Alija Kožljak o razlozima oštre reakcije ruske ambasade: Završilo je trumpovsko doba
Podsjetimo, u Sarajevu je 17. marta formirana Komisija Bosne i Hercegovine za saradnju sa NATO-om, što je zapravo predstavlja promjenu naziva koji je ranije glasio "Komisija za NATO integracioni proces BiH". Obaveza komisije je da utvrđuje prioritete u realizaciji obaveza iz dokumenta Program reformi Bosne i Hercegovine, oko kojeg su se dvije godine ranije lomila koplja.
To je pokrenulo nove diskusije o tome kakav je suštinski značaj promjene naziva komisije. U tom smislu pitali smo Kožljaka koliko je to zapravo važno, jer je i sam, jedan period, bio dio procesa približavanja NATO-u.
"Ja sam još ranije insistirao na tome da se nađe kompromis da se komisija aktivira, ona je bila formirana još ranije, od 2012. do 2015. godine, objavljena u službeno listu i zvala se "Komisija za NATO integracijski proces BiH" jer je to u suštini tijelo koje delegira sve aktivnosti vezane za nastojanja BiH da ispuni svoje obaveze prema NATO-u. Upravo zbog toga je bio zastoj slanja godišnjeg nacionalnog programa BiH (Program reformi) i kompromis je postignut tako što je komisija ponovo formirana u širem sastavu i promijenila je naziv u "Komisiju za saradnju s NATO-om". To suštinski ništa ne mijenja jer i zemlje članice NATO-a međusobno sarađuju, one nisu jedna jedinstvena država, one sarađuju čak i kao članice, tako da nikakav nije problem da i BiH u svom procesu integracija sarađuje s NATO-om. Koliko će biti intenzivna i kvalitetna ta saradnja, to je bitno i to je suština. Naziv je forma, suština je da ona postoji i da kvalitetno obavlja svoj posao", istakao je Kožljak.
Gdje smo trenutno u procesu slanja Programa reformi (ANP-a)
Na pitanje da li Bosna i Hercegovina ispunjava obaveze iz Programa reformi i da li tu postoji zastoj on je istakao da put BiH ka NATO-u nije zaustavljen, ali je usporen time što smo kasnili s dostavljanjem i prvog Godišnjeg nacionalnog programa.
"Kasnili smo i sa aktiviranjem MAP-a od 2010. do 2019. godine i onda kada smo dobili tu džentlmensku ponudu od NATO-a da dostavimo prvi Godišnji nacionalni program, mi smo ponovo potrošili jednu godinu da bi se usaglasili i postigli kompromis. On se ogledao u promjeni naziva dokumenta, a suština je ostala ista, što je dobro. On je s godinu dana zakašnjenja dostavljen. Slična situacija se desila i sa dostavljanjem drugog Godišnjeg nacionalnog programa, odnosno Programa reformi BiH. Ponovo smo potrošili godinu, mi smo prije godinu dana trebali dostaviti taj dokument ali smo je potrošili na, ovaj put, drugom tehničkom pitanju, kako će se zvati ta komisija. Napokon kompromis je napravljen, ponovo je naziv promijenjen, ali je dostavljen Godišnji nacionalni program sa zakašnjenjem. Znači jesmo mi ispunili obavezu da dostavljamo Program reformi, ali to se podrazumijeva. MAP je zapravo dostavljanje godišnjih programa na vrijeme ali je jako bitno i kakvi će biti ti godišnji programi, zapravo koliko ćemo realistične zadatke postaviti. Još je bitnije u kom procentu ćemo ispunjavati te obaveze", naglasio je Kožljak.
Zašto je Rusija nervozna?
Ubrzo nakon formiranja komisije oglasili su se iz ruske ambasade sa izuzetno oštrim tonom u kontekstu približavanje BiH NATO-u.
"Zar je NATO neka duševna bolnica koja je stvorena radi liječenja postojećih strahova i fobija kod svojih pacijenata? Postavlja se logično pitanje: koga se Bosna i Hercegovina boji? Od koga bi je saveznici u bloku trebali zaštititi? Stav Rusije o proširenju NATO-a je dobro poznat. U slučaju praktičnog zbližavanja BiH i NATO-a, naša zemlja će morati reagovati na ovaj neprijateljski korak", napisano je, između ostalog, u saopćenju ambasade.
Kožljak je mišljenja da se saopćenje može posmatrati iz dva ugla. Jedan ugao je taj što uistinu politika Sjedinjenih Američkih Država prema zapadnom Balkanu, a time i Bosni i Hercegovini se mijenja dolaskom predsjednika Bidena.
"To trumpovsko doba gdje se nacionalni interes SAD-a ogledao u tome gdje je neko pitanje od izuzetne odnosno ključne važnosti za SAD-e samo tada će se Amerika i aktivirati. Sada se to mijenja i Rusija je to primjetila. Naravno odgovor Rusije će se vidjeti na nekom širem planu, ali konkretno na ovom području, nalazi se zona odgovornosti ruskog ambasadora u BiH, pa je i poslana poruka na ovaj način. Međutim, ovo je direktno miješanje, ovo je prijetnja Bosni i Hercegovini, tako da bi naše institucije trebalo adekvatno da odgovore na ovu prijetnju. Jer ne može jedan ambasador prijetiti jednoj suverenoj državi samo zato što ona ima svoje, da kažemo, poltičko-strateške odluke koje prati i ispunjava", zaključuje naš sagovornik.
