Altaj Abibulajev za Klix.ba: Kazahstan je u fazi transformacije, BiH ima jako veliki potencijal

Gospodine Abibulajev, kako biste opisali sadašnje odnose između Kazahstana i Bosne i Hercegovine?

Bosna i Hercegovina je za nas zemlja koja prolazi svoj put transformacije, jačanja državnosti, država koja ima prekrasne mogućnosti, i nalazi se u srcu Evrope. Multinacionalna je zemlja kao i Kazahstan. Među našim zemljama uspostavili smo prijateljske diplomatske odnose. Voljeli bismo da postignemo još veći uspjeh u saradnji zemalja u političkoj, ekonomskoj, kulturnoj sferi. Potencijal Bosne i Hercegovine je jako velik. Država ide ka tome da uđe u euroatlantske strukture, u Evropsku uniju i Kazahstan podržava napore Bosne. Voljeli bismo da naši odnosi budu sadržajni, stoga želimo potpisati sporazume i dogovore koji bi ojačali našu saradnju. Smatramo da bi Bosna i Hercegovina mogla biti važnim partenrom za Kazahstan u ovom regionu. Puno je oblasti u kojima bi naše zemlje mogle sarađivati. Među najvažnijima su i oblasti turizma, poljoprivrede, zaštite okoline, energetike, IT tehnologija, trgovine. Država Bosna i Hercegvoina ima veliko transportno-logističko značenje i to je razlog zašto bismo željeli postignuti sporazum i u oblasti transportnog saobraćaja među našim zemljama. Ovo su elementi koji bi mogli dati novi impuls i pojačati odnose zemalja. Sada je odnos između Bosne i Hercegovine i Kazahstana dobar, među našim zemljama nema neriješenih pitanja i imamo prekrasnu priliku da dalje razvijamo našu saradnju.

Aktivnija saradnja između ove dvije zemlje može se vidjeti od 2018. godine kada je u Bosni i Hercegovini imenovan Počasni konzul Amel Dizdarević. Da li se sada radi na zajedničkim projektima?

Da biste razvijali odnosi potrebno je i da se razumije da se sada u Kazahstanu dešavaju velike transformacije. Usvojen je novi Ustav, najavili smo kurs na novi Kazahstan, ide borba za potpuno iskorijenjavanje korupcije, gradi se nova politička vertikala. U Kazahstanu su održani novi predsjednički izbori. 19. marta će se održati parlamentarni izbori nakon kojih će se formirati nova vlada Kazahstana. Novo vrijeme uvijek rađa nove mogućnosti. Smatram da Počasni konzul Kazahstana u Bosni i Hercegovini je upravo taj zlatni most koji spaja naše zemlje. Kazahstan je diplomatski predstavljen u Zegrebu, iz Hrvatske pokriva Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu stoga glavni teret i pritisak pada na Počasnog konzula koji je zajedno sa svojim partnerima osnovao asocijaciju "Berkut" za podršku bosanskohercegovačko-kazahstanskoj saradnji naziv koje ima simbolično značenje za Kazahstance jer je predstavljen i na zastavi kao simbol zaštite državnosti, sigurnosti, otvorenog neba. Registrovana je pri MFCA. MFCA je međunarodna platforma, finansijski centar Astana gdje se svake godine proširuju mogućnosti, a u kojoj je zastupnljeno zakonodavstvo Velike Britanije, to jeste britansko pravo. U svjetskoj historiji fenomen kada na teritoriji jedne države djeluje pravo druge zemlje ima interestantno unikatno značenje. To govori o tome da Kazahstan investitorima ne pruža samo svoje pravo, već su strani investitori zaštićeni i mogu se pozivati u sporovima i na britansko pravo.

Smatram da bilo koji projekti u oblasti IT tehnologija, industrije, turizma itd. uz pomoć "Berkuta" mogu dobiti novi značaj. Ja, kao ambasador, smatram da među našim zemljama trebaju biti predstavljene najpovoljnije formule koje bi mogle dodatno zbližiti građane Bosne i Hercegovine sa Kazahstanom i građane Kazahstana sa Bosnom i Hercegovinom. Jer upravo međuljudski kontakti stvaraju zajedničke projekte.

