Alternative za grijanje mogle bi značiti katastrofu: Hoćemo li udisati još zagađeniji zrak
Svi energenti su poskupjeli, posebno oni koji su manje štetni po okoliš, a većini su plate ostale iste ili su porasle nedovoljno za neutralizaciju poskupljenja.
Plin, najmanje po okoliš štetan energent za grijanje, je u aprilu ove godine u Federaciji Bosne i Hercegovine poskupio za 21,7 posto. Iz kompanije Gas-Res početkom ovog mjeseca su objavili da postoji mogućnost da plin u julu poskupi za 10 posto.
Tona peleta, koji je sve većem broju građana cjenovno bio prihvatljiv energent, je prošle godine koštao 300-330 KM, a sada košta više od 600 KM. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je prošle sedmice na 90 dana zabranilo izvoz peleta, koji je također ekološki prihvatljiviji, ogrijevnog drveta i oblovine. Očekuje se da će se na ovaj način cijene ovih resursa učiniti nešto nižim.
Struja je i prije početka ekonomske krize bila skupa kao energent za grijanje i za mnoge je nerealno da bude alternativa za plin ili pelet. I kada bi se znatno povećao broj onih koji se griju na struju, to bi za posljedicu imalo povećanje zagađenja zraka s obzirom na to da se veliki dio električne energije proizvodi u termoelektranama. Osim toga, nameće se pitanje da li bi elektroprivrede mogle zadovoljiti potrebe usljed velikog povećanja potrošnje struje.
Ekonomski najprihvatljivije alternative su drvo i ugalj, koje već koristi veliki broj građana. No, ovi energenti su vrlo štetni po okoliš. Ako se poveća broj onih koji ih budu koristili, sigurno je da će zrak u Bosni i Hercegovini biti još zagađeniji.
Nažalost, postoje i oni koji ne mogu priuštiti niti jedan od navedenih resursa, odnosno oni koji se griju ložeći doslovno sve ono što može da gori. I tom prilikom u zrak se emituje velika količina štetnih tvari.
Problem je i energetska neučinkovitost građevina - većina građevina u Bosni i Hercegovini ima ovaj problem. To znači da su potrebne velike količine energije za zagrijavanje prostora. Da postoji energetska učinkovitost (odgovarajuća izolacija), potreba za energijom bi bila dosta manja. Ne treba zaboraviti i na znatan broj motornih vozila, a većina njih su stara, koja zagađuju zrak.
Sve spomenuto je posljedica siromaštva, nepostojanja odgovarajuće energetske politike i nedostatak svijesti. Dugoročno siromaštvo je učinilo da se za grijanje koristi ono što je ekonomski najprihvatljivije, ali to je i najprljavije.
Bosna i Hercegovina je zbog siromaštva i neodgovarajuće energetske politike na evropskom začelju u korištenju obnovljivih izvora energije. Institucionalno je demotivisana gradnja solarnih elektrana na domaćinstvima, ne potiče se, primjera radi, kupovina toplotnih pumpi, a pitanje energetske učinkovitosti građevina je zanemareno - uopće nije obavezano da kuće moraju imati energetske certifikate. Ne radi se ni na razvijanju svijesti ljudi po ovim pitanjima.
Sumorni su prizori kada se pomisli kako bi Sarajevo, Tuzla ili Zenica mogli izgledati u predstojeću zimu ako se još više poveća zagađenje zraka. Najviše je zabrinjavajuće to što će cijena siromaštva i loše vlasti biti plaćena zdravljem - oboljenjima, pa i onim najtežim.
Đidić kritikovao Barbareza i Spahića pa otkrio: Milenković radi za menadžersku agenciju
