Mađarska dosljedno i predano podržava Bosnu i Hercegovinu u njenim naporima ka EU integracijama i u velikoj mjeri je promovirala zaključke donesene na sjednici Vijeća za opće poslove EU održane 20. septembra, na osnovu kojih je Vijeće zatražilo od Komisije da pripremi Avis za BiH. Ova odluka oslikava priznanje uloženog truda u provedbi mjera iz Reformske agende u proteklih 15 mjeseci kao i onih konkretnih mjera koje se, sada već, mogu izraziti i u brojkama, a koje i za stanovništvo donose osjetan napredak.
Ovo je izjavio u intervjuu za Fenu ambasador Mađarske u BiH Jozsef Negyesi.
Najveći rezultat Unije je odluka koja je potvrdila evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine. BiH je prepoznala historijski momenat i uspješno ga je iskoristila – ali barem toliko je važan i nastavak; efektivno nastaviti započete procese o pitanju privredno – socijalne reforme, jačanja državnog zakonodavstva, te modernizacije javne uprave - rekao je ambasador Negyesi s kojim smo, osim evropske perspektive za BiH razgovarali i o drugim aktuelnim pitanjima, od lokalnih izbora u BiH, preko mađarskih iskustava koji mogu biti dragocjeni za BiH, do aktivnosti koje će Ambasada Mađarske u BiH realizirati do kraja 2016. godine.
Evropska komisija trebalo bi da počne pripremu upitnika za BiH. Po Vašem sudu i iskustvu Mađarske, koliko će trajati taj dio procesa i koja su to pitanja koja su bila ključna za Mađarsku na putu ka EU?
Nedvojbeno je da će predaja aplikacije za članstvo otvoriti novo poglavlje u BiH integracijama. Ispunjenje aplikacije – koja se sastoji od različitih pitanja za svaku državu – predstavlja dugotrajan i naporan posao; smatram da je prerano da sada pričamo o konkretnim rokovima za predaju aplikacije. Brzina ispunjenja aplikacije, u prvom redu, ovisi o tome kako će surađivati svi domaći organi na raznim nivoima. Još je teže predvidjeti koliko je vremena potrebno Komisiji da odgovorno preda preporuku Vijeću u vezi s dodjelom statusa zemlje kandidata. Podrazumijeva se da je kvalitet odgovora pri popunjavanju aplikacije od iznimnog značaja: ne bi bilo dobro da se radi brzine popunjavanja aplikacije izgubi na kvalitetu odgovora.
Jedan od osnovnih ciljeva mađarskog procesa integracija bilo je da država u potpunosti bude spremna na priključenje, i da što efektivnije iskoristi sve one prednosti koje donosi članstvo u EU. Od naših najvažnijih iskustava želio bih da spomenem samo nekoliko. Jedan od najvećih zadataka bio je reorganizacija javne uprave i obučavanje suradnika u interesu toga da, kao kandidati za članstvo, te kao punopravni članovi, imamo na raspolaganju odgovarajuće suradnike koji imaju stručno i jezičko znanje potrebno za efektivno pregovaranje, saradnju te ostvarivanje interesa – na svim nivoima i područjima koji se dotiču naših unijskih aktivnosti. Ali, od početka je bio od slične važnosti i zadatak ostvarivanja komunikacije s raznim ciljnim grupama stanovništva, o prednostima i odgovornostima koje nas čekaju kao članove Unije. Integracija ne može biti samo pitanje vlasti! I na kraju bih spomenuo značaj institucionalnog dijaloga i ostvarivanja saradnje sa socijalnim partnerima, što je bilo neizbježno u tome da priložimo interese najšireg kruga u naše pretpristupne pregovore.
Mađarska je jedna od država Evropske unije koja je EU projekte za razvoj poljoprivrede efikasno iskoristila kroz više agencija. Možete li javnosti u BiH približiti mađarska rješenja?
Mađarska finansijske izvore Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) – Fond evropske poljoprivrede i ruralnog razvoja i Fond evropskih poljoprivrednih garancija – prosljeđuje kandidatima, aplikantima putem Upravnog tijela koje je akreditovano na nivo ministarstva, temeljem zakona o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici te Agencije za isplate. U tom smislu propisi ZPP-a su obavezujući za sve zemlje članice, tako da institucionalni sistemi, uključujući i zadatke, te aktivnosti agencije za isplatu značajno liče jedni na druge. Mađarska je, naravno, otvorena za dijeljenje iskustava u organizaciji sredstava, posebno putem projekata TAIEX i Twinning.
