Alain Terrenoire: BiH mora postati dio EU, a Republika Srpska će se morati integrisati
U Bihaću je danas završena konferencija Panevropske unije na kojoj su prisustvovali brojni eminentni stručnjaci i intelektualci iz društvenog, političkog, ekonomskog, pa i vjerskog miljea, Bosne i Hercegovine, Balkana i cijele Evrope.
Dugogodišnji prvi čovjek ove organizacije Alain Terrenoire, inače doktor pravnih nauka, bivši zastupnik u Parlamentu Francuske i Evropskom parlamentu, te nekadašnji član francuske delegacije u Generalnoj skuštini UN-a, kazao je u intervjuu za naš portal da je budućnost Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji i da građani ove države imaju najveće mogućnosti da takve namjere provedu u djelo.
Evropske institucije moraju pomoći BiH
"Ima jedna misao koju je lako protumačiti. Bog je rekao: 'Sam sebi pomozi i nebo će ti pomoći'. To znači da ako narod Bosne i Hercegovine bude natjerao svoje političare da rade na putu BiH ka Evropskoj uniji – oni će to i uspjeti. No da bi uspjeli, oni to prvo moraju željeti", rekao je Terrenoire.
Kako je dalje pojasnio, Bosna i Hrcegovina ni njeni političari ne mogu to uspjeti, ukoliko evropske institucije ne budu pratile BiH na tom putu, sa svojom odlučnošću, znanjem i konkretnom pomoći.
"To znači da moramo imati evropske lidere koji znaju kako to uraditi, no to sada, nažalost, nije slučaj", podcrtao je Terrenoire.
Na tragu tih riječi, našeg sagovornika smo upitali kako tumači porast broja euroskeptika, antievropskih ideja i politika, koje su vjerovatno najevidentnije u državi iz koje on dolazi – Francuskoj, odnosno koliko je pobjeda proevropskog kandidata Emmanuela Macrona bitna za opstanak Evropske unije.
"Evidentno je da u Evropi imamo porast nacional-populizma iz raznih razloga i to je slučaj u mnogim zemljama. Primjerice, u Francuskoj je razlog za porast nacional-populizma ekonomska, socijalna i politička kriza koja već previše dugo traje. Ali kao što ste primijetili rezultate izbora, ta situacija može da se vrlo lako preokrene, tako da je i dalje sve veoma krhko", kaže Terrenoire.
BiH, Srbija, Crna Gora Albanija, Kosovo i Makedonija moraju u EU, fiksirati vanjske granice
On smatra da Evropa treba novi politički smjer koji je čvrst i jasan.
"Ne radi se više o tome da se stvari rješavaju sa komercijalne tačke gledišta, regulacijom tržišta, razmjenom stanovništa i ekonomije. Došao je trenutak da se govori o moćnoj, nezavisnoj i suverenoj Evropi. Znači, u Evropi koja bi bila nadležna za svoje granice i koja bi bila odgovorna za svoju sigurnost. U skladu s tim, Evropa mora fiksirati svoje vanjske granice. Kada se odrede te vanjske granice, automatski će se smatrati da zemlje evropskog jugoistoka koje još nisu članice Evropske unije – moraju biti integrisane", pojašnjava Terrenoire.
On tvrdi da nema vremena da se čekaju i poštivaju svi kriteriji i preduvjeti koji se postavljaju pred nove članice, jer zemlje koje su osnovale Evropsku uniju, njih šest, također u početku nisu trebale poštovati te kriterije. Kaže da je potrebno pronaći pravnu formulu kako bi se zemlje koje još nisu članice Evropske unije integrisale.
"Dat ću vam i listu zemalja koje naprosto moraju biti integrisane u Evropsku uniju. To je Bosna i Hercegovina, bez obzira na sve probleme i negativne tendencije koje se dešavaju. Pored nje, dio evropske porodice mora postati i Albanija, Kosovo, Crna Gora, Makedonija i Srbija. To je, ustvari, način da kad jednom utvrdimo te vanjske granice i kada ove zemlje budu integrisane u EU, da ubijedimo i narode Bosne i Hercegovine da su oni dio jedne Federacije i velike cjeline, odnosno porodice naroda. Da budemo jasni, Republika Srpska ne bi mogla preživjeti takav pritisak. Ona bi se morala integrisati u jednu decentraliziranu Bosnu i Hercegovinu sa maksimumom autonomija za sve narode i garancijom jednakopravnosti", govori Terrenoire.
Slično vrijedi i za Makedoniju, smatra smatra naš sagovornik, koja je također multietnička zemlja.
"Evropska unija će morati primorati Grčku da podigne svoj veto na prijem Makedonije pod tim imenom, jer nije više prihvatljivo da se toliko dugo čeka podizanje veta Grčke zbog običnog imena. Uvjeren sam da će se to u konačnici i postići", rekao je za kraj razgovora Terrenoire.