Među našim zemljama jako je dobro predstavljena oblast kulture, više puta smo organizovali kulturne događaje gdje je bila dobro predstavljena nacionalna kultura Kazahstana tokom svih godina uspostavljenja diplomtaskih odnosa. Sada je nastalo vrijeme za razvoj realnih konkretnih ekonomskih zajedničkih biznis projekata i pružanja prilika bosanskoj zainteresovanoj strani da preko Počasnog konzula i ambasade Kazahstana proba svoje mogućnosti na ogromnom kazahstanskom tržištu. Potencijal Počasnog konzula i njegove misije tek dobiva novi značaj i novi impuls. I volio bih iskoristiti mogućnost i čestitati Počasnom konzulu novu misiju, on je dobio novi mandat od pet godina prema Odluci vlade Kazahstana. Mislim da ćemo zajedno realizovati brojne interesantne projekte koji će izazvati veliki interes naših saradnika.

Da li ima zainteresovanosti sa bosanskohercegovačke strane da se odnosi s Kazahstanom unaprijede?

Ovo je moja prva posjeta Bosni i Hercegovini. Ovdje nakon oktobarskih izbora također se formira nova vlada. Nadam se da nakon sastanka sa Ministarstvom vanjskih poslova, sa članovima Predsjedništva osjetit ću koje oblasti zanimaju bosansku stranu i uvjeren sam da će orgomna zemlja poput Kazahstana izazvati prirodan interes naših partnera i nadam se da će se to odnositi na razne oblasti. Sutra ću također imati sastanak sa vanjskotrgovinskom komorom, sa gradonačelnicom Sarajeva. BiH je podržavala Kazahstan u raznim međunarodnim formama kao što su UN, OBSCE, organizacija islamske saradnje. U oblasti međureligioznog dijaloga BiH ima ključnu ulogu kao multikonfesionalna zemlja u srcu Evrope. Ovo je primjer gdje se harmonično slažu životi mnogih nacionalnosti, religija. Smatramo da bi bosanska strana mogla biti još šire predstavljena u Kazahstanu. Nadam se da će se nekada u budućnosti otvoriti potpuno diplomatsko predstavništvo i ambasada Bosne i Hercegovine u Astani.

Da li se Kazahstan bazira na projektima bilateralnog karaktera sa zemljama regije ili je cilj ostvarivanje i potenciranje regionalne saradnje kroz zajedničke projekte sa svim zemljama Zapadnog Balkana?

Otvoreni smo svakom formatu saradnje. Ne odvajamo saradnju isključivo kao bilateralnu ili kao regionalnu. Naravno, osnovni vanjskopolitički format jeste potpuno poštovanje druge strane i osnove Ustava UN-a. Kazahstan je potpisao sporazum o proširenom partnerstvu i saradnji između Republike Kazahstan i zemalja Evropske unije. Većina strana iz ovog regiona imaju kandidatski status za ulazak u Evropsku uniju, Slovenija i Hrvatska su već ušli u EU. Mislim da je ovo neizbježni proces i u svakom stanju, bez obzira da li je kandidat ili punopravni član Evropske unije, za Kazahstan ima isti značaj i važnost i ne razdvajamo status ovih država. Mi se vodimo isključivo nacionalnim interesima našeg naroda i gradnja prijateljskih otvorenih predvidljivih odnosa predstavlja prioritet. Gradnja obostrano korisnih ekonomskih odnosa također je osnova i prioritet naših odnosa. Takve oblasti kao što su transport, logistika, turizam, poljoprivreda, zaštita okoliša, IT tehnologije, nove vrste električne energije, pomorski i vazdušni saobraćaj, kulturno-obrazovna oblast, medicina i puno drugih oblasti za nas su jako važne i interesantne. Ako balkanske države imaju određene prijedloge, naša vlada je uvijek spremna da ih razmotri. Ukoliko neki prijedlog može pomoći u podizanju naših odnosa na novi nivo, mi to uvijek podržavamo. Nemamo određena ograničenja u kojim sferama možemo sarađivati. Sve što služi za razvoj naših naroda, to je korisno za Kazahstan.

