Ambasador Jaroslaw Lindenberg: U BiH je sve moguće, ali ono što me uvijek pozitivno iznenadi su ljudi

"Svaka od ovih zemalja je drugačija, ima svoje specifičnosti, uključujući historijske, i svoje probleme. U Bugarsku sam došao krajem 1998. godine, tako da je prošlo skoro četvrt vijeka i ova zemlja se mnogo promijenila - postala je članica NATO-a i EU. U Crnu Goru sam došao 2007. godine - nekoliko mjeseci nakon proglašenja nezavisnosti. Od tada su se i tamo dogodile promjene, ojačala je državnost, također zahvaljujući članstvu u NATO-u, napreduje proces pregovora sa EU, iako su se pojavile i političke krize. Teško je uporediti političku transformaciju u Poljskoj i balkanskim državama. Počeli smo sa veoma ozbiljnom političkom i ekonomskom krizom krajem osamdesetih, ali zahvaljujući dubokim reformama i društvenom opredjeljenju i svojevrsnom nacionalnom konsenzusu, brzo smo napredovali, iako su prve godine bile zaista teške. Na Zapadnom Balkanu morali smo se suočiti s raspadom Jugoslavije i krvavim ratom, čije se društvene i ekonomske posljedice još uvijek osjećaju, posebno u Bosni i Hercegovini", poručuje ambasador.

Iako se možda u praksi dovoljno ne potenciraju veze između zemalja, Poljska i BiH su države koje vežu brojne veze koje sežu u daleku historiju. Ambasador se osvrnuo i na saradnju između zemalja, na to šta misli da bi se moglo unaprijediti te je odgovorio i na pitanje koliko su strukture vlasti u BiH uopće zainteresovane za takvo nešto.

"Ne bih želio osuđivati strukture vlasti u BiH niti im davati dobre savjete. Mislim da je ekonomska saradnja zaista dobra, o čemu svjedoči i činjenica da je Poljska posljednjih godina bila među deset najvećih trgovinskih partnera Bosne i Hercegovine. Malo ljudi zna za to, a rijetko ko zna da je trgovinski promet između BiH i Poljske prošle godine bio veći od trgovinskog prometa između BiH i Kine. Stotine hiljada turista iz Poljske koji svake godine dolaze u BiH također su važan element naših bilateralnih odnosa: ne samo društvenih već i ekonomskih. Naravno, uvijek ima mjesta za nove aktivnosti. U junu ove godine, na primjer, organizovali smo - u saradnji sa poljskim Ministarstvom klime i okoliša i Vanjskotrgovinskom komorom BiH - misiju poljskih kompanija, lidera u oblasti tzv. zelenih tehnologija. Bilo je veliko interesovanje bosanskohercegovačkih partnera - kako konkretnih kompanija, tako i lokalnih samouprava. Vidjet ćemo šta će biti od toga, ali to je primjer koji obećava", mišljenja je ambasador Lindenberg.

"Polska pomoc" i saradnja u oblasti turizma

Ambasada Poljske u BiH godinama provodi niz aktivnosti koje imaju za cilj pomoć brojnim organizacijama, ali i pojedincima u državi. Jedan od projekata koji se realizovao ove godine jeste i onaj pod nazivom "Polska pomoc". Ambasador je govorio i o tome šta ovaj projekat predstavlja i koliko je do sada kroz njega uloženo u projekte u BiH.

"Poljska, koja je neko vrijeme na početku političke transformacije koristila finansijsku i stručnu pomoć zapadnoeuropskih zemalja, već dugi niz godina - kao članica EU - pruža razvojnu pomoć drugim zemljama. Ovi projekti, vrijedni milione eura, sprovode se svake godine kao dio posebnog vladinog programa: 'Poljska razvojna pomoć' i općenito 'imaju za cilj poboljšanje uslova za razvoj određene zajednice u zemljama primateljima'. Prioritet su uvijek bile zemlje Afrike, Azije ili Bliskog istoka, kao i zemlje nastale nakon raspada Sovjetskog Saveza, ali je Zapadni Balkan već nekoliko godina uključen u ovaj program. U Bosni i Hercegovini već četvrtu godinu realizujemo projekte iz ovog programa. U početku smo se fokusirali na nabavku opreme za odabrane škole i vrtiće, jer su djeca budućnost ove zemlje", objašnjava ambasador.

