Ambasador Ji Ping: Kina će izgraditi tri mosta sa BiH, očekujte nove projekte i dionice autoputa
Ovo je bila prilika i da sa kineskim ambasadorom u jednom od njegovih prvih medijskih nastupa porazgovaramo i o izgradnji bloka 7 Termoelektrane Tuzla koja je izazvala žestoke reakcije EU zvaničnika, ali i o drugom Forumu za međunarodnu saradnju ''Pojas i put“ koji se održao u Pekingu 25. do 27. aprila 2019.
Nepuna četiri mjeseca ste na čelu Kineske ambasade u BiH. Šta možete reći o aktuelnim političkim i društvenim prilikama u BiH? Kakav vam je dojam o odnosima Kine i BiH?
Došao sam u BiH 15. januara. U zadnjih stotinu dana, divna prirodna ljepota BiH, topli i gostoljubivi narodi su na mene ostavili dubok utisak. Sa radošću primjećujemda je ostvaren veliki napredak u mirovnom procesu i ekonomskom i društvenom razvoju. Jedna izreka kaže “svaka porodica ima svoje kosture u ormaru”, no mi Kinezi često kažemo da će se put sigurno naći kad kola stignu pred planinu, a čamac će se sigurno ispraviti kad stigne pred most.
Vjerujem da narodi BiH imaju mudrost da riješe svoje probleme, kao i sposobnost da prevaziđu poteškoće dok se kreću naprijed. Kina podržava ravnopravan i skladan suživot svih naroda i očuvanje mira i stabilnosti u BiH.
Kineska strana pridaje veliku važnost razvijanju odnosa sa BiH, smatra BiH dobrim prijateljem i partnerom u Centralnoj i Istočnoj Evropi. Tokom proteklih godina, vodeći se inicijativom “Pojas i put” i saradnjom 16+1, odnosi između Kine i BiH su zadržali tendenciju brzog razvoja. U protekla tri mjeseca, posjetio sam prijatelje iz svih krugova u BiH, koji su, bez izuzetka, visoko ocijenili saradnju između Kine i BiH, i izrazili puno uvjerenje u budućnost odnosa dvije zemlje.
Trenutno svjedočimo najboljoj eri odnosa između Kine i BiH. Latinski most u Sarajevu, Stari most u Mostaru i most Mehmed Paša Sokolović u Višegradu su poznati širom svijeta. Kao što sam podvukao na prijemu povodom početka mog mandata, ja ću uložiti maksimalne napore da se, zajedno sa bh. stranom, posvetim izgradnji tri mosta u odnosima između Kine i BiH. Prvi je most tradicionalnog prijateljstva. Naše dvije zemlje imaju tradiciju prijateljstva.
Prije 40 godina, upočetnoj fazi reformi i otvaranja, brojne kineske delegacije posjetile su bivšu Jugoslaviju, gdje su istraživale i učile, i taj značajan utjecaj se može osjetiti u današnjim razvojnim tokovima Kine. Moramo se opredijeliti za još veće povezivanje politika, a istovremeno i intenziviranje komunikacija na lokalnom nivou, da bi se bilateralni odnosi još više produbili. Drugi je most praktične saradnje. Postoji veliki prostor za saradnju naše dvije zemlje. Kina je najveći trgovinski partner za preko stotinu svjetskih zemalja. Ali kada je u pitanju BiH, Kina nije čak ni među njenih prvih pet najvećih trgovinskih partnera, a ni BiH nije zauzela značajan udio u vanjskotrgovinskim razmjenama Kine.
U ovom času, vodimo konsultacije sa bh. stranom o povećanju uvoza poljoprivrednih sporednih proizvoda, kao što su mliječni i pčelinji proizvodi i vina, u Kinu. U 2018. godini, Kinezi su ostvarili 150 miliona putovanja u inostranstvo, no njih je samo 50 hiljada došlo u BiH. Kina i BiH moraju iscrpiti koristi od sporazuma o ukidanju viza. Dok proširuju postojeću saradnju u oblastima energetike i izgradnje infrastrukture, dvije zemlje bi trebale također istraživati potencijale za saradnju u turizmu, inovacijama i malim i srednjim preduzećima.
