Alma Zadić: Ako krajnja desnica dođe na vlast u Austriji, mogao bi se pogoršati odnos prema BiH
Ocijenila je da je Bosna i Hercegovina napravila iskorake u procesu integracija. No, upozorila je na zakone koji su u ovom trenutku nužni kako bi se nastavio put ka EU, a kojima se osnažuje vladavina prava. Svjesna je da je to teže ostvarivo s obzirom na političku situaciju u Bosni i Hercegovini.
Zadić je u intervjuu za Klix.ba govorila o tome kada bi mogli početi pregovori za članstvo Bosne i Hercegovine u EU, da li postoji mogućnost da Austrija blokira pregovore, koji su to najveći problemi Bosne i Hercegovine iz austrijske perspektive te o novim pravilima za putovanje državljana trećih zemalja u Šengenski prostor.
Da li kao članica Vlade Austrije imate informaciju o tome kada će Bosna i Hercegovina započeti pregovore s EU ili će EU taj početak dodatno uslovljavati?
Jasno je da će krajem decembra biti pokušaj da se otvore ti pregovori, ali uslov za to su četiri ključna zakona. Ministar pravde Bosne i Hercegovine, s kojim sam imala sastanak, pokazao je veliki angažman da se radi na tim zakonima i da se oni završe. Ostali su neki manji, ali kritični detalji.
Taj period do decembra bi se trebao iskoristiti kako bi se pregovori otvorili. To je cilj Evropske komisije i predsjednice Komisije Ursule von der Leyen.
Pojedine članice EU su blokirale pregovore pojedinih država. Vidjeli smo to u slučaju Slovenije i Hrvatske. Da li postoje pitanja zbog kojih bi Austrija mogla blokirati pregovore s Bosnom i Hercegovinom?
U austrijskoj vanjskoj politici nema takvih tendencija. Austrija na nivou EU podržava integraciju država Zapadnog Balkana jer je Zapadni Balkan dio evropske porodice.
No, ukoliko bi krajnje desna Slobodarska stranka Austrije (FPO) došla na vlast u Austriji, moglo bi doći do pogoršanja u tom stavu. Međutim, ubijeđena sam da je konačno vrijeme da se popuni ta rupa na karti Evrope.
Postoje članice Unije koje se suprotstavljaju cijelom procesu, ali Vlada Austrije je dio grupe prijatelja Zapadnog Balkana. U toj grupi su i Hrvatska, Slovenija, Italija i Grčka. Kada se sagleda geopolitička situacija, jasno je da je krajnje vrijeme da Zapadni Balkan, Bosna i Hercegovina krene u jedan realni proces, da ima perspektivu integracije u EU.
Iz austrijske perspektive, koji su najveći problemi Bosne i Hercegovine? Da li su to korupcija i nacionalizam?
Spomenuli ste dva najveća problema - nacionalizam i korupcija. Za mena kao ministricu pravde korupcija predstavlja otrov za demokratiju. Zato što se korupcijom prilike daju pojedincima, a ne svim građanima. Zbog toga je potrebno jačati tužilaštva i sudove, vladavinu prava. Time se poboljšava demokratija jer je to garancija istih prava svima.
Korupcija dovodi do toga da radije odemo u drugu državu jer shvatamo da u svojoj zemlji nemamo šanse. Nacionalizam je stvar političke elite koja na taj način nastoji ostati na vlasti.
Kako komentirate mišljenje dijela javnosti u Bosni i Hercegovini da se novim pravilima za putovanje u Šengenski prostor, koja će se primjenjivati od 10. novembra, diskriminiraju stanovnici država koje nisu dio Šengenskog prostora?
Desničarske stranke pobjeđuju u Evropi jer one raspiruju strahove i obećavaju sigurnost. To je jedan od načina članica EU da pokažu da ozbiljno shvataju zabrinutosti, a kako ne bi izgubili biračko tijelo u korist populista.
Vrijeme u kojem živimo je jako složeno. Imamo napad Rusije na Ukrajinu, geopolitički je jako izazovno. Nadam se da ćemo jednog dana doći do toga da Bosna i Hercegovina bude dio Šengenske zone kako ne bi bilo tih prepreka.