BiH je na početku novog poglavlja pregovora s EU. Koliko će u tom procesu biti političke volje za dodatno proširenje EU na zemlje zapadnog Balkana - BiH, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, jednom kada te države ispune briselske uvjete?
Sa stanovišta Mađarske, zemlje zapadnog Balkana su sastavni dio Evrope, njihovo pripadanje Evropi nije upitno. Kao punopravna članica EU i NATO-a dosljedno podržavamo napore balkanskih država ka euroatlantskim integracijama. Najveću garanciju za budućnost, stabilnost i zajedništvo ovog regiona kao i najveću perspektivu daju euroatlantske integracije. Mi smo mišljenja, da je uspješna i tempirana integracija država zapadnog Balkana u interesu cijele EU. Trenutno najveće sigurnosne izazove za EU predstavljaju migrantska kriza i povećana opasnost od terorističkih napada, a to sve zahtjeva da se odnosi između regija ojačaju, te da se razvije saradnja.
Neporecivo je da ne dijeli svaka država članica Evropske unije stanovište podržavanja proširenja prema zemljama zapadnog Balkana, kao što to radi Mađarska i članice "Višegradske četvorke". Uvjeren sam da je najbolji lijek za "umor od proširenja", koji se može osjetiti od određenih država, da zemlje zapadnog Balkana, tokom svoje integracije, pokažu uvjerljive rezultate u preuzimanju unijskih normi i izvršavanju kriterija. Evropska unija i članice su spremne pružiti individualnu pomoć pojedinim državama, tj. u pojedinim pitanjima čak i na regionalnom nivou.
Želio bih naglasiti da aktivna i pragmatična saradnja država regiona ne znači samo stabilnost i prosperitet za zapadni Balkan, nego i odlučujući faktor u integraciji ovog regiona.
Na koji način dvije države mogu surađivati bolje koristeći pozitivne iskustva iz prošlosti, naročito koristeći mađarska iskustva iz procesa EU integracija Naprimjer, koji su bili najveći izazovi za Mađarsku u procesu proširenja? Šta je to što i danas eventualno opterećuje odnose Budimpešte i Brisela?
Mađarska vlada u potpunosti podržava evropski projekt. Na osnovu anketa 70 posto Mađara podržava članstvo u Uniji, što je mnogo veći postotak u odnosu na druge zapadne države članice. Svjesni smo vrijednosti i mogućnosti koje donosi Unija i izrazito ih cijenimo, ali ne možemo da zatvaramo oči pred onom unutarnjom krizom s kojom se ova organizacija suočila u proteklom periodu i koja je imala velike posljedice. Naš cilj i namjera je, da Evropska unija iz ove krize izađe jača; ali za to je potrebna organizovana saradnja i preispitivanje odnosa i nadležnosti unutar Komisije. Evropa ne može da postoji bez snažnih država.
Želimo uvjeriti BiH i države zapadnog Balkana da ćemo ih aktivno podržavati tokom njihove euroatlantske integracije. Spremni smo predati svoja iskustva stečena tokom naše integracije kao i tokom našeg punopravnog članstva. Uvjeren sam da Mađarska raspolaže s ozbiljnom i korisnom stručnom pozadinom, i poznavanjem područja poljoprivrede i ruralnog razvoja, modernizacije javne uprave (e-government), zaštite okoline, energetike kao i efektivni rad organa za očuvanje javne sigurnosti. Smatram važnim spomenuti twinning program, koji je pod mađarskim vodstvom održan i nedavno zaključen i, na osnovu mišljenja sudionika, procijenjen vrlo uspješnim. U fokusu ovog programa bila je obuka i priprema bosanskohercegovačkih parlamenata iz aspekta integracija.
U BiH su nedavno provedeni lokalni izbori. Kakva je Vaša generalna ocjena?
Vezano za bosanskohercegovačke općinske izbore održane 2. oktobra smatram važnim naglasiti da je glasanje – uz nekoliko iznimaka – održano u miru bez većih incidenata, u skladu s izbornim zakonom što potvrđuje odgovorno ponašanje građana. Glasalo je 53 posto biračkog tijela što pokazuje izvanrednu glasačku aktivnost.