Treći je most ljudske i kulturne razmjene. U proteklim godinama, “talas kineskog jezika” je u punom zamahu u BiH, umjetničke predstave kao što je “Sretna kineska nova godina” su dobro primljene od lokalne publike. Nastavićemo pružati veliku podršku podučavanju kineskog jezika i promovisanju kineske kulture u BiH, proširiti komunikacije sa think-tankovima, visokoobrazovnim ustanovama i medijima u BiH, kako bi se povećalo međusobno upoznavanje i konstantno približavali narodi dvije zemlje.
Kina je veoma prisutna kada je riječ o ekonomskim prilikama, najavljuje se i izgradnja bloka 7 Termoelektrane u Tuzli. Sada kada je Federalni parlament dao zeleno svjetlo za ovaj projekat, šta se može reći o daljoj dinamici? Kako ste vi doživjeli opomene na adrese bh. političara iz Evropske unije i Energetske zajednice po ovom pitanju?
Saradnja u izgradnji infrastrukture se uspješno odvijala proteklih godina. Termoelektrana u Stanarima je prvi veliki infrastrukturni projekat u saradnji između Kine i BiH od uspostave diplomatskih odnosa, i to je jedan od ranih dostignuća inicijative Pojas i put. TE Stanari je već počela ostvarivati profit i ne samo da je podstaknula razvoj odnosa između Kine i BiH, nego je doprinijela lokalnom zapošljavanju i razvoju i omogućila dobrobit građanima.
Raduje nas nedavno okončana parlamentarna procedura davanja odobrenja za projekat Blok 7 TE Tuzla i sada se radi na završavanju nekih proceduralnih poslova. Početak njegove gradnje se očekuje u toku godine. Po meni, činjenica da su brojni veliki projekti realizovani u zadnjih nekoliko godina može se objasniti dosljednim opredjeljenjem dvije strane za zlatna načela opsežnih konsultacija, zajedničkog doprinosa i zajedničke koristi.
Opsežne konsultacije podrazumijevaju jednako ophođenje jedan prema drugom. Nikada nismo podržavali “prioritet sopstvene zemlje”, već smo insistirali da se uključene strane dogovaraju, te dijele koristi i rizike. Zajednički doprinos znači otvorenost i inkluzivnost. Mi smo spremni da se razgovara o trilateralnoj i multilateralnoj saradnji. Termoelektrana u Stanarima je predana britanskoj kompaniji EFT. Projekat Blok7 Termoelektrane u Tuzli će također koristiti opremu SAD-a i Njemačke. Sve to su dobri primjeri. Zajednička korist znači zajedničku pobjedu. Prosječna mjesečna plata 2018. godine u Opštini Stanari, gdje se nalazi Termoelektrana, dosegla je do 1.210 KM, po čemu je na prvom mjestu među opštinama u Republici Srpskoj. Svi ekološki indikatori Termoelektrane su usklađeni sa standardima EU. Mještani su čak mislili da ne radi zbog toga što nema šuma mašina i crnog dima iz dimnjaka. Vjerujem da će biti ista priča i za projekat Blok 7 Termoelektrane u Tuzli u budućnosti.
Kina i EU su sveobuhvatni strateški partneri, a saradnja je suština odnosa između Kine i EU, dok je zajednička pobjeda cilj saradnje Kine i EU. Stavovi i procjene o pojedinom projektu se moraju zasnivati na činjenicama, odnosno da li je u skladu sa stvarnom situacijom u zemlji domaćinu i da li donosi stvarne interese tamošnjim građanima. Za odgovor na ovo pitanje, narodi u BiH su najmjerodavniji. Mi Kinezi često kažemo da samo stopala znaju kako cipele stoje. Sa visokom odgovornošću pozdravljamo sve strane da daju konstruktivne prijedloge kako bi se zaista implementiralo pravilo opsežnih konsultacija, zajedničkog doprinosa i zajedničke koristi.
Kina je bila i zemlja parnter Mostarskog sajma. Šta se može još od Kine očekivati kada je riječ o ekonomskim projektima ili investicijama u BiH?
Ove godine je Kina po prvi put učestvovala na Mostarskom sajmu gospodarstva kao zemlja partner, što je važna aktivnost u svrhu implementacije Smjernica saradnje 16+1 iz Sofije, i od velikog je značaja za unapređenje trgovinsko-investicijske saradnje i prijateljskih odnosa između Kine i BiH. Izložbeni prostor Kine je dosegao rekordnih 2 hiljade kvadratnih metara, što je više od svih prethodnih zemalja partnera sajma. Ukupno 90 preduzeća i blizu 200 osoba je uzelo učešće na sajmu, u čijim izložbenim predmetima su zastupljeni informativne tehnologije, biotehnika, vještačkainteligencija, željeznički saobraćaj, poljoprivrednisporedni proizvodi, kućanski aparati i roba široke potrošnje.