Kasnije, program se proširio i na zdravstvenu zaštitu u Bosni i Hercegovini.

"Međutim, pandemija nam je pokazala ogroman obim potreba i u oblasti zdravstvene zaštite. Zato smo ove godine odlučili da realizujemo projekte koji se tiču opremanja odabranih bolnica i domova zdravlja širom zemlje. Dobili smo i dodatna sredstva, zahvaljujući kojima možemo realizirati ukupno 8 projekata u raznim gradovima širom BiH u vrijednosti od cca 50.000 KM svaki (maksimalna vrijednost je ograničena našim Zakonom o javnim nabavkama). U okviru ovogodišnjeg programa nabavljamo specijalizovanu opremu po izboru korisnika, kao što su ultrazvučni aparati, oprema za dijalizu, oprema za medicinsku rehabilitaciju, za stomatologiju, pa čak i jedno sanitetsko vozilo. Korisnici su manji urbani centri, jer je u najvećim gradovima stanje zdravstvene zaštite relativno bolje. Naravno, shvaćamo da je ovo samo kap u moru potreba BiH, ali nailazimo na istinski dirljive izraze zahvalnosti naših korisnika i lokalnih vlasti", naveo je ambasador Lindenberg.

Jedan od projekata koji je pokrenut, a tiče se saradnje Poljske i BiH, je i onaj koji uključuje i uspostavljanje direktnog leta kompanije LOT na relaciji Varšava – Sarajevo. Ambasador je u razgovoru otkrio i koliko je zapravo BiH interesantna Poljacima u turističkom smislu te da li je zadovoljan odzivom putnika na prvom direktnom letu.

"Pitanje bi trebalo glasiti: da li je naša avio kompanija LOT zadovoljna rezultatima? Naša zapažanja pokazuju da je popunjenost letova bila zaista velika tokom cijele sezone, iako je LOT letio u i iz Sarajeva vrlo često: 5 puta sedmično. Primjetan je porast broja turista iz Poljske, a osim veze Varšava-Sarajevo, ostvareni su i direktni letovi Katovice-Mostar. Ja sam, naravno, veoma zadovoljan ovim rezultatom, kao i svi ostali zaposleni u ambasadi, osim konzula, koji je imao znatno više posla nego prethodnih godina... Ovo je, naravno, šala i zaista mi je drago da će se sljedeće godine na proljeće opet pojaviti direktna veza između Varšave i Sarajeva koja će ne samo potaknuti razvoj turističke razmjene već i oživjeti ekonomske kontakte", kazao je.

Ambasador koji uživa u pisanju

Ukoliko se zaviri u biografiju ambasadora Poljske Jaroslawa Lindenberga, može se vidjeti kako ta karijera nije tekla baš uobičajeno za jednog diplomatu. U prošlosti, Lindenberg se bavio i pisanjem ali i filmskom umjetnošću. U intervjuu za Klix.ba, odgovorio je i na pitanje koliko danas vremena posvećuje književnosti i filmu te kako gleda na ove vrste umjetnosti u BiH.

"Zaista sam koautor dva satirična romana i jednog scenarija filmske komedije. U međuvremenu sam napisao desetak bajki 'za odraslu djecu' - po motivima tradicionalnih bajki braće Grimm i Ch. Andersena. Od ovog materijala uskoro će biti objavljena audio knjiga. Međutim, ovo je samo sporedna aktivnost, oblik zabave. Možda ću više pisati kada završim diplomatsku karijeru. Što se tiče kinematografije BiH, priznajem da mi ona uopće nije poznata, iako sam u vrijeme bivše Jugoslavije sa velikim interesovanjem gledao filmove iz ove zemlje. Što se književnosti tiče, poznajem, naravno, nobelovca Ivu Andrića, po moje mišljenju najistaknutijeg pisca rođenog u Bosni. Njegovi romani, poput 'Travničke kronike' ili 'Na Drini ćuprija', ne samo da su odlično napisani, već omogućavaju strancima da shvate komplikovanu historiju naroda Bosne i Hercegovine, koja je ključ za razumijevanje sadašnjosti", naveo je ambasador.

