Almir Šahić 16 godina vozi autobus: Saobraćajna kultura nam je na nezavidnom nivou
Almir Šahić je od 26. godine vozač autobusa, a kako nam je ispričao, njegovo obrazovanje nije išlo u tom smijeru. Završio je srednju mašinsku školu i po završetku rata nije mogao naći posao u svojoj struci, nakon čega se prekvalifikovao i od 2004.godine radi u Centrotransu.
"Prije nego sam se opredijelio za autobus vozio sam kamion. Iskreno, najzahvalnije je biti vozač kamiona, jer ste kako se u žargonu kaže 'sam svoj gazda', međutim, u to vrijeme privatni biznis nije bio toliko razvijen kao sada, pa sam se zbog egzistencije odlučio prekvalifikovati za vozača kamiona. Tako da mi je ovo prvo pravo zaposlenje i tu sam evo 16. godina", rekao je na početku razgovora Šahić.
Ljubav prema vožnji i vozilima imao je od najranijeg djetinjstva tako da je to razlog što je uspio savladati sve izazove koje ova profesija nosi sa sobom. Dodao je kako je biti vozač autobusa prije svega odgovoran posao.
"Ne mogu opisati kako sam se osjećao kada sam prvi put sjeo za volan autobusa. U istom trenutku su bili pomiješani i strah i sreća. Velika je razlika voziti putnički automobil i autobus prije svega što je veća odgovornost. Veliki broj putnika svakodnevno sjedi iza mojih leđa i moj jedini zadatak, a i cilj je da ih do konačnog odredišta dovedem žive i zdrave", pojasnio je Šahić.
Sve manje ptrofesionalnih vozača u BiH
Sa našim sagovornikom smo popričali i o odlasku ljudi iz naše države i nedostatku profesionalnih vozača, gdje je i sam potvrdio kako se situacija znatno promijenila u odnosu na doba kada je on počinjao.
"Kada sam počeo raditi ovaj posao 2004. godine u istoj grupi sa mnom je bilo oko deset ljudi, a sada su ostala dvojica. Međutim, u to doba je bilo mnogo profesionalnih i iskusnih vozača, međutim, sada se vrijeme promijenilo i posao vozača autobusa dobijaju ljudi koji nisu kvalificirani za to i imaju samo položenu B kategoriju, pa se nakon prekvalifikacije zaposle i na taj način 'popunjavaju' prazna radna mjesta", naglasio je Šahić i dodao: "Kao stariji i iskusniji uvijek priteknemo u pomoć mladim kolegama kako bi što lakše savladali vožnju autobusom. I zaista me pozitivno iznenadilo kako su mladi ljudi sposobni i brzo uče o ovom poslu iako primarno nisu za to bili kvalifikovani. Ipak žalosno je što nakon stečenog iskustva svi ti mladi odlaze vani i tu nalaze posao".
Najveća potražnja za profesionalnim vozačima je u susjednim i evropskim državama u kojima prednjače Hrvatska, Slovenija i Njemačka. Šahić je dodao da su u proljeće kada je sezona najčešći odlasci. Istakao je i to da je i sam imao nekoliko ponuda koje je odbio jer, kako kaže, mnogo voli svoju državu i vjeruje da će jednog dana biti bolje.
"S jedne strane razumijem mlade osobe koje odlaze jer perspektiva ne obećava, iskreno i ja bih svoje dijete poslao negdje vani da se ukaže prilika, ali opet nekako vjerujem da će biti bolje i da će se smanjiti odlasci iz naše države. Kada je riječ o plaćama u ovoj profesiji nije loša situacija, naravno uvijek može bolje, ali ja sam zadovoljan jer nikada nisam ni imao velikih prohtjeva. Može biti za život mojoj porodici i meni", ispričao nam je Šahić.
Za 16 godina vožnje Šahić nikada nije imao saobraćajnu nesreću
Šahić vozi na relaciji Raštelica-Vareš, a kako nam je ispričao, riječ je o jednoj zahtjevnoj ruti s obzirom na loše puteve. Na sreću, dodao je, nikada za 16 godina rada nije doživio veliku nesreću, a i sve opasnije situacije su dobro završile.
"Prvi dan na poslu imao sam tu sreću da sam sa kolegom krenuo na prvu liniju vožnje i kada smo trebali prijeći na drugu on je odustao tako da je meni pripala ova ruta koju i danas vozim. Također ljeti se zbog udarne sezone dešava i to da idem na međugradske vožnje, ali ih nešto pretežno ne volim, zamaraju me, pogotovo duga čekanja na granici", istakao je Šahić i dodao: "Također, za sve ovo vrijeme nikada nisam imao primjedbu putnika, ali ni kolega na moj rad. Nezahvalno je o sebi pričati, ali nisam konfliktna osoba i u komunikaciji sa ljudima se uvijek trudim biti staložen, iako je zaista nekada teško postići taj balans u odnosima. I veoma je bitno profesionalno raditi ovaj posao i sve privatne probleme ostaviti kući kako ni kolege, a prvenstveno putnici ne bi ispaštali zbog mog raspoloženja".
Šahić nam je naveo i to da je generalno saobraćajna kultura u našoj državi na nezavidnom nivou, kako na našim cestama, tako i u autobusu.
"Mladi sve manje poštuju starije građane prije su im iz kulture uvijek ustupali svoja mjesta da sjednu, međutim, nažalost to sada nije slučaj", dodao je.
Šahić je na kraju našeg razgovora čestitao vozačima njihov dan i savjetovao im da budu strpljivi i oprezni u vožnji i da uvijek imaju u podsvijesti odgovornost i činjenicu da životi mnogih ljudi zavise od njihove vožnje.