Tokom sajma, održani su Forum 16+1 o ekonomsko-trgovinskoj saradnji i B2B susreti, koji su iskorišteni kao platforme za trgovinske razmjene i dogovaranje saradnje. Prema početnim procjenama, projekti koji su se ugovorili na licu mjesta na sajmu iznosili su skoro pet miliona KM, a oni za koje je izražena namjera za ugovaranje blizu 10 miliona KM. Dva kineska preduzeća su dobitnici priznanja za najuspješniji nastup.
Izvrsni nastup kineskih preduzeća na Mostarskom sajmu je odraz brzog razvoja ekonomsko-trgovinske saradnje između Kine i BiH proteklih godina. Prema statistici kineske strane, ukupna trgovinska razmjena između dvije zemlje je iznosila 187 miliona američkih dolara u 2018. godini, što je povećanje za 37. posto u odnosu na prethodnu godinu. Dvije zemlje su zaključile sporazume u oblasti poljoprivredne saradnje i zdravlja životinja i karantina, čime su stvoreni uslovi za izvoz pčelinjih i mliječnih proizvoda u Kinu.
Pored gore spomenute TE Stanari i Bloka 7 TE Tuzla, postoji još mnogo projekata u oblasti investicione saradnje. Kinesko preduzeće će aktivno učestvovati u izgradnji tri dionice autoputa. Kompanija Huawei aktivno participira u izgradnji 4G mreže, kao i pametnog grada i bezbjednog grada BiH. Potpisan je ugovor i položen je kamen temeljac za izgradnju nove bolnice “Sveti apostol Luka” u Doboju, koja je prvi zdravstveni i medicinski projekat koji će kinesko preduzeće izvesti u BiH. Sa stupanjem na snagu sporazuma o ukidanju viza, vjerujem da će više kineskih preduzeća, naročito onih malih i srednjih, investirati u BiH.
BiH mnogo očekuje od turističke saradnje sa NR Kinom. Zvaničnici najavljuju da će BiH ove godine posjetiti 100.000 turista. Šta BiH može učiniti da ta saradnja poluči značajnije rezultate?
Stupanjem na snagu Sporazuma o ukidanju viza za nosioce običnih pasoša između Kine i BiH, BiH je postala druga evropska zemlja koja je uspostavila sveobuhvatni bezvizni režim sa Kinom, poslije Srbije. U 2018. godini, 58 hiljada kineskih turista je došlo u BiH, što je daleko više od ukupnog broja istih u 2017. godini. Kineski turisti se često mogu vidjeti kod prirodnih znamenitosti u BiH.
BiH je bogata turističkim resursima i poznata je kao zemlja sa dugom istorijom, gdje se susreću istočna i zapadna kultura, gdje je snimljen film Valter brani Sarajevo, koji je čitava generacija Kineza gledala sa posebnim osjećajem i oni žele obići lokacije na kojima je film sniman. BiH je zemlja gdje su održane Zimske olimpijske igre 1984. i EYOF 2019. Njena savršena opremljenost za zimske sportove, uz pristupačne cijene, je velika atrakcija za kineske turiste mlađe životne dobi. Neki profesionalni sportisti i obožavatelji zimskih sportova su već došli u BiH radi treninga ili doživljanja. Rekao bih da je BiH turistička destinacija koja odgovara i mlađim i starijim turistima i idealna za porodično putovanje.
U decembru prošle godine, tokom posjete zamjenika predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirka Šarovića Kini, potpisan je Memorandum o razumijevanju između BiH i Kine o olakšavanju grupnih putovanja kineskih turista u BiH, koji je stvorio pretpostavke za dalje produbljivanje turističke saradnje dvije strane. Zamjenik predsjedavajućeg je konstatovao da će BiH pružati olakšice i usluge kineskim turistima uspostavljanjem znakova na kineskom jeziku i obučavanjem turističkih vodiča koji govore kineski jezik. Premijer Kantona Sarajevo Edin Forto je kazao da će pristupiti oblikovanju tematske turističke rute “Valter” namijenjene kineskim turistima. Neke od lokalnih turističkih i poslovnih promotivnih agencija su samoinicijativno izradile turističke priručnike na kineskom.
