Ambasador SAD-a Eric Nelson: Budućnost BiH je u transatlantskoj porodici, mi ćemo to podržati
Nelson je govorio i o mnogim drugim temama, kao što su napredak BiH 25 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, lokalni izbori, pandemija koronavirusa, migrantska krizi, ali i posjeta ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova i poruka koju je Rusija time poslala našoj zemlji.
Hoće li biti nekih promjena u politici SAD-a prema BiH dolaskom Joea Bidena i možemo li očekivati konkretan plan za BiH u smislu reformi, jer je evidentno da prepuštanje dogovora bh. liderima ne ide?
Mislim da u svakoj promjeni administracije dolazi nova energija u Bijelu kuću i u američku administraciju. Predsjednik Biden ima decenije iskustva u vanjskim poslovima i lično veoma dobro poznaje situaciju na Balkanu. Njegova podrška miru u Bosni i Hercegovini sigurno neće izostati. Ono što je veoma važno je konstanta u podršci SAD-a Bosni i Hercegovini i važno je napomenuti da obje stranke u Kongresu daju tu podršku za uspjeh održavanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta te, najvažnije, napretka na euroatlantskom putu. Budućnost BiH je zemlja koja je članica transatlantske porodice demokratije. Očekivanja u Washingtonu će i dalje biti na visokom nivou, ta očekivanja će biti fokusirana na rezultate koje treba postići lokalno. Sjedinjene Države, Američka ambasada i ja lično spremni smo da podržimo i pomognemo taj proces. Plan se ne mjenja, on je jasan u ključnim prioritetima Evropske unije i SAD-a. Washington će biti partner i poticat će kompromis i konsenzus među liderima i narodima u ovoj zemlji.
Kako gledate na nedavne događaje poput ostavke predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije i skidanja ploče s imenom ratnog zločinca Radovana Karadžića sa studentskog doma na Palama? Mislite li da su oni pokazatelj da se pripremaju velike promjene u BiH? Mislim da su ovi događaji bili neophodni da počne vraćanje integriteta u ustanove BiH i povjerenja građana u pravosudni sistem. Utjecaj političkih stranaka na taj resor je ogroman i ugrožava vladavinu prava i jednakost građana pred pravosudnim institucijama. Stepen korupcije u BiH premašio je sve granice, izostaje kažnjavanje koruptivnih radnji. To su sve problemi koje bi trebalo riješiti kako bi se građanima dala nada da ova zemlja ima budućnost, a mi u SAD-u to vidimo. Reforma u oblasti vladavine prava je nužnost.
VSTV ima nedostatke koje treba rješavati i mi potičemo da se to rješava kroz hitne amandmane na Zakon o VSTV-u u 2021. godini, a da se provede i šira reforma koja će ojačati pravosudni sistem. Mogu reći da sada vidimo jasne napretke. Što se tiče bitki koje se vode kroz nacionalnu retoriku sa svih strana, beskrajno je mnogo primjera za to. SAD ipak želi da se BiH fokusira na stvarne probleme koji postoje, kako bi se riješile hitne potrebe i zahtjevi građana kada je riječ o sigurnosti, prosperitetu, osiguranju mira i jačanju demokratije.
Da li je 2021. ključna godina za našu zemlju? Hoće li se nova američka administracija u ovoj godini posvetiti BiH?
Dejton je postigao primarni cilj, osigurao je mir i uspostavio osnove na kojima se zemlja može dalje graditi. Za nas je ovo bila prilika da vidimo šta smo postigli u 25 godina podrške i investiranja u kapacitete građana BiH da zemlju vode naprijed u budućnost. Ove godine trebamo gledati unaprijed, vidjeti koji su to izazovi ostali, jer znamo da Dejtonski sporazum nije savršen. Postoje određeni aspekti koje treba riješiti. Važno je da izazov reformi ne bude previše komplikovan. Treba ići korak po korak, to je ključ za izgradnju povjerenja među političkim liderima i zajednicama u BiH. Stav "sačekajmo da vidimo šta će se desiti" nikome ne koristi.
Postoje ključne reforme koje treba provesti u 2021. godini, koje mogu biti postignute i koje međunarodna zajednica promoviše te je veoma važno da lideri sjednu za sto i da se fokusiraju na te stvari. Ono što nije korisno je retorika podjela, previše to viđamo posljednjih sedmica. Meni se čini da je sada više izborna sezona nego vrijeme poslije izbora kad lideri trebaju sjesti i razgovarati, razmišljati o izazovima, fokusirati se na konkretne stvari kao što su rješavanje pandemije, ekonomski oporavak, provedba izborne reforme da bi se unaprijedio izborni proces i ojačala vladavina zakona.
Dejton je stvorio relativno širok sistem provjera i balansa da bi se osiguralo da svi konstitutivni narodi imaju osjećaj da učestvuju u vlasti. Sudovi su identificirali mnoge nedostatke koji moraju biti riješeni gdje će interesi konstitutivnih naroda biti balansirani s jednakim pravima građana. EU zahtijeva da vladavina zakona bude ojačana i da se potvrdi prisustvo građana u Ustavu BiH. Promjene ustava moraju se poduzeti kako bi se pronašao pravi balans, na način koji će zaštititi sve građane. Vladavina zakona mora biti ojačana tako da svi građani budu jednaki bez obzira na etničku pripadnost. To je put na kojem je BiH već godinama. To se mora nastaviti, a u tome imate punu podršku SAD-a.
