U selu Račak, oko 30 kilometara od Prištine, srpske snage su 15. januara 1999. godine ubile 45 albanskih civila. Taj masakr je predstavljao ključni trenutak za odluku NATO snaga da pokrenu vazdušnu intervenciju na tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) zbog rata i kršenja ljudskih prava na Kosovu.
"Svjesni smo pokušaja da se prepravi dobro dokumentovana historija ovog masakra i da se umanje ili lažno predstave činjenice o ovim strahotama. Dozvolite mi da budem jasan u vezi sa posvećenošću Sjedinjenih Američkih Država istini. Ono što je tada rekao predsjednik Clinton potvrđujemo i sada: Ovo je bio namjeran i neselektivni čin ubistva osmišljen radi sijanja straha među narodom Kosova", rekao je Hovinier.
Srpske vlasti i dalje negiraju da se u Račku dogodio masakr. Jedna od posljednjih izjava u tom kontekstu je stigla 10. decembra prošle godine, kada je ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin izjavio da je "navodni masakr" nad kosovskim Albancima u Račku "velika laž i strašan falsifikat", kao i da su "tvrdnje o masakru velika uvreda za čitavo čovječanstvo".
Takvu izjavu su osudile SAD i Evropska unija.
Ambasador SAD u Prištini je podvukao da negiranje i veličanje ratnih zločina obeščašćuje sjećanje na mrtve, ponovo otvara rane preživjelima i nazaduje ovaj region kada je riječ o naporima ka demokratskoj konsolidaciji i punoj euroatlantskoj integraciji.
"Mir i pravda dolaze iz jasnog priznanja prošlih zločina. Ovo je od vitalnog značaja kako bi se osiguralo da se ovi gnusni zločini nikada više ne ponove", naveo je.
Šta se dogodilo u Račku?
Prema zaključku suda u Hagu, srpske snage ubile su 15. januara 1999. godine u selu Račak, tridesetak kilometara od Prištine, najmanje 45 kosovskih Albanaca. Većini ubijenih je pucano u glavu, po svemu sudeći iz neposredne blizine.
I različiti izveštaji OSCE-a i nevladine organizacije Human Rights Watch (HRW) događaje u Račku karakterišu kao masakr albanskih civila od strane srpskih snaga.
Nakon ovog zločina pokrenula se međunarodna zajednica koja je putem pregovora u Rambujeu u Francuskoj pokušala da navede srpsku i albansku stranu da dođu do rješenja po pitanju Kosova, što je Milošević uporno odbijao.
To je doprinijelo odluci o vazdušnoj intervenciji NATO-a u SR Jugoslaviji, koja je počela 24. marta 1999. godine i trajala 78 dana.
U međuvremenu, u ratu na Kosovu ubijeno je ili nestalo više 13 hiljada ljudi. Srpske vlasti su počele povlačenje nakon potpisivanja Kumanovskog sporazuma, koji je omogućio i ulazak NATO snaga na Kosovo.
Na masakr u Račku prvi je ukazao tadašnji šef posmatračke misije OSCE-a William Walker, koji je ovo selo posjetio dan poslije masakra i izjavio da se radi o teškom zločinu protiv čovječnosti.
Slobodan Milošević, tada predsjednik SR Jugoslavije, naredio mu je da napusti državu, tvrdeći da se masakr nije dogodio.
Predstavnici vlasti u Srbiji poricali su optužbe o ubijanju civila, tvrdeći da su svi ubijeni bili pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova, da su ubijeni u razmjeni vatre i da su naknadno presvučeni "u civilnu odjeću".
