Aktivisti digli glas protiv krznarskog lobija: Uzgoj životinja radi krzna ne može biti nastavljen
Maida Šabeta iz Koalicije bez krzna kazala je da je 2009. godine stupio na snagu Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja i pri tome je donesena zabrana uzgoja životinja radi krzna, s prijelaznim rokom od 10 godina, odnosno do februara 2018. godine.
"Prvi put je prošle godine krznarski lobi pokrenuo inicijativu da se u potpunosti ukine ova zabrana. Prošlogodišnji pokušaj nije uspio. Ove godine su ponovo pokrenuli inicijativu s tim da ovaj put nastoje produžiti rok zabrane za dodatnih 10 godina", kazala je Šabeta.
Objasnila je da je osnovni argument inicijatora izmjena ekonomskog faktora i veliki broj porodica koje žive od uzgoja životinja radi krzna.
"Trebamo napomenuti da se radi o velikom smanjenju u proteklih 10 godina. Veliki broj farmera je u proteklim godinama zatvorio farme zbog stupanja na snagu ove zabrane, a pojedine porodice su prije nekih 2-3 godine, usljed nepoznavanja navedene zabrane, otvorile takve farme", istakla je Šabeta.
Aktivisti su istakli da farmeri, koji su prethodno zatvorili farme, imaju mogućnost i pravo pokrenuti postupak za naknadu štete.
"Dodatnih 10 godina roka za stupanje na snagu je apsolutno neopravdano", poručili su organizatori konferencije iz Koalicije bez krzna.
Bosna i Hercegovina je, prema njihovim navodima, obavezna prema Evropskoj uniji da u svoje zakonodavstvo uvede sve evropske direktive koje se tiču okoliša.
"Kod nas je trenutno problem, naročito na federalnom nivou, što upravljanje animalnim otpadom nije regulisano. Na području cijele Federacije BiH postoji samo jedna spalionica, a trebala bi da postoji u svakom kantonu po jedna", rekla je Šabeta.
Aktivisti su istakli da je Bosna i Hercegovina ratifikovala Arhusku konvenciju 2008. godine i da od tada ima obavezu da provodi njene odredbe.
"Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, tačnije Dom naroda, je prekršio proceduru zakonitog usvajanja izmjena zakona o zaštiti dobrobiti životinja, odnosno prekršio je Član 6 i Član 8 Arhuske konvencije. U tim članovima se govori da svaka potpisnica u najranijoj fazi ima obavezu da uključi javnost, što nije urađeno, već su krenuli u hitni postupak usvajanja ovog zakona", istaknuto je na konferenciji.
Naveli su da su poslali pismo upozorenja Domu naroda Parlamentarne skupštine da vrate odluku predlagaču ili da traže od komisije da se raspiše javna rasprava.
"Ukoliko se ogluše na naše zahtjeve, bit ćemo dužni pokrenuti proceduru pred nadležnim sudom", kazali su.
Aarhus Centar je centar za zaštitu ljudskih prava u oblasti okoliša i pružanje podrške pri primjeni Arhuske konvencije.
