegirani iz svakog kantona u Dom naroda FBiH samo ako je izabran u kantonalnu skupštinu, dok je u Izbornom zakonu bila apsolutna. U prijevodu, ako građani ne izaberu makar jednog Hrvata, Srbina i Bošnjaka na neposrednim izborima u kantonalnu skupštinu, jedno delegatsko mjesto bit će prebačeno nekom drugom kantonu. Ustavni sud je samo uskladio Izborni zakon s Ustavom FBiH, a ne obrnuto.
Da ne postoje spomenute odredbe u Ustavu FBiH, Dom naroda FBiH ne bi mogao biti formiran nakon prošlih Opštih izbora.
OHR je u svom podnesku kazao da ovlasti Doma naroda FBiH jesu u nadležnosti Federacije BiH.
"Samim tim, na osnovu sudske prakse Ustavnog suda, ona ne spadaju u isključive nadležnosti Bosne i Hercegovine, nego predstavljaju nadležnosti koje potpadaju pod organizacionu autonomiju Federacije", stoji u podnesku.
S tim u vezi OHR je naglasio da Izborni zakon ne može biti iznad Ustava Federacije BiH, već se mora prilagoditi njegovom sadržaju.
Najinteresantniji dio u podnesku jeste da ni sam Božo Ljubić, član Hrvatskog narodnog sabora, koji je 2014. podnio apelaciju Ustavnom sudu, nije osporio princip 1/1/1, odnosno ustavnost ove odredbe, već se upravo pozvao na nju i da spomenuta odredba Ustava FBiH slijedi uvjetnu opciju, a ne apsolutnu. Dok se Ljubić pozvao na tu odredbu Ustava FBiH da bi otvorio pitanje Izbornog zakona i tako izazvao politički haos, Krišto je četiri godine kasnije pokušala osporiti istu tu odredbu, ali je ovakvim stavom OHR-a onemogućena.