Iz aspekta demokratskog funkcioniranja države, od velike važnosti je, da birači slobodno bez vanjskih uticaja mogu birati svoje lokalne predstavnike i lidere. Uvjeren sam da su lokalne institucije od iznimnog značaja za pitanja koja se dotiču svakodnevnice građana, te iz tog razloga je ključno za budućnost i razvoj BiH da te institucije budu funkcionalne i zakonite.
U BiH ste već gotovo pa dvije godine, a već ste bili u jednom mandatu krajem devedesetih u BiH. Kakva su Vaša iskustva u kontaktu s državnim predstavnicima, ali i ljudima iz BiH?
Iskreno Vam mogu reći da su bosanskohercegovački ljudi, po mom iskustvu, otvoreni, srdačni, prijateljski raspoloženi, ambiciozni, spremni pomoći i gostoljubivi. Svaki od njih, nezavisno od toga kojem narodu pripadaju, željeli bi mir, posao, svojom zaradom izdržavati porodicu, obrazovati svoju djecu. Porodica im je vrlo bitna, što predstavlja osnovu jednog jakog društva. Voljeli bi da im djeca mogu ostati u ovoj državi i da ovdje nađu svoju budućnost, jer ipak svi oni smatraju ovu državu svojom domovinom.
Nakon općih izbora 2014. godine oformljena je jedna takva koalicija na državnom i entitetskom nivou, koja je, za razliku od prijašnjih, bila sposobna da u dvije godine postigne značajne rezultate. Ovo govorim unatoč onim poteškoćama koje obilježavaju BiH svakodnevnu političku, privrednu, socijalnu i društvenu situaciju. BiH državno i entitetsko vodstvo, te njene političke partije, bile su u stanju da stave nastranu svoje svakodnevne političke interese, da bi ostvarile zajednički cilj države, te sklopile kompromis koji je omogućio izradu i prihvaćanje dokumenata, na osnovu kojih je BiH uložila svoj zahtjev za EU članstvo u Briselu, i na koji je Evropska unija mogla da da pozitivan odgovor. Na putu države ka EU članstvu, u skoroj budućnosti će biti potreban konstantni kompromis, sličan navedenom, baziran na povjerenju među partijama koje se kose različitim mišljenjima. To navedeno svjedoči tome da ovo nisu prevelika očekivanja te da se mogu ispuniti.
Koji Vas još važni diplomatski zadaci čekaju u ovoj godini?
Velika mi je čast što ćemo ove godine nizom diplomatsko-kulturnih programa obilježiti 60. godišnjicu Mađarske revolucije i borbe za slobodu 1956. godine. Cilj revolucije, koja je počela s mirnim pokretom studenata, a nastavila se oružanim ustankom, bio je rušenje komunističke diktature i okončanje sovjetske okupacije. Danas je već očit njen međunarodni historijski značaj: to je bio "prvi razmak u željeznoj zavjesi", prvi element serije događaja koji su uzrokovali pad sovjetskog carstva.
Povodom godišnjice, pod pokroviteljstvom Mađarskog memorijalnog odbora 1956., 21. oktobra prikazat ćemo film pod nazivom "Ambasador u Bernu" u Kinu Meeting point, te 24. oktobra Pannon filharmonija će održati koncert u sarajevskom Narodnom pozorištu. Ove manifestacije su otvorene za publiku i s radošću ih očekujemo.
Autoput na Koridoru 5C povezao bi Budimpeštu sa Sarajevom i dalje do luke Ploče u Hrvatskoj, dakle s jadranskom obalom. Kako Mađarska gleda na taj projekt? Koliko bi on doprinio većem prilivu turista, protoku robe i ljudi uopće? U kojoj je fazi taj projekt u samoj Mađarskoj?
Razvoj Koridora 5C je, iz aspekta razvoja, od iznimnog značaja za regiju, uključujući i BiH. Za ostvarivanje ovog projekta, BiH može doći do značajne finansijske podrške iz okvira tzv. Berlinskog procesa, kroz koji je EU odobrila milijardu eura za realizaciju transportnih i energetskih infrastrukturnih projekata za zemlje zapadnog Balkana, tj. značajne finansijske podrške postaju dostupne kroz razne međunarodne finansijske institucije.