U Kazahstanu se uskoro održavaju parlamentarni izbori. Kakvo je raspoloženje birača sada i da li se očekuju velike promjene? Kako generalno ocjenjujete političku situaciju u Kazahstanu?

Mislim da se očekuju velike promjene na predstojećim izborima. Parlament Kazahstana se stastoji od dva doma. Donji dom je Mažilis, a gornji je Senat. U Senatu je 44 zastupnika, dok u Mažilisu njih 107. Mažilis će se prvi put birati po dvojnom parametru: po partijskoj listi i po većinskoj listi. Ovo je rezultat referenduma održanog 5. juna 2022. godine. Također je osnovana nova državna institucija Ustavni sud. Prije smo imali Ustavni savjet, sada smo dobili Ustavni sud što je jako važna novina u političkom životu Kazahstana.

Sada su skoro sve partije koje žele da se kandiduju prijavljene. Prema stanju na današnji dan, na izborima će učestvovati sedam političkih partija i 283 kandidata. 30 posto Parlamenta će se formirati prema rezultatima izbora za jednomandatne zastupnike. To znači da će politička konkurencija prvi put u historiji Kazahstana prolaziti toliko aktivno i burno. Predstavljeni su svi slojevi društva, sve nacionalnosti, sve političke vizije. Počinje aktivna politička kampanja za glasove birača. Naš kazahstanski birač postao je zahtjevniji i nestao je politički monopol za razliku od prethodnih godina. Što je jako važno, vođa države, vodeći se principima Ustava i time da on predstavlja garant Ustava i mora biti podjednako udaljen od svih političkih partija i pokreta, napustio je vladajuću partiju i sada nije član nijedne partije. Ovo već stvara dobre uslove da bi se osigurala ista prava i uslovi za svaku partiju na izborima. I još jedan interesantan i važan moment jeste da za formiranje političke partije broj članova je smanjen sa 40.000 na 5.000. Minimalni broj glasova sa kojim partija može ući u Parlament smanjen je sa 7 na 5 posto. Ovo je svjetska tendencija. Naravno, ima manjeg praga od 3 i 4 posto u drugim zemljama, ali na trenutnom nivou razvoja i političke transformacije Kazahstana ovo je i više nego dovoljan korak naprijed. Prema rezultatima ovih izbora formirat će se nova vlada Kazahstana. I Parlament i vlada dobit će novi mandat od naroda.

U društvu je puno važnih socijalnih i ekonomskih problema i sada politička predizborna kampanja usmjerena je na to da bi se filtrirali i sistematizirali najkritičniji izazovi u društvu i kako bi se na osnovu toga formirali novi politički prioriteti i kako bi se izgradio novi format rada Parlamenta. Očekuje se jako interesantan period u životu savremenog Kazahstana. Predsjednik je predložio koncept Kazahstana, države koja sluša narod. Parlamentarni izbori pokazuju kako se na djelu realizuje ovaj novi koncept.

U kontekstu globalnih odnosa, da li Kazahstan može imati još važniju ulogu prvenstveno u centralnoj Aziji i da li se to može iskoristiti za intenzivniju saradnju sa evropskim državama uključujući i Zapadni Balkan?