Odnos Brisela i Varšave

Kada se govori o Poljskoj, često se u prvi plan, naročito posljednjih nekoliko godina, ističu odnosi između službene Varšava i Brisela. Evropski zvaničnici su Poljskoj zamjerili štošta, od Zakona o abortusu pa do određenih odluka Ustavnog suda. Tokom razgovora, ambasador se detaljno osvrnuio i na ovaj odnos.

"Ovo pitanje, odnosno nekoliko pitanja, ako želite da na njih odgovorite na produbljeni i činjenični način, zahtijevao bi duži intervju. Nemamo toliko prostora. Osim toga, kada se pomene Brisel, trebalo bi da bude jasno da li je u pitanju Europska komisija ili Europski parlament, koji pored Strazbura i Luksemburga ima svoju kancelariju i u Briselu. Pitanje o 'zakonu o abortusu' tiče se rezolucije Europskog parlamenta iz 20. novembra 2020. 'o stvarnoj zabrani abortusa u Poljskoj'. Već u samom naslovu i u vrlo dugačkoj preambuli ima mnogo potpuno neistinitog sadržaja. Ukratko: prema europskim ugovorima, pitanja zdravstvene zaštite, uključujući abortus, spadaju u isključivu nadležnost država članica. Institucije EU u tom pogledu nemaju nikakvu nadležnost. U Poljskoj je od 1993. godine na snazi Zakon o planiranju porodice, zaštiti ljudskog fetusa i uslovima za dopuštenost abortusa, koji dozvoljava pobačaj u slučaju opasnosti po zdravlje ili život majke i u slučaju trudnoća kao rezultat krivičnog djela (npr. silovanje). Dok je Ustavni sud Republike Poljske 22. oktobra 2020. godine proglasio neustavnom još jednu odredbu ovog zakona, kojom je dozvoljen pobačaj iz eugeničkih razloga, odnosno kada su prenatalni testovi ukazali na veliku vjerovatnoću teške i nepovratne mane ili neizlječive bolesti fetusa, ugrožavajući njegov život", objašnjava diplomata.

U daljem razgovoru, detaljno se osvrnuo na ovaj problem.

"Dodajmo da i sama sumnja da dijete koje se razvija u majčinoj utrobi možda ima, na primjer, genetski defekt, poput Downovog sindroma, bila dovoljna da se izvrši abortus prije ove presude. Tokom godina, međutim, bilo je mnogo slučajeva kada su žene, protivno savjetu ljekara, odlučile da rode dijete u takvoj situaciji i ono se pokazalo potpuno zdravim. Ali čak i ako je rođeno bolesno ili sa nedostatkom u razvoju, tvrdnja da je osoba manje vrijednosti i da stoga ne zaslužuje život je nešto duboko neljudsko. Vrijedi naglasiti da niko iz pravnog okruženja, pogotovo niko od ustavnih stručnjaka, nije doveo u pitanje navedenu odluku Ustavnog suda, tim prije što je on ranije, u drugačijem sastavu, imao sličan stav. Navedena rezolucija EP nema nikakvo drugo značenje osim političkog, odnosno ideološkog, baš kao i druga rezolucija ovog tijela usvojena otprilike u isto vrijeme - kojom se država Teksas u SAD-u osuđuje zbog zakona koji zabranjuje abortus kada se osjeti otkucaj srca bebe. Međutim, činjenica da je Europski parlament 'najoštrije osudio presudu Ustavnog suda' znači da, po mišljenju ljevičarske većine u EP-u, ustavni sudovi u državama članicama EU ne bi trebali rukovoditi obavezujućim odredbama ustava, već ideološkim premisama, konkretno onima koje nameće EP. Ovo je zaista izvanredna vizija vladavine prava i nezavisnosti pravosuđa u EU!", ističe ambasador.

Također, objasnio je i kako je Poljska već nekoliko godina u sporu sa Evropskom komisijom, formalno uglavnom oko vladavine prava, pri čemu je, pojašnjava ambasador, "vladavina prava" nejasan pojam koji nigdje nije definisan u dokumentima EU, zbog čega je veoma lako njime manipulirati.