Održani su lokalni izbori u našoj zemlji. Mislite li da Izborni zakon u BiH, ovakav kakav jeste, odražava stvarnu volju birača i da li ga je potrebno mijenjati?
Izborni zakon i procesi u BiH vać duže vrijeme trebaju reformu, neregularnosti na prošlim izborima ponovo su potvrdile to mišljenje. CIK zaslužuje puno priznanja što su u okolnoistima pandemije održali izbore, uradili su hvale vrijedan posao. Čestitam i građanima što su učestvovali na prilično visokom nivou i mislim da su upravo to dobri rezultati. Mane izbora u BiH su nakon svakog izbornog procesa dokumentirane. Međutim, 2021. nije izborna godina, to je godina gdje treba provesti reforme i unapređenje izbornog procesa, a ne napadati institucije poput CIK-a koje rade sve što mogu da provode Izborni zakon. Treba sagledati osnovne nedostatke procesa kao što su nedostaci u biračkim odborima i biračkim spiskovima. Pravo je vrijeme da se fokusiramo na reforme koje izborni proces toliko treba, naravno pored one reforme koju je Evropski sud za ljudska prava već rekao kroz presudu u slučaju "Sejdić-Finci".
Ko je, prema vašem mišljenju, odgovoran za to što vakcine protiv koronavirusa još nisu stigle u BiH, ako uzmemo u obzir da je Republika Srpska već tražila vakcine preko Srbije, a određeni kantoni, poput Hercegovačko-neretvanskog i Sarajevskog, najavili da će sami krenuti u nabavku vakcina za svoje stanovništvo? U svim aspektima pandemije koronavirusa u BiH naglašavao sam značaj koordiniranog pristupa. Pandemija ne poznaje granice ili bilo koje druge razlike poput pripadnosti etničkoj grupi i slično. Upiranje prstiju i traženje krivca neće nam puno pomoći. Ono što nam je potrebno je dobar plan za raspodjelu vakcina kada jednom dođu. To je osnovno. Sve zemlje bore se s logističkim izazovima u smislu nabavke i raspodjele vakcina. Važno je sjetiti se da nema jednostavnog pristupa. Bitno je da se ozbiljno pristupi ovom pitanju, a da se građini fokusiraju na naučne činjenice, a ne glasine. Odgovor na pandemiju nije prilika za dobijanje političkih poena ili bilo kakve materijalne dobiti.
Smatrate li da se nazire kraj migrantske krize u BiH i koji su to mehanizmi koji bi se mogli primijeniti kako bi se ona okončala?
Migrantske kriza je problem na regionalnom nivou i svako rješenje zahtijeva koordiniran pristup na regionalnom nivou s međunarodnom zajednicom i EU. Prije svega, vlasti na državnom nivou moraju preuzeti odgovornosti za problem koji se može rješavati samo s državnog nivoa. Teret migrantske krize ne može pasti na pleća lokalnih zajednica i njihovog stanovništva. I EU i SAD stalno promoviraju ovakav pristup. Potreban je kordiniran odgovor. Unsko-sanski kanton je podnio ogroman teret, potrebna je podrška državnih vlasti koje trebaju biti odlučne. Oružane snage BiH pokazale su jedan svijetao primjer kako se može reagirati u krizi. Ohrabrujuće je vidjeti da im je dozvoljeno da se uključe u rješavanje ovog problema i da pruže neposrednu pomoć. To je bio primjer dobrog odgovora države, ali treba nam više toga.
Koju je poruku, prema vašem mišljenju, poslao ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov tokom nedavne posjete našoj zemlji zaobišavši državne institucije? Kako gledate na utjecaje pojedinih aktera međunarodne zajednice, prvenstveno Rusije, koji kontinuirano vrše pritiske da do pridruživanja euroatlanskim integracijama ne dođe?
Što se tiče poruke koju je Lavrov htio poslati, to bi trebalo pitati njega. Ono što mogu reći jeste da je posjeta Lavrova stvorila više nejedinstva nego jedinstva u BiH. To je suprotno nastojanjima Sjedinjenih Država da promoviraju jedinstvo među liderima koji su podijeljeni već godinama. Umjesto da prave put prema budućnosti, ka nastavku jačanja i rasta ove zemlje, što SAD konstantno radi i podržava. Jedinstvo kroz demokratiju je ono što je osnovni sastojak za budućnost BiH. Nije jednostavno postići jedinstvo u BiH, ali je moguće, to smo vidjeli u nekoliko navrata, kao što su izbori u Mostaru i na početku odgovora na pandemiju. Kao američki ambasador marljivo radim na tome s partnerima u EU da se okončaju te podjele koje se previše eksploatiraju da bi se zadržao status quo.