Zemlje centralne Azije, među kojima je i Kazahstan, imaju zajedničku historiju, objedinjeni smo zajedničkim stavovima po mnogim pitanjima. Grade se obostrano korisni odnosi, nemamo bilo kojih političkih ili vojnih sukoba među našim zemljama. Među zemljama centralne Azije postignut je dogovor da ovo pordučje postane zona slobodna od nuklearnog oružja, sve zemlje su članice UN-a, OBSCE-a. Kazahstan je inicijator međunarodnog foruma za sastanke međusobnog povjerenja. Sve zemlje centralne Azije su članice ove organizacije koja je vremenom prerasla u analog OBSCE-a. Sarađujemo u humanitarnoj, kulturnoj oblasti, u oblasti ekologije. Najvažniji problem je deficit vode i upravljanje vodnim resursama. Rješavanje ovog problema ide tško, ali postoji razumijevanje. U našem regionu se dogodila najveća ekološka katastrofa 20. vijeka, a to je isušivanje Aralskog mora, stvoren je Fond za spašavanje Arala, a naše zemlje su učesnice ovog fonda.

Pored toga, među našim zemljama skoro je završen proces razgraničenja i ratifikacije granica. Između Kazahstana i Uzbekistana potpisan je sporazum o savezničkim odnosima. Kazahstan je potpisao sve sporazume o granicama i to je unikatan primjer međunarodno priznatih granica koji su ratifikovani i registrovani u sistemu UN-a. Ovo je garancija stabilnosti i predvidljivosti u o odnosima sa susjednim zemljama. Naše zemlje ulaže puno napora kako bi se stabilizirala situacija u Afganistanu i u pružanju pomoći ovoj zemlji. Među zemljama centralne Azije je uspostavljena i institucija zajedničkog djelovanja, a to je C5+, to su pet centralnoazijskih zemalja i plus npr., Japan, Južna Koreja, EU, SAD, nedavno se priključila i Rusija. U globalnoj međunarodnoj politici trudimo se raditi zajedno, želimo još više demonstrirati jedinstvo. Naravno, svaka zemlja ima svoje vanjsko političke prioritete, ali u međunarodnim izazovima kao što je regionalna sigurnost, zaštita okoliša, ekonomski razvoj, kulturna saradnja, u ovim oblastima se trudimo govoriti jednim glasom.

S obzirom na to da Kazahstan već dugo vodi nezavisnu vanjsku politiku, koliko je teško to održavati u današnjem svijetu? Da li postoje pritisci na državu?

Niko ne vrši politički ili bilo koji drugi pritisak na Kazahstan. Kazahstan je suverena i nezavisna zemlja. U vanjskoj politici vodimo se viševektorskim principom. U svojoj vanjskoj politici baziramo se na Ustav UN-a, na poštovanje i teritorijalni integritet drugih država i ravnopravni odnosi. Uvijek pozivamo strane koje su se našle u političkom ili vojnom sukobu da se problem riješi isključivo diplomatskim putem. Kazahstan je mjesto dijaloga. Platforma za međusirijski dijalog je inicirana od strane Kazahstana. Određeni nesporazumi i tenzije između Turske i Rusije također su razriješeni zahvaljujući inicijativama i diplomatskim naporima Kazahstana. Rukovodimo se osnovnim principima UN-a. Svi ovi napori u vanjskoj politici Kazahstana usmjereni su na to da bi se demonstriralo kako prethodni načini vršenja pritiska na bilo koga ili primoranih reakcija i mjera ostaju u prošlosti. Rukovodimo se isključivo nacionalnim interesima Kazahstana. Kazahstan oživljava, oživaljavamo svoju historiju, kulturu i trudimo se pokazati svijetu da samo putem dijaloga i poštovanja mogu se riješiti svi konflikti. Svaki konflikt se, prije ili kasnije, završava dijalogom. Bolje je što prije doći do dijaloga, nego kasnije.

Za kraj istaknimo da je ambasador Kazahstana u Zagrebu Altaj Abibulajev prvi put posjetio Bosnu i Hercegovinu i tom prilikom uručio akreditivno pismo predsjedavajućoj Predsjedništva BiH Željki Cvijanović akreditivno pismo.

Ambasador je dodijelio orden u ime predsjednika Republike Kazahstan profesoru Stijepi Gavriću i počasnom konzulu Republike Kazahstan u BiH Amelu Dizdareviću.

Ovaj orden predstavlja najveće priznanje koje može dobiti stranac.