"Evropska komisija se već duže vrijeme pokušava umiješati u potrebnu reformu pravosuđa u Poljskoj, iako joj Ugovori ne daju nikakva ovlaštenja u tom pogledu, budući da oblik i funkcioniranje pravosuđa u svakoj državi članici spadaju u njen isključivi okvir nadležnosti. Evropska komisija i pojedinačni komesari često pokušavaju da sebi daju dodatna ovlaštenja i utiču na suverene odluke država članica i njihovih demokratski izabranih tijela - na način koji je nespojiv sa Ugovorima. Predmet trenutnog spora Poljske s EK je Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF), koji je EU uvela kao odgovor na pandemiju COVID-19 i njene ekonomske posljedice. Stvoren je Fond za oporavak, koji se dijelom sastoji od doprinosa svih država članica, a dijelom od zajmova, za koje će sve države članice zajednički garantirati i otplaćivati. Poljska je već u maju 2021. predstavila Nacionalni plan obnove, koji iznosi 24 milijarde eura subvencija i 12 milijardi eura kredita. Iako je, nakon dugih pregovora sa poljskom vladom, Europska komisija konačno odobrila ovaj plan u junu 2022. godine, i iako naša zemlja već učestvuje u otplati kamata na kredite uzete za Fond za obnovu, koji koriste druge države članice, EK nastavlja blokirati isplatu novca koji pripada Poljskoj.

Trenutno Europska komisija isplatu sredstava Poljskoj uslovljava izmjenama u pravosudnom sistemu, zbog čega će neke sudije moći dovesti u pitanje legitimitet drugih sudija, što bi rezultiralo anarhijom i haosom u poljskom pravnom sistemu.

"U pozadini je dublji pravni spor u vezi sa odnosom prava EU prema odredbama ustava država članica. Prema Sudu pravde EU, odredbe prava EU koje se primjenjuju na sudije u državama članicama imaju superiornost nad svim odredbama nacionalnog prava, uključujući i ustav. U međuvremenu, Ustavni sud Republike Poljske presudio je 7. oktobra 2021. da pravo EU ima prednost nad poljskim pravom samo u onim slučajevima u kojima su nadležnosti direktno i eksplicitno prenesene na EU - prema Europskim ugovorima. Prema Ustavnom sudu, Ustav Republike Poljske je uvijek najviši zakon u Republici Poljskoj, a to se odnosi i na presude Suda pravde EU koje potkopavaju status sudije kako je definisano u Ustavu, što dovodi do pravnog haosa. Europska komisija traži od Poljske da prizna supremaciju presuda Europskog suda pravde – također nad presudama Ustavnog suda Republike Poljske. Istovremeno, potpuno zanemaruje činjenicu da su slične presude Ustavnog suda već bile izdate - u potpuno drugačijem sastavu - 2005., 2006. i 2010. godine. Što je još važnije, zanemaruje i praksu mnogih drugih ustavnih sudova u zemljama kao što su Njemačka, Italija, Francuska, Češka, Rumunija, Danska ili Španija, koje su u više navrata (u slučaju prve tri - od 1970-ih godine) presudile o superiornosti ustavnih odredbi nad pravom EU", pojašnjava on.

Ambasador je u razgovoru naglasio da treba imati na umu da Komisiju čine aktivni i dugoročni političari, koji tamo delegiraju njihove vlade, a budući da u ubjedljivoj većini zemalja EU vladaju ljevičarske ili lijevičarsko-liberalne stranke, članovi Evropske komisije predstavljaju istu političku opciju.

"Pod krinkom brige za vladavinu prava, oni zapravo vode političku borbu sa nekoliko konzervativnih i desničarskih vlada kako bi sastave tih vlada promijenili na sljedećim izborima. Zgodan instrument su ovdje fondovi EU, čija se isplata može blokirati u odnosu na 'pobunjene' zemlje, poput Poljske ili Mađarske. Ne samo u odnosu na njih. Uoči italijanskih parlamentarnih izbora 25.9. predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen zaprijetila je Italiji da će povući sredstva iz EU ako krene putem Poljske i Mađarske. Očigledno je da se miješanjem tijela EU u demokratske izbore suverenih država članica krše europski ugovori. Malo ljudi shvaća da EU nije monolit, džentlmenski klub ili dobrotvorna organizacija, iako - kao međunarodna organizacija - svojim članicama donosi brojne i raznovrsne koristi. Sadašnja EU je, međutim, jako daleko odstupila od političke vizije 'očeva osnivača', odnosno Roberta Šumana i Konrada Adenauera", rekao je Lindenberg.