Bitan dio Koridora 5C čini autoput koji bi povezao Budimpeštu i Sarajevo, a njegov utjecaj bi se u prvom redu osjetio na razvoju naših odnosa na području privrede, turizma i kulture. U našim odnosima s lokalnim donositeljima odluka konstantno potičemo što skorije izvršenje ovog projekta, te se nadamo da će nedostajući dio autoputa biti što prije izgrađen.
Naglasili ste da će autocesta na Koridoru 5C povezati dva grada, Budimpeštu i Sarajevo, odnosno dvije države. U kojim oblastima dva grada mogu još kvalitetnije sarađivati i poboljšati svoju saradnju?
Odlično je što iz razvoja odnosa Mađarske i BiH, Budimpešta i Sarajevo žele uzeti svoj dio. Civilni odnosi, naročito suradnja općina, važan su dio višeslojnog dijaloga koji se vodi između naše dvije države.
István Tarlós, gradonačelnik Budimpešte, posjetio je Sarajevo 6. aprila 2016. godine na Dan Sarajeva i u sklopu ove posjete vodio je razgovore s gradonačelnikom Sarajeva Ivom Komšićem. Za vrijeme razgovora suglasili su se da je potrebno približiti ova dva grada jedan drugome te intenzivirati njihovu suradnju. Razgovaralo se i o zajedničkom cilju vodstva oba grada: osiguranje što višeg nivoa gradskih usluga, to jest, aktiviranje što većega dijela stanovništva da sudjeluje u različitim programima. Kao rezultat ove posjete, na mađarsku inicijativu, prihvaćen je sporazum ova dva grada koji na prvom mjestu osigurava mogućnost za predaju iskustava i suradnju u oblastima kulture, turizma, politike mladih, obrazovanja, socijalnih usluga, upravljanja gradom te u oblastima javnih usluga.
Nadamo se da će u okviru ovoga sporazuma doći i do predaje iskustava Budimpešte koje je stekla za vrijeme integracija, naročito iz aspekta preuzimanja normi EU, odnosno podjele informacija vezane za tendere.
U posljednje vrijeme mnogo se govorilo u vijestima o Mađarskoj i izrečene su brojne kritike vezane za izbjeglice koje dolaze iz Sirije i drugih zemalja Bliskog istoka. Možete li pojasniti javnosti u BiH razloge zbog kojih je Mađarska podigla ogradu na granici sa Srbijom?
U proteklim godinama jugoslavenski rat 1990-ih godina prvi je pokrenuo pitanje izbjeglica u Evropi. Mađarska je, kao susjedna država, otvorila svoje granice izbjeglicama koje su bježale od jugoslavenskog krvavog rata, i nikada nije nikoga pitala kojoj naciji pripada, ili kojeg je vjerskog opredjeljenja. Ostali su dokle je to bilo potrebno i nikada nisu doživjeli bilo kakvu okrutnost.
Danas se Evropa mora suočiti sa, do sada, neviđenom migracijom; više stotina hiljada migranata dolazi na teritoriju EU, među njima se u velikom broju nalaze ilegalni migranti, koji su se zaputili ka Evropi, a ne bježe od rata ili bilo kakvog drugog oružanog konflikta. Nekontrolirani priliv izbjeglica ne znači sigurnosni rizik samo za Mađarsku nego i za cijelu EU, uključujući i znatno povećanu terorističku prijetnju, čiji smo vrlo zastrašujući primjer mogli vidjeti u Parizu.
Pitanju zatvaranja granica moramo pristupiti iz sigurnosnog aspekta. Mađarska – na osnovu unijskih i šengenskih dužnosti – smatra svojom obavezom da spriječi ilegalni prelazak granica, tj. pridržavajući se šengenskih propisa, da registruje sve osobe koje uđu u zonu Schengena. Zahvaljujući ovome, uspjeli smo dostići da zatvorimo zelenu granicu ispred mreže krijumčara ljudi u velikoj smo mjeri smanjili ilegalni prelazak granica i vratili šengenski sistem prema izbjeglicama.
Marija Šerifović napala takmičara Zvezda Granda: Ubila bih se da moj sin ode to raditi