Udruženje bosansko-kineskog prijateljstva planira izradu brošure “BiH: 100 pitanja i 100 odgovora” na kineskom, koju će kineski turisti dobiti besplatno. Očekujem da, zajedno sa bh. stranom, usmjeravamo napore u pravcu jačanja promocije BiH u Kini, intenziviranja saradnje u oblastima izrade turističkih proizvoda i linija između nadležnih institucija, mobilnog plaćanja itd., kako bi se poboljšao ugođaj kineskih turista u BiH i privuklo još više njih ovdje.
U BiH je sve više mjesta susreta građana BiH sa kineskom kulturom i naročito jezikom. Na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu studira se kineski jezik,a građani mogu učiti i na Konfucijevom institutu u Banja Luci i Sarajevu. Kakva je situacija sa kineskim jezikom u osnovnim školama u BiH? Koji su koraci napravljeni u tom smjeru, i koje prepreke postoje?
Proteklih godina, promocija kineskog jezika u BiH je postigla zadovoljavajuće rezultate. U višim obrazovnim institucijama, Katedra za sinologiju Univerziteta u Istočnom Sarajevu je među najpopularnijima kod studenata i ona je već iznjedrila prvog mastera lingvistike kineskog jezika; Konfucijevi instituti na Univerzitetu u Sarajevu i Banjoj Luci funkcionišu dobro; kineski jezik se može izučavati kao fakultativni predmet na Univerzitetu u Mostaru. Također, kineski jezik je uveden i u osnovnim i srednjim školama u BiH, tako što je uključen zakonskom regulativom kao drugi strani jezik u osnovnim i srednjim školama u Republici Srpskoj.
Do sada, kineski jezik je uveden u 3 osnovne škole. Ovog semestra, više od 300 đaka u Osnovnoj školi “Sveti Sava” u Doboju se prijavilo da uči kineski. “Talas kineskog jezika” je odraz visokog stepena razvoja odnosa Kine i BiH na oblasti kulture i obrazovanja, iz kojeg možemo osjetiti vitalnost kulturne razmjene naše dvije zemlje i to je kamen temeljac odnosa Kine i BiH. U budućnosti ćemo nastaviti širiti podučavanje kineskog jezika u BiH i nadamo se da će se sve više i više studenata u BiH otisnuti na ovo putovanje i tako osjetiti beskrajni šarm kineskog jezika i kineske kulture.
Drugi Forum za međunarodnu saradnju Pojas i put održao se u Pekingu od 25. do 27. aprila 2019. Jesu li očekivanja od ovog foruma ispunjena?
Prije nekoliko dana je uspješno završen Drugi forum međunarodne saradnje “Pojas i put”. To je platforma najvišeg standarda za međunarodnu saradnju u okviru Inicijative “Pojas i put”. Na Forumu je prisustvovalo blizu 5.000 predstavnika iz više od 150 zemalja i preko 90 međunarodnih organizacija, uključujući lidere država i vlada iz 37 zemalja.
Predsjednik Kine Xi Jinping je najavio da će Kina poduzeti niz značajnih reformi i mjera otvaranja, kako bi podstakla kvalitetnije otvaranje. Mi ćemo proširiti pristup tržištu za strana ulaganja u više područja, intenzivirati napore na unapređenju međunarodne saradnje u zaštiti intelektualnog vlasništva, povećati uvoz roba i usluga na još veću razinu, uključiti se djelotvornije u koordinaciju međunarodne makroekonomske politike, teraditi još napornije kako bismo osigurali provedbu politika vezanih za otvaranje. U narednih pet godina, ponudit ćemo 5,000 prilika za razmjenu, obuku i saradničko istraživanje za talente iz Kine i drugih zemalja učesnica u Inicijativi Pojas i put, te pozvati 10,000 predstavnika političkih stranaka, think tankova i nevladinih organizacija iz zemalja učesnica Inicijative Pojas i put da posjete Kinu.