Poručio je da u EU, iako to nije vidljivo na dnevnoj bazi, ekonomski i političko-ekonomski interesi različitih članica sukobljavaju se, ponekad jako oštro, pri čemu najveće države pokušavaju na različite načine provući svoje interese na račun manjih država.

"Da navedem samo jedan primjer: Njemačka je dugi niz godina, uprkos protivljenju Poljske, promicala ideju energetske ovisnosti cijele EU o isporuci ruskog gasa, za šta je najbolji primjer plinovod 'Sjeverni tok 2'. A sada možete vidjeti kakve su posljedice ove politike po EU. U svakom slučaju, može se zapitati da li bi, ako ne za milijarde eura dobijenih za gas koji se izvozi u EU, Putin mogao da pripremi rusku ratnu mašinu za agresiju na Ukrajinu. A kakvi se zaključci iz svega ovoga mogu izvući za zemlje koje teže ulasku u EU, pokušajte sami odgovoriti", zaključio je ambasador.

Agresija Rusije na Ukrajinu

S obzirom na to da se ranije bavio kako književnošću tako i filmom, ambasador je osvrnuo i na pojavu zabranjivanja djela ruskih pisaca i umjetnika nakon početka agresije Rusije na Ukrajinu.

"Miješanje kulture i politike uvijek se loše završavalo: možda ne za politiku, ali za kulturu svakako. Kultura ima suštinsku vrijednost i ne bi se trebala koristiti u kratkoročne političke svrhe. Rat u Ukrajini je rezultat ruskog imperijalizma, ali da li su za to odgovorni ruski umjetnici koji su živjeli u 19. ili 20. vijeku? Ne govorimo samo o klasicima poput Puškina, Ljermontova, Čehova, Tolstoja ili Dostojevskog. U 20. vijeku imamo niz izuzetnih ruskih pisaca i pjesnika, uključujući nekoliko dobitnika Nobelove nagrade, da spomenemo samo Borisa Pasternaka i Aleksandra Solženjicina - obojica su bili protivnici totalitarnog sistema. I sudbina drugih izvanrednih ili čak briljantnih pisaca, kao što su Mihail Bulgakov, Mihail Zoščenko, Isak Babel, Ana Ahmatova ili Osip Mandeljštam, bila je dramatična, a često čak i tragična. Govorimo samo o književnosti, a imamo i muziku, balet, slikarstvo i pozorište. Prava ruska kultura je dio europske kulture, iako je, naravno, bilo i pisaca koji su veličali velikoruski nacionalizam. Većina djela tih pisaca i pjesnika iz 20. vijeka koje sam spomenuo bila je zabranjena u komunizmu - toga se dobro sjećam", kaže ambasador.

Naveo je da su cenzori čak brisali spominjanje njihovih imena.

"Da li želimo da se vratimo u ta vremena? Što se tiče spomenika, nisam čuo da je neko u Europi htio da ukloni spomenike ruskim piscima ili kompozitorima. U posljednje dvije godine SAD i zemlje zapadne Europe zahvatio je ljevičarski val uništavanja spomenika ljudi koji su se nekada smatrali herojima, ali je to sasvim druga priča. U Poljskoj je, međutim, nakon ruske agresije na Ukrajinu, demontirano nekoliko spomenika postavljenih na znak 'zahvalnosti sovjetskoj armiji' koje su komunističke vlasti podigle nakon rata. Ovo je razumljivo i opravdano. Za Poljake, Crvena armija tokom Drugog svetskog rata nije bila oslobodilac. To je dovelo do promjene iz jedne okupacije - njemačke u drugu - sovjetsku. I to je donijelo okrutni totalitarni sistem u kojem smo živjeli do 1989. godine. Riječ je samo o spomenicima 'oslobodilaca', jer u Poljskoj još uvijek postoje brojna vojna groblja sovjetske armije koja su pod zaštitom zakona i koja niko ne pomišlja da seli - suprotno optužbama propagande Kremlja", rekao je ambasador Lindenberg.

