Alarmantno stanje: Da li je javno zdravstvo u Kantonu Sarajevo pred kolapsom zbog nedostatka kadra
Iz Sindikata ističu kako pacijenti već osjećaju posljedice ovog problema - dugotrajna čekanja na preglede i ograničena dostupnost stručnih intervencija postali su dio svakodnevnice.
Postavljaju pitanje: može li zdravstvena politika pravovremeno odgovoriti na ove izazove i spriječiti dalekosežne posljedice koje prijete cijelom zdravstvenom sistemu?
Izet Hočko, predsjednik Sindikata doktora medicine i stomatologije Kantona Sarajevo, ističe da je problem nedostatka specijalista višeslojan i rezultat brojnih faktora.
Uz otežane radne uslove i nekonkurentne plate u poređenju s privatnim sektorom i atraktivnijim ponudama iz drugih zemalja, obnova kadrova je dodatno usporena zbog dugogodišnjeg nedostatka prilika i nedostatka dugoročnih planova za stručno usavršavanje i specijalizacije.
Prema analizi Ljekarske/liječničke komore Kantona Sarajevo iz 2023. godine, uočava se zabrinjavajući trend – veliki postotak doktora medicine pripada dobnim grupama iznad 55 godina starosti. Podaci pokazuju da najveći udio ljekara starijih od 55 godina dolazi iz određenih specijalizacija. Na vrhu ove liste su specijalisti fizikalne medicine i rehabilitacije, s čak 59,37 posto ljekara u ovoj starosnoj grupi.
Slijede ljekari porodične medicine, sa 58,41 posto, i dermatovenerolozi, gdje 55,55 posto doktora ima više od 55 godina. Značajan broj starijih ljekara prisutan je i u područjima epidemiologije (54,55 posto) te otorinolaringologije (50 posto). S obzirom na dužinu trajanja specijalizacija, koje traju četiri, pet ili šest godina, jasno je da je nužno dugoročno planiranje kadrova u zdravstvenom sektoru.
Pored toga, iz Sindikata ističu nedostatak koordinacije između obrazovnog i zdravstvenog sistema doveo je do hiperprodukcije određenih profila medicinskih tehničara i zdravstvenih radnika s visokom stručnom spremom. Iako mnogi od njih posjeduju visoko obrazovanje, često su zaposleni na pozicijama koje zahtijevaju srednju stručnu spremu, čime se njihova stručnost nedovoljno iskorištava.
Ovi radnici, uz pravilno usmjeravanje, mogu značajno doprinositi, na primjer, u službama porodične medicine, zdravstvene njege u zajednici, palijativne njege i zdravstvene zaštite predškolske i školske djece. Za optimalno iskorištavanje ovih kadrova nužno je uskladiti sistematizaciju radnih mjesta sa stručnim zvanjima i profilima prema važećim standardima obrazovnog sistema, što predstavlja i jednu od preporuka Ljekarske komore.
"Sve su ovo razlozi zbog kojih smo kontinuirano isticali potrebu za izradom preciznog i dugoročnog plana upravljanja ljudskim resursima, koji će obuhvatiti ne samo trenutne potrebe već i projicirati buduće izazove u zdravstvenom sektoru. Posebno je važno osigurati da se specijalizacije dodjeljuju ciljano, prvenstveno u oblastima gdje su najpotrebnije, kako bi se efikasno popunili kadrovski deficiti i omogućilo ravnomjerno pružanje kvalitetnih zdravstvenih usluga u cijelom sistemu", poručuje Hočko.
Sistemska rješenja su ključ
Ministar zdravstva Kantona Sarajevo, Enis Hasanović, priznaje da je nedostatak specijalista jedan od najvećih izazova u zdravstvenom sektoru.
"Suočavamo se s alarmantnim deficitom stručnjaka, posebno pedijatara, neurologa, kardiologa, neurohirurga, dječjih neurologa i fizijatara. Ovo je problem koji direktno pogađa kvalitet usluge i mora se hitno rješavati", izjavio je ministar Hasanović.
Za 2024. godinu Ministarstvo je osiguralo finansiranje 168 specijalizacija, dok je za 2025. planirano 178 specijalizacija i 30 subspecijalizacija. Hasanović naglašava da je ulaganje u obrazovanje novih kadrova ključno za dugoročno unapređenje sistema.
"Iako rezultati neće biti vidljivi odmah, za četiri do pet godina trebali bismo imati znatno bolju situaciju", rekao je Hasanović.
Međutim, proces odobravanja specijalizacija suočava se s brojnim administrativnim preprekama. Prema ministru Hasanoviću, od februara ove godine intenzivno se radi na ubrzanju procedura, ali odgovori sa viših nivoa vlasti često kasne.
"Tek krajem novembra dobili smo odobrenja za specijalizacije planirane za 2024. godinu, što jasno pokazuje koliko je sistem spor i neučinkovit", ističe Hasanović.
Kako bi se prevazišli ovi problemi, Ministarstvo uvodi registar specijalizacija, koji će omogućiti bolje planiranje i praćenje potreba za medicinskim kadrom. Osim toga, sredstva za dodatne specijalizacije već su uključena u finansijski plan Zavoda zdravstvenog osiguranja.
Pogled u budućnost
"Vrijeme nije na našoj strani, ali još imamo priliku preokrenuti negativne trendove u javnom zdravstvu", ističe Hočko.
Naglašava, međutim, da je za takav preokret ključno da vlasti postave javni zdravstveni sektor kao apsolutni prioritet. Samo uz zajednički i koordinirani angažman svih relevantnih aktera može se stabilizovati zdravstveni sistem i povratiti povjerenje građana u njegovu sposobnost da odgovori na njihove potrebe.