Na Forumu je, u skladu sa konsenzusom lidera svih zemalja, usvojeno Zajedničko saopštenje i Izvještaj na temu “Zajednička izgradnja Inicijative ‘Pojas i put’: Napredak, doprinos i perspektiva”, te predstavljen niz praktičkih rezultata koje su postigle sve strane. Veliki broj predstavnika industrijskih i poslovnih krugova iz različitih zemalja je prisustvovao Konferenciji preduzetnika u okviru Foruma i potpisali su niz sporazuma o projektima saradnje u vrijednosti od preko 64 milijarde američkih dolara.
Možemo kazati da je Forum postigao uspjeh i ostvarena su prethodna očekivanja. Po mom mišljenju, glavni razlozi za ove rezultate su sljedeći: Prvo je čvrsta osnova. U proteklih 6 godina otkako je predstavljena Inicijativa “Pojas i put”, postignuti su veliki uspjesi i plodni rezultati, tako da je ona postala platforma za međunarodnu saradnju na kojoj univerzalno učestvuju svi u svijetu, i popularno međunarodno javno dobro. Uspješno je realiziran veliki broj projekata povezivanja koji su različitim zemljama donijeli puno prilika za razvoj. Obični građani su imali osjećaj učešća i dobitka, tako da je uspostavljena čvrsta osnova za Drugi forum.
Drugo je jasan smjer. Tema ovogodišnjeg Foruma je “Saradnjom Pojasa i puta do svjetlije zajedničke budućnosti”. Glavna linija svih aktivnosti je unapređivanje izgradnje Pojasa i puta ka visokokvalitetnom razvoju, kako bi se uspostavio zajednički cilj za sve. Visokokvalitetni razvoj znači predano unapređivanje zajedničkog razvoja, zadovoljavanje potražnje naroda za blagostanjem kao suštinski cilj razvoja, uzimanje u obzir realnih potreba svih učesnika, i sinergija sa međunarodnim planovima i najboljim praksama, kako bi izgradnja Pojasa i puta postigla više rezultata u korist svih strana. Treće je bogata i efikasna agenda. Nastavljajući uspješne prakse prvog Foruma, broj panela ovogodišnjeg Foruma je povećan na 12, dva puta više od prošloga. Osim toga, po prvi put je održana Konferencija poslovnih ljudi s ciljem uspostavljenja platforme za saradnju i povezivanje za industrijske i poslovne zajednice svih zemalja.
Forum je došao nakon Samita 16+1 koji je održan u Dubrovniku a na kojem je učestvovala i Delegacija BiH prevođena premijerom Zvizdićem, pa ako možete u zajedničkom kontekstu prokomentirati ta dva događaja.
Osmi samit 16+1 se uspješno održao u Dubrovniku, u Hrvatskoj, 12. aprila. Tokom samita, lideri svih zemalja su se konsultovali i razgovarali na temu “Izgradnja mostova otvorenosti, inovacije i partnerstva” i zabilježili bogate rezultate. Prvo, objavljene su Smjernice za saradnju 16+1 iz Dubrovnika, u kojima su izneseni jasni stavovi o očuvanju multilateralizma i pokazani budući pravci za saradnju 16+1. Drugo, zaključeno je 39 sporazuma u oblastima kao što su saobraćajna infrastruktura, energetika, finansije i kultura. Treće, Grčka se učlanila u veliku porodicu 16+1, što je prvi put da ovaj mehanizam primi novu punopravnu članicu, zbog čega je ovaj događaj svojevrsna prekretnica. Saradnja 16+1 se ovim stvarnim djelovanjima pokazala kao otvorena platforma, a ne zatvoreni klub.
BiH je zabilježila puno rezultata iz ovog samita. Premijer Kine Li Keqiang i predsjedavajući VM BiH Denis Zvizdić su imali prijateljski i prijatan susret. U saopštenju objavljenom od kineske strane poslije susreta, riječ saradnja je 9 puta spomenuta, iz čega se jasno vidio visoki konsenzus dvojice lidera naše dvije zemlje. Sve strane su saglasne da se, nakon održavanja Četvrte konferencije ministara saobraćaja 16+1 i Festivala zimskih sportova za univerzitetske studente 16+1 u BiH, održi Peti forum gradonačelnika glavnih gradova 16+1 u BiH. Kao sljedeći korak, kineska strana će se fokusirati na realizaciju gore navedenih mjera, u intenzivnoj saradnji sa bh. stranom, tako što će uložiti napore da se narodi naše dvije zemlje osjećaju kao dobitnici.