Tokom razgovora, ambasador je komentirao i pad rakete u blizini ukrajinsko - poljske granice te je poručio kako od početka ruske agresije na Ukrajinu, odnosno od 24. februara ove godine, Poljska sa velikom pažnjom i zabrinutošću prati tok događaja koji direktno ili indirektno utiču na situaciju u toj zemlji.

Dovoljno je napomenuti da je do kraja novembra poljsku granicu prešlo 8 miliona izbjeglica iz Ukrajine, od kojih se oko 2,5 miliona još uvijek nalazi u Poljskoj.

"Naravno, ovaj rat, koji se vodi kod naših istočnih susjeda, stvara niz prijetnji po sigurnost Poljske i mi ga svakodnevno pratimo sa velikom zabrinutošću. 15. novembra, strana raketa eksplodirala je u selu Przewodów, u blizini ukrajinske granice. Dvije osobe su ubijene. Mislim da je reakcija naših vlasti bila primjerena i vrlo suzdržana. Prije svega, radilo se o utvrđivanju temeljne činjenice da li je riječ o namjernom napadu ili nesretnom slučaju. Podsjetimo, tog dana ruske trupe izvele su masivan raketni napad na cijelu Ukrajinu, a na meti su bili prvenstveno civilni objekti, posebno energetska infrastruktura. Već sljedećeg dana predsjednik Andrzej Duda je objavio da nema naznaka da je događaj u Przewodowu bio namjerni napad na Poljsku, najvjerovatnije se radilo o nesretnom slučaju i postoji velika vjerovatnoća da je riječ o ukrajinskom projektilu protivvazdušne odbrane. Istraga o tome još nije završena, u nju su uključeni i ukrajinski predstavnici, ali jedno je jasno: moralni počinilac ove nesreće je Rusija, jer je izvršila ničim izazvanu agresiju na Ukrajinu i snosi odgovornost za sve direktne i indirektne žrtve ovog okrutnog rata", navodi diplomata.

Na kraju razgovora, ambasador se osvrnuo na nadolazeću 2023. godinu i aktivnosti Ambasade u narednom periodu.

"Godina koja se upravo završava bila je veoma intenzivna za našu Ambasadu - u smislu političkih, ekonomskih, kulturnih događaja i razvojne pomoći. Ovo je jako dobar znak s obzirom da smo tokom pandemije imali mnogo manje aktivnosti. Što se tiče naredne godine, imamo neke planove - u pogledu političkih posjeta i ekonomskih inicijativa, ali vidjet ćemo šta će od toga biti. Ne zavisi sve od Ambasade, pogotovo što smo mi zaista mala institucija. Također se nadamo da će biti potpisani sporazumi o saradnji između lokalnih samouprava - između općine Teslić i grada Chełma, te između općine Istočno Novo Sarajevo i Jaroslavskog povjata/okruga. Planiramo nekoliko kulturnih događaja, to je već naša tradicija. Sigurno će biti prezentacija poljskih filmova i barem jedan koncert poljske muzike. Promovirat ćemo prijevode poljske književnosti na bosanski jezik", ističe Lindenberg.

Naglasio je kako će sve aktivnosti ambasade biti itekako vidljive u lokalnoj zajednici.

"Također, namjeravamo nastaviti realizaciju projekata iz oblasti razvojne pomoći, usmjerenih na opremanje zdravstvenih ustanova u BiH. Njihov iznos će, naravno, zavisiti od sredstava koja dobijemo. Osim toga, kao i obično, pomagat ćemo našim turistima, čiji broj raste iz godine u godinu. U novembru smo otvorili počasni konzulat u Mostaru i uvjereni smo da će sljedeće godine njegove aktivnosti biti vidljive kako u lokalnoj kulturnoj i ekonomskoj saradnji tako i brizi za poljske turiste. Važno je da su odnosi između naših zemalja i naroda zaista bliski i prijateljski. Održavat ćemo i razvijati ovu tradicionalno dobru bilateralnu saradnju", zaključio je u intervjuu za Klix.ba ambasador Poljske u BiH Jaroslaw Lindenberg.